![]() |
Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 6, Number 8. 02 December 1869 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
TE
O AHURIRI.
"KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "
No. 8. ] NEPIA, TAITEI, TIHEMA 2, 1869. [VOL. VI.
HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA
TUHI MAI.
E HOA ma e nga tangata maori e korero ana
i tenei nupepa, koi mea koutou ki te paku o
tenei putanga o te Waka Maori, E rua nga
tikanga i kore ai e nui te korero o tenei
taanga atu; be ngaro no te kai tuhi ki uta
ka tahi, he raru! aru no nga kai ta i ana mahi
ke atu ka rua. Otira kati tonu tenei waka
mokihi, mana e puta apopo ake nei he waka
tararo.
HE pono ano ia nga korero i korero-
tia i tera nupepa, ara te whakaae-
tanga a Waikato raua ko Ngati-
maniapoto ki a te Makarini kia hui o
ratou whakaaro ki to te Kawanatanga
ki te pehi i nga kino o te motu. Kua
kite matou i nga korero i roto i tetahi
nupepa pakeha no Akarana mai—no
muri i te putanga o tera Waka
Maori i tae mai ai. He nui nga
korero, ekore e rupeke ki konei. Te
kainga i korero ai ko Pahiko i ko atu
o Otorohanga. E ki ana e 200 pea
nga tangata o Waikato raua ko Nga-
timaniapoto i taua hui. Ko nga
rangatira ko Tamati Ngapora, ko
Rewi Maniapoto, ko Tarahawaiki,
ko Taonui, ko Hauauru, ko Tuhoro,
ko Reihana, Takerei-te Kau Raureti,
Te Whiti, Hunia te Ngakau, Taki-
waru, Te Karekare, Ngatapa, Aporo,
Te Retimana, Te Kapihana Rangi-
wehea me etahi atu. I mea ratou
ma te Makarini te korero tuatahi.
Ko etahi enei o nga kupu o te Maka-
rini. Ka ki atu a Ma ki hai ia i
haere atu ki kona ki te korero i nga
tikanga o te whawhai o te marie-
tanga ranei; engari kia rapu tahi
ratou i te ritenga o nga mate me nga
raruraru o tenei motu inaianei, kia
rongo hoki ia i o ratou whakaaro ki
runga ki aua mate me aua raruraru,
kia tono hoki ia kia ratou kia tahuri
mai ki te awhina i a ia kia mahi tahi
ratou me kore e taea te pai me te
marietanga. Koia tena te tikanga i
haere atu ai tera kia ratou kia korero
ratou he kanohi he kanohi. Ekore
ia e ki atu ko te pai anake, ko te
whawhai anake ranei; ki tana titiro e
pupuri ana nga ringa o te pai raua
ko te whawhai me te haere tahi
raua. Engari kua ora tona ngakau
ki a ratou kua panaia nei e ratou
tena tangata kino a te Kooti i to
ratou kainga. Na reira i ka mahara
e rite ana to ratou whakaaro ki tona
mo te pai—a e hiahia ana ia kia mahi
tahi ratou i te pai kia ora ake te
motu i te mate. Katahi ka korero
a Rewi. Mo te pai anake tana
korero, ko te riri kia mutu. Ka
puta tana ki mo Taupo ka mea, kati
ano ko nga tangata o taua kainga e
riro i a te Makarini ko te whenua
me waiho. Tetahi kupu ana mo te
Heu Heu, he mea kia pai te whaka-
aro o te Kawanatanga mona—ko te
Hura tetahi tana i manukanuka ai.
Ka ki atu te Makarini e pena ana
hoki tana whakaaro ko te riri kia
mutu, engari me mutu te kohuru
me te tutu i te tuatahi—na ma ratou
tahi tena e mahi kia taea te pai. Ko
te whenua i Taupo kaore ia e hiahia
ana kia tangohia taua whenua, ka
waiho atu i nga tangata nana.
Engari tana, he riri ki te hunga tutu
i taua kainga. Ko nga iwi o reira
i piri ki te Kawanatanga ka tiakina
tonutia e ia koi raru i te hunga ko-
huru. Ko te Heu Heu me waiho
—kei a ia te whakaaro mo te Heu
Heu, tena ia e ata whakaaro ki a te
Heu Heu. He nui atu nga korero,
e kore e o ki konei. Ka ki a Manu-
hiri kua takuna e ia nga karere ki
te whakahoki mai i nga tangata e
haere ana ki a te Kooti.
Ka mutu, e mea ana matou ki
tenei hui ko te haeata o te rangi kua
puta.
HE RETA.
Noema, 1869.
No Ngatipahauera tenei aroha ki a te
Makarini. E Ma tenarakokoe. Ka nui
to matou aroha ki a koe, no te mea nau te
atawhai i era nga rangi ka pahure ake nei
![]() |
2 2 |
▲back to top |
TE WAKA MAORI O AHURIRI.
a taea noatia te matenga o nga tangata
o Mohaka. Ahakoa, ekore e wareware i
au tamariki te aroha ki a koe tae noa atu
ki a matou tamariki ake ake. Tena koe.
E hoa ka nui to matou whakapai ki to
taenga atu ki Waikato. Ka kite koe i a
Rewi Maniapoto, i a Tamati Ngapora; a
tahuri ana mai ki a koe hei hoa mo tatou
kia patua te Hau Hau kohuru kia ngaro.
Ka huri ki a koe.
Ki a Rewi ki a Tamati Ngapora, ki nga
rangatira o Waikato. E hoa ma tenara-
koutou. Haere mai e Waikato ! Houhia
te rongo ki te Atua, ki to tatou pakeha
hoki ki a te Makarini, ki a te Kuini hoki.
Kati me mauahara te ngakau. Tahuri e
Waikato hei boa mo matou kia patua te
kino kia tupu te pai. Kia pono tena tahu-
ritanga mai, kei raru ano koe. Na, mau
hoki e whakaaro nau nga kino katoa i
timata i potae ki tena wahi ki tena wahi,
waiho te mate mo katoa—mou ano hoki.
E Waikato e hoa e Rewi he waiata tena ki
a koe mau e waiata atu kia rongo mai a
Niu Tirani.
WAIATA.
E pari ra koi angaatai,
E wahi rua ana kai te awa.
E te roimata i tarutu
I te weherua tangai anei.
Ko te kai whenako te ngakau i nga ma-
hinga o taku itinga—
Hoatu hoki au i pakia.
No Ngatipahauera tena aroha ki a Wai-
kato.
Na PAORA REREPU,
Na ROPIHANA TE KAHU o TE RANGI,
Na nga rangatira o Mohaka.
Ki a te Karini te Kai Tuhi o te Waka
Maori. E hoa mau e tuku atu to matou
aroha kia taia ki te Waka Maori ki a te
Makarini, ki Waikato, ki a Rewi Mania-
poto hoki. Tukua atu kia tere.
Nga PAORA REREPU o Mohaka.
KOOTI WHAKAWA WHENUA
MAORI.
Ko nga whenua enei i puta i roto i te Kooti
Whakawa Whenua Maori i tenei noho-
anga i Nepia.
Ko Pakaututu—7606 eka. Kei a Paora
Torotoro, Waka Kawatini, Te Wai, Ara-
peta Hapi, Tareha, Rahera te Hautahi.
Ko Taumatua—27 eka. Kei a te
Waka Kaka, Manaena, Karaitiana, Hare
Torotoro, Ahere te Koare, Henare Tomo-
ana, Wi Ngamaiaia.
Te Whare o Maraenui—1818 eka. Kei
a Tareha raua ko Wi Ngamaiaia.
Tutaeomahu—2 eka. Kei a Tareha
raua ko Manaena.
Rotopounamu—1080 eka. Tetahi wahi
kei a Paora Torotoro, Te Waka Kawatini,
Tamihana Pekapeka, Tareha, me Ahera
te Koare. Ko tetahi wahi kei a Karai-
tiana, te Meihana, Henare Tomoana, Ma-
nahi, Manaena, Te Matenga, Pekapeka,
Peni te Ua, Heni Rongomaiwahine, me te
Otene.
Totahi ka waiho tena whenua i runga
ake nei a Rotopounamu hei take whawhai
ma nga tangata—kua hihinga rawa me
kori i ata tukua mai e ratou ki te Kooti
Whakawa Whenua mana e mahi, a oti pai
ana i roto i te Kooti. Engari i tetahi
takiwa kua kino rawa nga tangata, tetahi
taha ki tetahi taha—te whakaaro a te
pakeha tera e hihinga. He pai tenei kua
tukua mai ki te Kooti i runga i te tono a
te pakeha. Mehemea i tahuri ki te wha-
whai kua mate pea etahi tangata, kua ma-
mae te ngakau o etahi, kua kino tonu iho.
Ekore e tika nga he i te whawhai, engari
katahi ka tino kino rawa iho. Ko te
painga tenei o te Ture, he ata mahi marire
i nga raruraru, a pai ana hoki. Mehemea
i tukua katoatia nga raruraru o te motu ma
te whakawa e hurihuri, a whakarongo pu
te tangata ki ta te whakawa i whakaoti
ai, penei kua kore tatou e kite i te whawhai,
kua kore e mate nga tangata kua mate atu,
o te maori raua tahi ko te pakeha—kua
kore e noho pani nga tamariki.
E whakapai ana nga pakeha o Ingarani
ki nga taura i whiria ki te muka o Nui
Tirani—no naianei tonu i tae mai ai te
rongo. He pai tenei—hei mahi ia ma
tatou amuri ake, me ka tau te marietanga
ki to tatou mutu.
Ko Haramana he pakeha no Otakou
tenei kua tae mai ki Nepia nei me ana
taonga—he waati, he ringi, he tieni, he
taimona, he aha noa atu, ekore e taea te
korero—ka he te manawa i te matakitaki-
tanga atu. Kapi katoa nga waati, me nga
ringi, me te mano tini atu o ana hanga i te
taimona. E hia ranei nga mano pauna te
utu o ana hanga katoa. Ko nga koura i
hangaia ai no nga tikini o Niu Tirani nei
ano. Ke pounamu maori nei ano etahi, he
mea whakanoho ki te koura hei heitiki.
Kaore ano he hanga pena kia tae mai ki
Nepia o mua iho katahi nei ano. Ki te
hiahia koutou ki te matakitaki kei te
whare o Tuana e noho ana, kei reira ona
hanga e horahora ana.
HE PANUITANGA.
KI NGA MAORI O HERETAUNGA,
O HEA ATU.
HAERE mai kia kite koutou i nga
Tera hou katahi ano ka tae mai
ki te WHARE O RANANA.
KOTAHI RAU nga Tera, E RUA
RAU nga Parairei, he tokomaha noa
atu nga Wipu, nga Kipa, nga Whariki
Tera, nga aha noa atu. Ko te ahua
pai i nui, ko te utu i iti.
Haere mai kia kite i (e WHARE
O RANANA I NEPIA.
He mea tana HEMI WURU, i te whare ta o te Haaki
Pei Herara, ki Nepia i te Taitei i nga rua wiki
katoa—tena rua wiki, tena rua wiki.