![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 2, Number 18. 04 September 1875 |
![]() |
1 185 |
▲back to top |
TE WANANGA
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA 17. NEPIA, HATAREI, 28 AKUHATA, 1875 PUKAPUKA 2.
PANUITANGA
Ki Ngatikahungunu me nga hapu e noho ana i
waho o te Porowini o Haka Pei.
WINEHETI WHARE HEHITINGI TIRITI
NEPIA
Kua timata ki te whakahaere mahi toa hokohoko taonga i Nepia. I runga i tenei
mahi ka whakaatu ia, ko nga mea o tana toa, he tera, lie puutu, me era atu taonga
e paingia ana e nga tangata Maori. Ko tana tino kupu nui tenei kia koutou e kore
a ia e tono atu ki nga tangata Maori i tetahi utu rere ke i te utu e tonoa ana i te
Pakeha mo ana taonga. Ko ana taonga e hoatu mo te MONI, koia te take i
whakangawari i te utu. Heoi ano tana i tono ai inaianei, kia haere mai ki te whaka-
matau i te ngawari o te utu kia kite hoki i te pai o nga taonga. ;
KEI NGARO TAKU INGOA:—
W. H. PINGIKI,
WINIHETI WHARE, HEHITINGI TIRITI,
NEPIA,
![]() |
2 186 |
▲back to top |
Te Wananga.
PANUITANGA.
KUA whiwhi ahau i te Tangata tino mohio ki te
mahi i nga Pa pakara, ki te mahi i nga mea
katoa o te Pa. Ki te hanga Pa hou ano hoki, maana
e mahi nga Pu katoa o nga Maori.
NOTICE.—The undersigned, having secured the services
of a first-rate gunsmith, is now prepared to mend, make,
and repair all sorts of fire-arms.—M. BOYLAN, Licensed
for the sale of ammunition
Whare hanga Kooti, Nepia.
Kai hanga Kooti, me te mahi Terei, kai
rongoa Hoiho, me te mahi i nga rino
katoa e mahi ai te Parakimete,
HE mea mahi nga Kooti me nga Kareti, ki te
tikanga o nga tauira hou, o Tawahi o Merika,
a he mea mahi pai te hanga o ana mea.
He mea peeita ano hoki eia, a he utu tika tana utu
i tono ai mo ana mahi.
21
.
Kei a
Nataniora Hakopa
i Hehitingi Tiriti
TE TUPEKA pai
me nga TIKA,
me nga PAIPA Mihini,
Me nga mea whakatangitangi Koriana,
me nga Wai kakara,
me nga taonga tini noa atu.
A he kotahi ano ana utu e tono ai ki te
Pakeha ki te Maori
Ki te mea ka hokona etahi o enei mea e nga kai
tiaki Toa, penei e hoki me te utu
6
NASH & DAVIES,
PAINTERS, GRAINERS, SIGN WRITERS, AND
HOUSE DECORATORS,
WAIPUKURAU.
White Lead, Oils, Glass, Paperhangings &c., at the
cheapest possible rates, always on sale. 45
NAHI RAUA KO REWETI.
He kai Peita whare, he kai mahi Karaihe ki nga
Wini, He kai tuhituhi ingoa, he kai mahi
Kia pai a roto o nga whare,
KEI WAIPUKURAU.
~He Peita ma, He Hinu, he Pepa-whare, kei a raua mo te
utu iti. 45
TE WARA MA,
I NEPIA, HEHITINGI TIRITI,
Kei tawahi ake o Te Tari o te " Wananga."
KO ana Wati e hokona ana eia. He Wati Hiriwa,
he Wati Ingirihi, £6 10s. E mahi ana aia
nga Wati, kaore e haere tika i a ratou te taima. 27
Na Rati Raua ko Rauniri.
NGA Moenga, me nga tini tini o nga mea pera. Kei
ta raua Toa, i te taha o te Haku Pei Karapu.
15
P, MARUNI,
TOA HOKO I NGA KAI KATOA,
i Hehitinga Tiriti, i Nepia.
MAANA e hoko ki nga Maori nga taonga pai, a he
iti te utu o aana taonga.
E hoko ana aia i nga Kaanga, nae te Hei a nga
Maori, a he utu nui taana; Whaihoki he moni pakeke te
utu.
Na P. MARUNI.
12
PANUITANGA.
KI te mea he hiahia hoko, huka, ti, umu i te tura-
nga kaipuke i Ahuriri, me haere mai kia
Tamati Mihene, a maana e hoatu nga mea pai, a he
iti te utu. He Puutu ano hoki aana, me etahi atu
mea.
TAMATI MIHENE.
Ahuriri.
![]() |
3 187 |
▲back to top |
TIME TABLE.
COBB AND CO.'s
TELEGRAPH LINE
OF
ROYAL MAIL COACHES
LEAVES Paki Paki TWICE DAILY for Te Aute, Kai
kora, Waipawa, after the arrival of the 7.30 a.m
and 12 o'clock Trains from Napier ; returning from Wai-
pawa at 8.30 a.m. and 1.30 p.m. Leaves for Waipukurau
daily after the arrival of the 12 o'clock Train from Napier,
returning from Waipukurau every morning at 8.30.
Leaves for Wanganui. Wellington, and all intermediate
places, EVERY WEDNESDAY MORNING ; returning
every SATURDAY at 2.40 p.m.
Passengers, unless booked at the office in Napier cannot
depend upon obtaining a seat.
All parcels must be booked in Napier, and carriage pre-
paid.
ANDREW PETERS,
Proprietor. 49
NGA RA E HAERE AI.
NGA PAHIHI KAWE MEERA O TE TEREKARAWHI
A KAAPU ME ANA HOA
E HAERE atu ana i Te Paki Paki i nga ra katoa o
te Wiki ki Te Aute, Kaikoura, Waipaoa, i muri iho
o te taenga atu o nga Tereina o Nepia i te 7.30 o te ata,
rae te 12 o te tina. A e hokimai ana aua Pahihi i Wai-
paoa i te 8.30 i te ata, me te 1.30 o te tina.
A i nga ra katoa o te Wiki e haere aua ki Waipukurau,
i muri iho o te taenga atu o te Tereina o Nepia i te 12 o
te tina, a e hokimai ana i te 8,30 i te ata.
E haere ana ki Whanganui, ki Poneke, me nga wahi
katoa i te ana atu ki aua whenua i nga ata tu o nga
WENETI katoa, a e hoki mai ana i nga HATAREI katoa
i te 2.40 i te tu a ahiahi.
Ki te mea e kore e haere nga tangata e eke ana i aua
Pahihi ki te whare i Nepia, ka tuhituhi ai i a ratou ingoa
ki te pukapuka, penei e kore e tino mohiotia e ratou, e
eke r&tou i aua Pahihi.
Ko nga mea e tukua ana kia maua e nga kai whiu o
aua Pahihi, me tuhituhi aua mea ki te pukapuka i Nepia ;
a me utu era, i te wa e hoatu ai aua mea kia kawea e te
Pahihi.
ANARU PITA,
Nana aua Pahihi. 49
KUA RIRO IA
WIREMU PIRIPI,
TE ARIPIANA PIRIATA RUUMA,
KOIA aia i mea ai, ma tana mahi atahua i nga tangata
e haere ana ki reira, ka paingia ai a ia e nga
MAORI KATOA.
TE KORONIORA PEEKE
NUI TIRENI.
Nga Moni o taua Peeke £2,000,000 (E rua Miriona).
KO aua Moni, koia nei i puta mai ai ki taua Peeke,
£850,000 (E waru rau e rima te kau mano), ho mea utu e
te iwi nana, i whakamahi taua Peeke. A ko to taonga o
taua rua Miriona, ka tonoa ki te hunga nana taua Peeke
a ona ra i hiahiatia ai aua Mom.
HE PEEKE KEI NEPIA NEI. I HEHITINGA
TIKITI.
Ko te utu a taua Peeke nei, e utu ai mo nga
Te Wananga.
e kawe ai ki reira, ki te mea ka waiho aua Moni i te Peeke
mo nga Marama o 3, ka hoatu ki te tangata uaua aua Mea
e 4½ paiheneti, mo nga Marama e 6, e 5 paiheneti mo to
tau 1, e 5½ paiheneti
59
![]() |
4 188 |
▲back to top |
Te Wananga.
TE PEEKE
UTU WHARE WERA, KAIPUKE TAHURI
O NUI TIRENI.
Nga moni a nga kai tiaki o tena Peeke £1,000,000 (kotahi Miriona).
E taunahatia ana e tenei Peeke nga Whare, me nga Kai-
puke. Kia wera, kia tahuri rawa ake ka utua e
ratou. He iti nei te utu ki tenei Peeke
mo taua mahi a ratou.
KOPATA TAPIHANA,
83 Kai tiaki, Nepia.
PARANIHI PETARA,
Koi hanga tera, me nga mea whakarawe katoa mo te
Hoiho.
HAWHERAKA
HARE TAIHI,
KAI TUI KAKAHU,
H AWHERAKA . 78
HARE TEIRA,
KAI HANGA PUUTU ME TE HU,
HAWHERAKA. 79
RORARIKA MAKAREI,
KAI TIAKI TOA,
HAWHERAKA. 80
H, J. HIKI,
KAI HANGA PUUTU MB TE HU,
HAWHERAKA. 81
T. WIREMU,
Kai hanga PUUTU, me nga HU,
I Hehitingi Tiriti, Nepia.
TAMATI WIREMU.
11
![]() |
5 189 |
▲back to top |
Te Wananga.
KO NGA MAHI KATOA O TE
TA PUKAPUKA
E MAHIA ANA I TE
Whare Ta o Te WANANGA,
I HEHITINGI TIRITI, NEPIA.
Me tuku mai aua tu mahi
KIA HENARE HIRA,
"TARI O TE WANANGA."
E taia ana te WANANGA Nupepa i nga wiki katoa. Ko
te utu mo te tan, kotahi pauna. Otiia, ki te tukua ma
te Meera, kotahi pauna, e rua hereni me te hikipene mo te
tan. Mo te WANANGA kotahi ana tikina atu i nga Toa
takotoranga o taua Nupepa, he hikipene mo te Nupepa
kotahi. 82
P R.I N T I N G
OF ALL DESCRIPTIONS
AT THE
CHEAPEST RATES
AT THE
"WANANGA" OFFICE,
HASTINGS-STREET.
Orders to be given to HENRY HILL, WANANGA Office.
The WANANGA newspaper is published weekly. Sub-
scriptions, 20s per annum ; posted, 22s. 6d. ; single copies
from Agents, 6d. 82
NGA TANGATA MATE.
Ki te Kai Ta o to Wananga ;- E hoa me tuku atu e koe tenei Panui kia
kite mai nga Iwi Maori. Kua mate a Haromi, no te 23 o nga ra o Akuhata
i mato ai. He tamaiti a in kia Henare Matua, na tona teina hoki na Te
Otene Matua. Tekau ma waru ona tau. he tamaiti pai a ia, aroha ki te iwi,
he nui rawa tona aroha ki ona iwi, a he nui hoki te tangi a ona iwi ki a ia.
Haere aku ra o Hine e! Haere atu ra i te ara o Tupuna 1 Haere atu ra to
pou o Takitimu! Ko koe hoki i Hiiritia e to Tupuna e Te Huki hei poa mo
tenei pito, ko to Tupuna ko To Whakatatare-o-te-Rangi mo tera pito.
Na Paora Ropiha.
Porangahau, Akuhata 26, 1875.
I mate ki Pakirikiri Turanganui, i te 1 o nga ra o Akuhata nei, a Huha-
na Rangihaupapa.
I mate ki te Matapihi i Tauranga, i te 7 o nga ra o Akuhata nei, a
Tokerau Te Kahurangi. He hunaonga ia na Hori Tapaea, ho wahine
rangatira ia no Ngaiterangi.
No te 20 o Akuhata a Rev Hare Tawha i mate ai i Waikakua, Papati
Pei. He minita a ia no te Hahi o lngarangi. Ho mea Whakaminita e Te
Pihopa o Waiapu i te 25 o Hepetema i Waerengaahika, i te tau 1864.
Kua mate a Hera Paeone. wahine a Hori Huri. No te po o to Wenerei,
no te toru u nga haora o to ata i mate ai. No te -8 o Akuhata ia i wehea
ata at i a matou. Ko tona mute he mato pa whakarere mai.
DEATHS.
At Pakirikiri, Turanganui, on the 1st August, 1875, Huhaua Rangihaupa.
At te Matapihi. Tauranga, on the 7th of August, 1875, Tokerau Te Kahu-
rangi. niece of Heri Tapaea.
At Waikakua, Poverty Bay, on the 20th August, Rev. Hare Tawha,
Minister of the Church of England He was ordained on the 25th Sep-
tember. 1864. at Waorenga-a-hika, by his Lordship the Bishop of Waiapu.
At Porangahau, on the August. Horoni, aged 18 years, daughter
of Otene Matua, and niece of Henare Matua.
At Te Auto, on the 27th August, Hera , wife of Hori Huri, of
apoplexy.
TE WANANGA.
HATAREI, 4 HEPETEMA, 1875.\_\_\_\_\_\_\_
E rua ara hei haerenga mo nga iwi Maori, a ma te
tino kuare e kite aua ara, atu ano i te timatanga a tae
noa ki te mutunga. A ko te mutunga o aua ara, ko
te otinga o nga mea oia tangata, oia tangata. Ko aua
ara nei, ko Te Pai, ko Te Kino. A e penei ana ano
hoki te tupu o te Iwi me te tupu o te tangata. I
kake nga mea i kake, a i heke nga mea i heke, e kore
hoki e mau te ahua o te iwi, o te tangata. Inahoki,
ko te tangata kino, o ahu te aro o ana mahi i te kino,
a kino rawa atu. A ki te mea e kore e ahu nai te
mahi a te iwi ki te nui haere ona pai, penei e kore
e roa ka mohio ratou, kua puta ke i mua haere ai nga
hoa, a ko ratou kua kore he kiinga mai kia ratou, kua
tawaia mai, a kua riro te mana. Kahore rawa he iwi
Maori o te ao nei i penei te nui o ratou mea me o nga
tangata o Aotearoa nei. I nga whenua katoa e tae
atu ai te Pakeha, a he kotahi ano pea te whenua i
kahore, a i tu ai tana waewae i runga i te noho ona i
te whenua tangata ke, ko ana waewae, me ana kakahu
i poke i te toto o te iwi no ratou te whenua, a ua te
uru o te patu tana kaha ki te tango whenua, na tana
mohio nui. Otiia i ahua ke tana tu mataati i Nai
Tireni nei,, a he noho tikanga ke tana noho i konei i
etahi ano o nga iwi. I taana oroko unga mai, he
noho i whakaaetia, muri iho he mea mahi ki te korero
whakaae nui, a ko tana noho i roto i te whakaaetanga
mona, kua noho i enei ra i ranga i te alma tangata, kua
nona etahi whenua. A i enei ra kua tino u tana noho.
Kahore ano te Pakeha i atawhai noa i nga iwi mangu-
mangu. A e kore rawa pea ratou e atawhai. Otiia
ko nga mea kua pahure me wareware era, a me titiro
pai tatou ki nga ra o nga tau e haere ake nei. Eo te
mutunga o nga iwi Mangumangu, ana noho tahi i te
iwi Pakeha, oia iwi oia iwi, ko taua ahua mate nei
ano ; he iti haere no te maha tangata, me te iti haere
o a ratou mahi atawhai. A he pai no aua iwi Ma-
ngumangu kia mahia e ratou nga kino o a ratou hoa
Pakeha, a me te ahua rere ke o a ratou mahi tawhito,
a me te kore ano hoki o ratou e ako i nga mahi hou
e tohutohungia ana kia ratou. He kore no ratou e
pai kia mahi i nga mahi hokohoko, me nga mahi
nui a te Pakeha, me nga mohiotanga nui a te Pakeha,
me te iti haere o ta ratou ta maaro, ma ta ratou mana,
me a ratou whenua, a te tukunga iho, he noho i te iti
rawa, a he kai waipiro te mahi, he kaewa noa iho i
te mata o te whenua, ki te peo i nga tini kainga, mo
tetahi wahi tupeka iti nei ranei, mo tetahi karaihe
waipiro.
A he nui te pai ma nga Maori e takoto ake nei i
nga tau a mua, otiia ma nga Maori o tenei whakatu-
puranga e timata he mahi, e ata titiro he tatutanga mo
te whakaaro ki nga mea o te ao nei. Ho iwi maha
ano nga tangata Maori, a e mohio ana ratou katou ki
nga moa hei painga mo te iwi. He nui nga whenua,
whai hoki he nui nga tangata o te Pakeha e noho reti
ana i nga whenua a te Maori. He nui nga mea kei
roto ano i o ratou ringa, hei tautoko mo nga uri o te
Maori, kia kiia ai ko ratou nga tino tangata o nga
whenua nei. Otiia he mahi ano te mahi e taea ui
enei mea, kia puta ai o ratou uri ki enei turanga nui e
tu ai te tino tangata. Me tino ako nga uri ki nga
mohiotanga e akona ana i nga kura. Ko te whare
kura tamariki kore i nga kainga Maori, me mutu tera,
me hui nga uri Maori ki reira ako ai. He whare tika-
nga kore te whare, a he tangata hanga noa iho te
kai whakaako kura, ki te mea e kore nga tamariki e
haere kia akona ratou, whui hoki me mahi nga tai
tamariki kaumatua, he mahi te tino mea pai e na wi
![]() |
6 190 |
▲back to top |
Te Wananga.
New Zealand
North Island
Haku Pei
Herara, o te 31 o Akuhata He Pitihana na nga kai
Pooti 6 Akarana kia Ta Hori Kerei kia te Wuuru, kia
Te Oroka, kia Te Hiana, kia Te Wanitaua kia Te
Tikinana, kia Te Wanatihaiti, he tono kia uaua ta
ratou whakahe i nga korero o te Pitihana a Te Kawa-
natanga mo nga Porowini kia whakakahoretia, a Uia
waiho taua Pira kia tae ki nga ra o Pepuere ka mahi
ai. He mea tuku taua Pitihana kia ratou i runga ia
Te Hawea i te ra nei, a 275 tangata i tuhituhi i o
ratou, ingoa ki taua pukapuka, a tenei ake ano etahi
pukapuka pera ano ka tukua ki aua tangata.
The following telegram appears in the " Hawke's
Bay Herald of the 31st August:—" A petition from
the electors to Sir George Grey, Wood. O'Rorke,
Sheehan, Swason, Dignan, and Von der Heyde,
praying for resistance, word by word, to the Abolition
Bill till February, was forwarded by the Hawea to-day.
It bears 275 signatures of electors. Other instalments
were to be forwarded as signed."
Koia nei te mahi a nga Mema o te Paremata i Pooti
ai ratou mo te Pira whakakahore mo nga Porowini,
No te Paraire te 27 i Pooti ai te Paremata mo taua
Pira. Nga mea i whakaae kia whakakahoretia nga
porowini koia nei, ko Anaru, ko Taraipi
ko Paraone, ko Puruete, ko Omana, ko Wera, ko
.Paika, ko Wi Katene, ko Mawini, ko Meri, ko
Kere ko J. Hepana. ko T. L. Hepara, ko Wanatikaiti
ko-Poraihi, ko Pakarana, ko Wi Parata, ko Tikere
ko Raki, ko Tapeta, ko Kanitaua. ko Riahi, ko Poena
I ko Okewa, ko Kutipatene, Ko Parani, ko Harihona,
ko Orira, ko Kuti, ko Karawe, ko Wirihana, ko Riti-
haua,.ko Atikena, ko Wiremuhana, ko Karingitana,
![]() |
7 191 |
▲back to top |
Te Wananga.
ko Horiana, ko Pahitana, ko G. Makarini, ko Paaka,
ko Mei, ko Moanaro, ko Wekepira, ko Ta. Makarini
ko Karahini, ko Tuari, ko Wepa, ko T. Parore, ko
Ingirihi, ko Hakihona. Nga tangata kihai i whakaae
kia whakakahoretia nga Porowini ko
Ta Hori Kere ko Wuuru, ko Tamihana, ko Tikinana
ko Hiana, ko Oroka, ko Tuari, ko Makeauaru, ko
Takamoana, ko Waiti, Ritihapeti, ko Riiwi, ko i
Matikonaere. ko Pani
ko Paka, ko Kene, ko Paratiha
Porowini.
Roritana, ko Waari, ko
Messrs. Andrew,
Brown, Bluett, Ormond, Richmond Reynolds Wales,
Pyke, Katene, Mervyn, Murray, W. Kelly J Shep-
pard, T. L. .Shepherd, Von. der Hyde, Bryce, Buck-
land. Parata, T. Kelly, Luckie, Stafford, Creighton,
Pearce, Bowen. O'Conor. Cuthbertson, Ballance, Har-
rison, O'Neill, Curtis, M'Gillivray, Wilson. Richardson,
Atkinson, Williams, Carrington, Johnson, Hastings,
G. M'Lean, C. Parker, May. Munro, Wakefield. Sir
D. M'Lean, Stewart, Webb. J. C. Brown,
Ingles, and Jackson. Noes : Sir George Grey, Messrs
Reader Wood, Thomson, Dignan, Sheehana, O'Rorke,
Stout, Macandrew, Takamoana, White Fitzherbert,
Reeves. Hunter, Swanson, Keid, Montgomery, Bunny.
Pairs—for—Messrs. Parker, G.B., Kenny, Bradshaw
against—.Rolleston. Ward, and Brandon. It will be
seen from the above list what a large majority the
Government commanded.
Kua tae mai te rongo korero o nga Motu i te moana
i te taha ki to Hauraro, e, kua kohurutia Te Kamutoa
Kuruno, me nga tangata tokorua o te Manuwao o Te
Peara, i te Moutere i Hata Kuru. Koia nei nga
korero i tuhituhia mai mo taua kohuru. No te 12 o
Akuhata i tae ai a Te Peara ki waho mai o Kanaera
Pei i te Moutere o Hata Kuru, a he mea eke a Te
Kamutoa ki tetahi o ana poti i haere tahi ano hoki
etahi Apiha ano o taua Manuwao hei hoa mona ki
uta, he mea hoki i whakau ai aia, kia whakamarietia
eia te whakaaro o taua Moutere. I huihui ano nga
Maori ki tatahi noho ai, a i tango ano ratou i nga
mea i hoatu noatia e Te Kamutoa kia ratou. A i pai
ano ratou Ui te hoko mea ki nga Pakeha. Haere aua
Te Kamutoa me ana hoa kia kite i te kainga Maori, a
i pai te ahua o aua Maori ki aia i te mea e haere ana
aia i roto i ta ratou kainga. Kahore kau he ahua
whawhai i reira, a kia haere ra ano kia hoki Te
Kamutoa ki te kaipuke, katahi ra, ano ka ahua whawhai
aua Maori. L te mea a tu ana Te Kamutoa, me ana
hou i te taha o te kainga, Maori, ka koperea e tetahi
Maori te kotaha, atu ana ki tana kaokao, a tatarawatia
ngu pu (i roto hoki i te poti era.) Kua nui noa atu
nga kopere i piua mai ki nga Pakeha, a tokorima
Santa Cruz
New Hebrides
of Commodore Goodenough
![]() |
8 192 |
▲back to top |
Te Wananga.
Mendana
Santa Cruz
Ambrym, Mallicollo, St. Bartholomow,
Espiritu Santa, and Vanikoro,
H.M.S. Nymph,
Sydney.
Edward Rayner,
On Friday, August 20,
at 5.30 p.m., Commodore Goodenough
Frederick Smale
HE KORERO ENEI I KOREROTIA I TE WHARE KAWA-
NATANGA I PONEKE I TE 2 O HEPETEMA, 1875 MO
NGA WHENUA I MURIMUTU.
Murimotu Rihitia
Ta Makarini, ko Meiha
Keepa
Puhaki, Nehamera Te Kaahu, Aropeta Haeretute-
rangi Te Moarauihi
Te Morena a Te Haniti, a Te Rata
Meiha Keepa,
Whanganui
Patea,
Topia Turoa
Te Rata
Ta Tanara Makarini.
![]() |
9 193 |
▲back to top |
Te Wananga.
Nehanera Te Kaahu
Te Aropeta.
HEMI PUUTU,
Poneke, 2 Hepetema, 1874.
E whakaae ana matou ki te tika o enei korero,
NEHANERA TE KAAHU,
WINIATA TE PUHAKI,
MEIHA KEEPA, me etahi atu,
Kai titiro—W. S. MOARAUIHI.
NOTES OF A MEETING HELD AT THE GOVERNMENT
BUILDINGS ON THE 2ND SEPTEMBER, 1874, re
MURIMOTU.
There has been a lot of surmise, writing, and con-
versation about the Murimotu land lease. The fol-
lowing has been published iu C.—No. 6, of the Par-
liamentary papers :—
Present: The Hon. Sir D. M'Lean. Major Kemp
(as representing the Wanganui claimants to the Muri-
motu country), Winiata te Puhaki, Nehanera Te Kahu,
Aropeta Haeretuterangi, &c., &c., Mr. Moorhouse,
representing Messrs Morrin £ Co., Messrs. Howard
and Russell, and the Native claimants to Murimotu.
Maps showing the position and estimated acreage of
the land in question having been laid on the table.
Major Kemp said: The land known as Murimotu,
as shown on the maps lying ou the table, belongs to
us, the Wanganui Natives. One Mock of 46,000 acres
has been surveyed and passed through the Native
Land Court. There is a block at Ruanui, containing
by estimation 40,000 acres ; also a block adjoining the
Patea country, estimated to contain 100,000 acres, in
which Topia" Turoa has an interest; there is also
another block containing 15,000 acres. This land
Wanganui Natives.
Mr. Russell
Mr Booth Wanganui
Hon. Sir Donald M'Lean
Major Kemp
Sir Donald M'Lean
Sir Donald M'Lean
Major Kemp
Winiata te Puhaki
Mr. E. Moorhouse
Nehanera Te Kahu
Te Arepeta
JAMES BOOTH,
Wellington, 2nd September, 1875.
![]() |
10 194 |
▲back to top |
Te Wananga.
We, the undersigned, hereby agree to the correct-
ness of the statements herein made,
NEHANERA TE KAHU,
WINIATA; TE PUHAKI,
MEIHA KEEPA, and others,.
Witness—-W, S. MOORHOUSE.
RETA I TUKUA MAI.
HE PANUI TENEI KI TE RANGATIRA o TE PEREHI.
.
Te Makarini
Ta Tanara Makarini
Waitapu,
Renata, Waitapu.
Petatone
W. Teoti
Ngaiteupokoiri, Petatone
Renata,
Te Hakeke, no Marumaru,
Tuhotoariki, no te Wanikau, no te Kaharoa, no Ngapapa
no Tawera, no Paturoa, Wi Teota,
Ngatiteupokoiri. Renata,
Tairapanga Ahuru
TE RAUPARAHA
Kapiti
TE RANGITAKE. TE WHATANUI
Ngapuhi.
Ngatiteupokoiri
Kawatau
Renata Te Whatanui,
Taratoa, Ahukaramu, Tupaea.
Hunia Te Hakeke Te Whatanui.
tona mana ki runga i a au, he herehere huki ia na te
Rotoatara
Ngatiteupokoiri
Wi Teota,
Waitapu.
NA HUNIA TE HAKEKE.
To THE EDITOR OF THE WANANGA.
Mr. M'Lean
HUNIA TE HAKEKE.
![]() |
11 195 |
▲back to top |
Te Wahanga.
HE UTU KORERO MO TE RETA A
HUNIA TE HAKEKE.
Ki TE ETITA o TE WANANGA.
.
Otamakapua Kawatau,
Heuheu
Pikitara ko Whiti Kaupeka
Rangitetaea
Whanganui
Patea
Te Whatu
Te Poki Tutaenui
Otaki Te Ahu Kaiariki,
Turangatoi Te Kopiro
Manawatu Urututu, Parewanui
Owhakato
Whangaehu Pahiko Otihae,
Onepuehu Te
Kawariki Titikura
Pari Rangitikei
Tawera, Paturoa, W. Te Ota,
Te Ngange Rahi,
Tahora Ngatiraukawa, Karitake.
Tuarua i Parewanui, Paturoa
Wanikau
Naku i tuhi,
NA RENATA TE KAWEPO.
CORRESPONDENCE.
(Answer to the letter from HUNIA TE HAKEKE.)
To THE EDITOR OF THE WANANGA.
Te Heu-Heu Te Awa Hou
Manawatu.
Otamakapua Kawatau
Kokako, Patea
Pikitara Whiti Kaupeka
Rangitetaea
Whanganui
Te Whatu,
Te Poki
Tutaenui Otaki
Te Ohu Kaiariki
Turangatoi, Kopiro
Manawatu Urututu Pare-
wanui Owhakato Pohu-
tu Whangaehu, Patiko
Otihae Ma-
Rangiawhiowhio
Onepuehu Kawariki
![]() |
12 196 |
▲back to top |
Te Wananga
with Rangitakiwhatu and Titikura, and after that the
battle of Pariroa. These were battles which took place at
Rangitikei.
You say your fathers have not been trod on by the feet
of Tuhotoariki, or Wanikau or Te Kaharoa, or Ngapapa,
or Tawera, or Paturoa, or Wi Te Ota. Your ancestors have
been stamped on by my ancestors, and elder brothers.
Your chief Te Hanea, who murdered Ngange, and his
wives Rahi and Tahora, then by the Ngatiraukawa you
were saved at Karitake, and again at Parewanui, the
hatchet of Paturoa was struck into your back, and the
head of a potato was broken, and the head of man was
saved, and Wanikau took the hatchet from Paturoa, by
which act you were saved and the reason for this act of
Wanikau is,~Wanikaui Ngapapa, and Hakeke, had agreed
that one of our daughters called Ruta should be your wife,
hence you were saved.
You say the fire of Te Mumuhu-o-te-Rangi has not been
lit on your lands. Why then does the post of Uamaerangi
still stand at Hokio. Hearken,—O you, the ancestors
through whom I claim these lands, is Matangi, and from
him is descended Tumokai, who was the father of Ha-
painga Te Rangi, and the Hinau, tree of Hapainga, is
still growing at Oroua. Hapainga was father of Tangaio,
who was father of Waihoto, who took Hine Huanoa as
his wife, daughter of Hauiti, from whom came Toroiro,
and here then is the second of my ancestors to whom be-
longed these lands, and they are my ancestors alone.
Toroiro married Irokino, and Tautahi was born, who
married Hinemanu and Tarahe was born ; who married
Nawe, and Tuterangi was born, who married Moepo,
and Tihirangi was born, who married Hineaho, and
Tumonokia was born, who married Pakapaka, the
daughter of Te Umairangi, and I (Renata) was born.
Friend, the tree under-which Hinemanu sat in its shade is
still growing at Oroua; and her house is at Horowhenua
and at Pouhangina is her grove of trees, and karaka grove
and at Tauranga are her rat pits (or traps), and at Puke
tapu are the places where Hianga made model Pas at
Otamakapua. The foot prints of Kahungunu, of my
younger brother, are at Potaka, near the bank of the river
of Kawatau, and the boards (or places) of my houses,
and my old cultivations are at Otamakapua ; and the/post
put up by my ancestor Te Rehunga, is still standing at
the mouth of the river Rangitikei. Then why do you not
go and moan at that place. The names of your ancestors,
which you enumerate as owners of my land, is not right
in respect to Kawatau.
Europeans and Natives, hearken,—I have seen an un-
known creature, his name is "All Eyes," and he is engaged
in digging, pits and ditches on unsold lands, and this
creature is like this man who says my lands belong to him.
You (O Hakeke) say I am a slave, and was captured by
Te Wera and Hapuku ; I did think you might have said
you captured me. But I captured you, and my teeth held
in the back of your head. You also say (or mention), an
act of Ngatiraukawa in treading on my neck, and by that
act our chiefs Hoeroa, and Hianga were killed. I thought
you might say you did those acts. Sir. those are act s for
which ample revenge were taken ; Hoeroa and Hianga
were killed, but just then Te Huhi, Tataa, Tipua, and Te
Humu, were killed of the Ngatiraukawa, and peace was
made by Te Whatanui, Tanatoa, Ahukaramu, and Tapaea.
And Paekohu and Tawhara were given up when we became
one. When Whatanui was killed at the storming of the
Pa he took at Puketapu, I then (my tribe) took Huia
prisoner, but I. released her from slavery, and sent her
back to Ngatiraukawa, as we had become as one tribe with
them, and we come from one common ancestor with them.
Hearken, Tuaka was father of Whatanui, and I am from
Tuaka ; from Tuaka came Mahinaarangi, from whom came
Raukawa from whom came Takihiku ; from whom came
Upokoiti; from whom came Ataunutai ; from whom came
Waitapu; from whom came Tamamutu ; from whom came
Maari ; from whom Came Tapui; .from whom came Hine-
nui ; from whom came Uamairangi ; from whom came
Pakapaka ; and I (Renata), his son, am here.
You say that through the influence or Christianity I was
allowed to return to my own country, yes, and it was
through the influence of Christianity you were not killed,
and through which you obtained a portion of your mother
earth. Had it not been for the influence of Christianity,
you and your lands would hare long since been swallowed
up by the Ngatiraukawa and my people.
Sir Donald M'Lean, you are right in making that man
small. And I do not know that he belongs to Te Hakeke ;
my thought is he has no father, as his ideas are so strange,
ho is not able to lead his people, but he is an evil to them.
Friend (Te Hakeke), you will not be able to frustrate
my work with Sir Donald M'Lean. This is a question :—
" Who is this man who moans so ; what if the name of
his grandfather, or of his father.
RENATA TE KAWEPO.
HE TANGI MO TE APATU.
I te 17 o nga ra o Akuhata, ka hui te komiti ki Pata-
ngata, ka kitea te Panui o te matenga o Paora Te Apatu
e taua hui, tau ana te pouri o te iwi katoa, ki te matenga
o Paora Te Apatu. Te take o te pouri, ko nga mahi pai
katoa a Te Apatu i mahi ai. Kua kitea e te iwi katoa i
te ao ana mahi pai katoa, na konei i puaki ai te kupu po-
roporoaki ; whakamanawa a te iwi katoa mo Te Apatu.
Haere atu ra e Tama e ! Haere atu ra ! Haere i runga
i te Ture o te atawhai o te aroha Jo te pai katoa mo te
iwi! Heoi te poroporoaki,
' HE WAIATA TANGI TENEI ;—
E to e te Ta, to atu ki te rua ; to atu ki te rua i,—
Ka Uara mai roimata, ka maringi me he
wai, ka maringi me he wai i
E tae au te pupuru i, taua te haere taua te haere,
Kia tore mutu au, te wa moana nei
te wa moana nei :
Unoa Paikea, te hiwi ki Mamairoa te hiwi ki Mamai-
roa i— No Ngaoho au, no nga homata kamokamo,
no nga homata kamokamo i :
He pahi rawa au, nou e Maniapoto nou e maniapoto i,
E hara koe i te taane, he mokopuna ra
he mokopuna ra hoki :
He Puhi koe na aku, i te wa i mua ra, i te wa i raua
ra i, ka iri kai runga, te whata a te
Herunga ; te whata a te Herunga i :
E mataku ana ra, koi pau i te kuri ; koi pau i te kuri,
ko aku moke rai, te rangona ake nei te
rongo na ake nei :
Te rau o Piopio, ko te kowhakaroro, ko te kowhaka-
roro i,—He mea i motu mai i te waha o
te ika i te waha o te ika i.
Heoi he tangata na te komiti o Henare Matua i hui
mai ki Patangata.
He kupu aroha tenei mo te iwi katoa o te Wairoa, kia
ora tonu koutou i te ao nei, kia mau koutou ki nga mahi
pai atawhai a te Apatu.
Mo te iwi katoa, kei tahuri koutou kei hanga kino i a
koutou mo te matenga o te Apatu, atawhaitia.e koutou ko
Areta raua ko te Ture ora, me nga mahi pai katoa a te
Apatu i waiho ai e ia i to ao nei. Heoi te mihi atu.
E hoa e Hone Waiti, tukua atu tenei reta kia TE
WANANGA, kia tae atu ai ki te Wairoa, kia kite te iwi
atoa i to aroha o te komiti o Henare Matua, mo Te Apatu.
The Patangata Natives assembled on the 17th August,
to express their sorrow to the Wairoa people on the occa-
sion of the death of Paora Apatu After chanting a song
for Apatu, the assembled people wrote a letter to the
Wairoa tribes, stating that they hoped that all old Maori
customs would be given up on this occasion, and that the
people would not be heard uttering: any false idea on
account of the death of their chief, but as far as they
could, follow the good example of their late chief ia his
acts of kindness and justice to the tribes.
![]() |
13 197 |
▲back to top |
Te Wananga.
Patariki Kohikorewe,
Kai hanga Tera, rae nga hanga katoa mo
nga Kiiki, me nga Kaata,
Kei Hehitingi Tiriti, Nepia.
KEI aia, i nga wa katoa nga Tera pai rawa,
Hanihi, Wepu, Kipa, me era mea e kore e taea
te tatau.
Ko ta PATARIKI KOHIKOREWE te whare
ngawari rawa mo te Hanihi Paki, Kiki, Toki Kaata,
Piringi Kaata, Terei, Parau hoki, Peke Tera hoki.
Ko enei mea katoa e hanga ana i roto i taua toa ; ko te
reta i tino pai rawa, e kore e kitea i roto i te motu nei,
he mea pai atu.
Haere mai kia kite tonu a koutou kanohi a tera e
paingia.
Kia marama ki te whare. Ko te PATARIKI KOHI-
KOREWE whare, Tera, Hanihi, hanga Kara, i te taha
tonu o te Peke o Niu Tireni, Hehitingi Tiriti, Nepia.
17
Hone Maki Pe,
Kai hanga Tera, me nga mea katoa mo
nga Hoiho mahi,
Kei tawahi ake o te Uniana Peeki tana Haapu i Nepia.
KO te tino Haapu iti te utu o Nepia mo nga mea
penei.
19
Panui ki nga Maori o Heretaunga.
KEI TE WHARE HOKO A
Te Houra,
I TAWAHI AKE O TE POTAWHE I NEPIA.
NGA Parau, Whakarawe Hoiho to Kaata
Me nga mea mo nga Kiki
Me nga Tera Pikau taonga
Tera Taane
Tora Wahine
Paraire
Wepu
Me nga mea katoa mo tenei mea mo te Hoiho.
He iti te utu mo aua mea nei
Na TE HOURA,
Nepia. 23
T A K E N A MA.,
WAIPAOA,
HE NUI NOA ATU A RATOU TINI KAKAHU
ME NGA MEA PERA
He mea uta hou mai aua mea
A HE MEA TINO PAI
Kahore he taonga i pai ke ake
I TE POROWINI NEI
He iti te utu mehemea he
MONI PAKETE
Ta te tangata e haere mai ai ki te hoko.
67
I TE TOA TAWHITO A TATANA
I NEPIA.
HE mea, kua tae a A. MANOE ki nga
waahi katoa o te whenua nei, a
kua kohia eia nga tini taonga katoa.
ME nga WAINA, me nga RAMA tino
pai ; a he iti te utu.
57
Ko H. KATA, MA.
KAI HANGA WHARE, E NOHO ANA,
i Nepia nei,
TERA aia e pai ki te whakarite i nga mahi hanga
whare ma nga tangata Maori o i te Porowini
o Haku Pei.
Na H. KATA, MA.
3
![]() |
14 198 |
▲back to top |
Te Wananga.
11. WIREMU,
NA TE WHARE ITI NGA UTU MO NGA TERA
HOIHO, I HEHITINGA TIRITI.
KO te whare tino iti te utu o nga whare katoa i
te Porowini, mo nga mea rino katoa, mo nga mea e
mahi ai te kamura, me nga tangata mahi pera. No
Ingarangi aua mea katoa nei.
\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_2
Kamatira Hoteera,
TURANGA KAIPUKE I AHURIRI.
KO nga Maori e haere mai ana ki Ahuriri, ki te
mea ka haere mai ratou ki te Kamatira Hoteera
penei. Ka atawhaitia paitia ratou e Hone langa o te
Kamatira Hoteera.
Kahore ana karaihe rere rua te ahua.
Mo te Kai, 1s. 6d.; Moenga, 1s.
Ko te Tiua kei te 12, a tae noa ki te 1 o te haora.
E mea ana aia kia haere mai nga Maori ki reira.
\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_34
POROWINI HOTEERA,
KARAIWI KUEA.
Kei tawahi ake o te Rerewei.
He Waiua, he Waipiro, he Piia pai rawa aana.
HAERE MAI KIA KITE.
E. AHITANA,
38 Kai tiaki.
Ko H. TIIRI,
Te kai hoko o nga TI me nga HUKA,
a he iti te utu o ana taonga e hoko atu ai,
a he tino pai ana taonga.
Ko nga taonga e tonoa ana ki aia, e tukua
atu ana eia ki te hunga hoko, ki nga
whare Rerewei, a koia hei utu i
te kawenga ki reira.
7
TE PAIRINI.
HE kai hoko i nga mea rino katoa.
Me nga mea ngaki Paamu.
KO NGA MAORI e mea ana ki etahi
mea ma ratou, ki te mea ka haere mai ki
Eka hoatu e au nga mea e pai ana.
tau, e mea uta mai aku mea i INGARA-
NGI, na reira i kiia ai, e kore e nui te
utu.
E mohiotia ana ahau e nga MAORI,
me mutu i konei aku kupu mo aku taonga
e koko ai.
PAIRINI,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
36
ROPIHONE, ME IRIWINI MA.,
AHURIRI I TE TURANGA KAIPUKE,
E HOKO nui ana ratou i te Paraikete, i te Kakahu
kua oti te hanga, Huka, Pihikete, Waina, Waipiro.
31
KO nga Maori e haere ana ki Akarana, ki te mea
ka haere ratou ki te Kawana Paraone Hotera, ka
whangainga paitia; e ataahua te noho, a e pai nga kai,
me nga moenga i reira—
£ s. d.
Mo nga Kai i te Wiki O 15 O
Mo te Kai me te Noho
i te Wiki ... ... 1 O O
He Whare pai ano nga whare hei nohoanga mo nga
Hoiho.
Ko Tiningama raua ko Kingi, nga kai tiaki.
18
![]() |
15 199 |
▲back to top |
Te Wananga.
TAVISTOCK STORE,
WAIPUKURAU.
JUST RECEIVED
A WELL SELECTED STOCK
OF
ENGLISH AND COLONIAL MANUFAC-
TURES AND PRODUCE.
COMPRISING
10 Cases Clothing—
Gentlemen's and Youths Tweed Suits (very superior),
Pilot and Witney Overcoats, Macintoshes, Shawls,
«Sic.
6 Trunks Boots—
Watertights. Elastic-sides, and Shooting Boots, es-
pecially made tu suit district. i
First-Class assortment of
English and Colonial Made Saddle, Whips, Spurs,
Valises, &c., &c.,
6 Crates Earthenware, Assorted.
A Large Assortment of Ironmongery, imported direct
from English Manufacturers.
10 Cases Cheese.
40 ½-Chests Extra Choice Tea.
6 Tons Sugar and
A Large and Varied Stock of Groceries.
A choice Assortment of cut Cigars, &c., and
a Large Variety of Meerschanm and other Pipes,
Fancy Goods, &c.
Agents for the " Wananga," the " Daily Telegraph," and
New Zealand Insurance Company.
SMITH & Co..
44 WAIPUKURAU.
T A W I T O K A TOA, WAIPUKURAU.
KUA TAE HOU MAI NGA MEA KATOA I
Ingarangi, me nga Mea o enei Motu
10 Pouaka Kakahu—
He Kakahu Tangata, he Kakahu Tamariki, he Koti
he Makitohi, he Horo.
6 Pouaka Puutu—
He Wata, me nga tini puutu katoa
Niu Tireni
Kamupene.
TE METE MA ME ANA HOA.,
WAIPUKURAU, 44
HONE ROPITINI,
KAI HANGA WATI, ME NGA HEI KOURA,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
20
PANUITANGA.
KUA tu taku Toa hoko Kakahu i Waringipata
(Onepoto.) A, ka hoko ahau i te taonga mo
te utu iti.
J. KIRIMIRI.
WARINGIPATA, (ONEPOTO.)
37
M. R. MIRA,
HE KAI HOKO KAU, ME NGA PAAMU,
a e hokona ana eia
NGA Rana Hipi, me nga tini whenua. Ue Rana
ano he Hipi kei reira. He ano kahore
i nga Porowini o Akarana. o Haku Pei. o Poneke.
Kei tana tari i Paraunini Tiriti i Nepia nga tino
korero mo aua whenua.
HE RAME ANO ANA HEI HOKO.
He Rikona
Pe Reeta
He Kotiwera
Ue Marino
No nga kahui pai katoa ana Hipi.
A he tini ano aua hipi hei mahi ma nga Piha patu
Hipi ano hoki.
Na M. K. MIRA.
14
KI te puta he whakaaro ki nga tangata
e korero ana i tenei Niupepa ka
whakamohiotia ratou ki nga mahi hanga
whare, ki nga mapi whakaahua whare, ki
nga tikanga hoki o te hanga whare i runga
i te tuhituhinga. Tenei au hei whaka-
rongo ki nga hiahia o ana tangata, nui atu
hoki taku pai ki te whakaatu i nga tikanga
katoa o taua tu mahi, ana tonoa mai ki au.
PENE METE,
Kai whakahaere whare,
Tenehana Tiriti, Nepia,
8
![]() |
16 200 |
▲back to top |
200 Te Wananga.
Ria kite! Kia kite!! Kia kite!!!
KAI HOKO TAONGA.,
HEHITINGA TIRITI, NEPIA,
E ki ana, mana rawa ano te hoko iti o te taonga o nga Toa katoa o Nepia.
E ki atu ana aia ki nga Maori.
Kaua e whakarongo ki ta te taringa e rongo ai, engari ano ki ta te kanohi e kite ai.
28
N. P., PARANITE.
TE TARI O TE WANANGA.
A muri iho o te 28 Hurae,
KEI HEHITINGA TIRITI I NEPIA,
i te Tari i taia ai te Haku Pei Taima.
Ko te Kai hoko mo te Nupepa
TE WANANGA
Ko KARATI ma,
KAI HOKO PUKAPUKA,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
NEPIA, Haku Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a he mea panui
e HENARE TOMOANA, e te tangata nana tenei niupepa, i te whare ta
o Te Wananga, i Nepia;
HATAREI, 4 HEPETEMA, 1875.
THE WANANGA OFFICE
will after this date be at
HASTINGS-STREET, NAPIER,
where the Hawke's Bay Times was formerly
published.
Agents for Napier—
COLLEDGE & CO.,
STATIONERS,
Hastings-street, Napier.
NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand.—Printed by HENARE HIRA, and pub-
lished by HENARE TOMOANA, the proprietor of this newspaper, at
the office of Te Wananga, Napier.
SATURDAY, 4TH SEPTEMBER, 1875.