![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 2, Number 27. 06 November 1875 |
![]() |
1 329 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA 27. NEPIA, HATAREI, 6 NOWEMA, 1875. PUKAPUKA 2.
PANUITANGA
Ki Ngatikahungunu me nga hapu e noho ana i
waho o te Porowini o Haku Pei.
HEHITINGI TIRITI
NEPIA
Kua timata ki te whakahaere mahi toa hokohoko taonga i Nepia. 1 runga i tenei
mahi ka whakaatu ia, ko nga mea o tana toa, he tera, he puutu, me era atu taonga
e paingia ana e nga tangata Maori. Ko tana tino kupu nui tenei kia koutou e kore
a ia e tono atu ki nga tangata Maori i tetahi utu rere ke i te utu e tonoa ana i te
Pakeha mo ana taonga. Ko ana taonga e hoatu mo te MONI, koia te take i
whakangawari i te utu. Heoi ano tana i tono ai inaianei, kia haere mai ki te whaka-
matau i te ngawari o te utu kia kite hoki i te pai o nga taonga.
KEI NGARO TAKU INGOA:—
W. H. PINGIKI,
WINIHETI WHARE, HEHITINGI TIRITI,
NEPIA,
![]() |
2 330 |
▲back to top |
Te Wananga.
HE HOIHO TINO MOMO REIHI.
KO PAPAPA.
KO Rongorana tenei Hoiho tu ai a tenei tau. Ko Pa-
papa, na Reriwata, ko te whaea ko Waimea, ko
Waimea ano hoki te whaea o Manukau, o Toitoi, a ko nga
uri o enei Hoiho i roto i nga tau kotahi tekau, e rima toa.
e rima uha, a kahore kau he mate o enei kuri, i nga ra o
mahia ana hei Reihi, ko te utu mo te uha kotahi e £6 6 0.
He Hoiho whero a mangu a Papapa, e rima ona tau 15
ringa rae nga inihi e 3 te tike tike. A koia tetahi o nga
Hoiho tino horo o tenei whenua. I te Rrihi i Karatihati,
te tau 1873. Koia te Hoiho i muri o Raurina mo te Kapu
o Katapere. A e rua maero rae te hawhe te roa o te wa i
omo ai aua Hoiho. A e wha meneti me nga hekena e
waru, ona i haere ai i aua maero. E toru ano ona tau i
aua ra. A e waru tone me te rua pauna nana i mau ai i
tana tuara i taua Reihi. Ko Rauriri, e wha ona tau e
waru tone e iwa pauna i a ai e mau ana. Ko Tamapuriri
o iwa tone me te ono panua ana i mau ai. Koia te tua i
toru i roto i te Reihi. Ko Maniwa, o waru tone e iwa pa-
una i mau ai. A i a Papapa te Reihi o Karatihati. Ko
Kaatawei tana hoa Reihi, a, i a Papapa te Reihi. E rua
• meneti me nga hekana e wha tekau ma ono, i
haere ai taua Reihi. A ko Katawe, he tuakana
aia no Temepetana raua ko Tereta. I Akarana,
i a Papapa te Reihi mo te Kapu, o te Reihi, a e
whitu tone me te waru pauna ona i mau ai i toua tuara
i taua Reihi. A e rua Maero te roa te omanga. E toru
meneti me nga hekana e whatekau ma rima i rere ai, ka
puta aia, ko Tatari na he Hoiho kua kuiitia, a e whitu pauna
me te tekau ma rua pauna i mau ai, koia te tuarua i muri
o Papapa, ko Parawhenua e wha ona tau e whitu tone me
te iwa pauna i mau ai, koia te tuatoru o nga Hoiho i muri
i a Papapa, ko Hetirita, e waru tone, me te tekau pauna i
mau ai, ko Paraki Ikara, kua kuiitia.e whitu tone e rima
patina i mau ai kihai tenei i mahia. A ko Papapa anake !
te Hoiho i te Reihi mo te moni Rerewei, i aia aua moni, i
A ko te moni o te Reihi i Hauraki i aia ano, e whitu tone
e rima pauna ona i mau ai, e rua maero te roa o te Reihi.
E toru meneti me nga hekana e rima te kau ma rima ona
i oma ai, ka puta, ko Hetanita te hoa Reihi a e iwa ona
tone me nga pauna e whitu.
He patiki pai nga patiki mo nga uha, ka tiakina paitia,
otiia kahore he he ki au mo te mate aitua ki aua uha.
Me utu nga uha i te ra e kawea ketia ai e nga tangata,
na ratou aua uha, maku te kupu kia tikina mai aua uha.
RAPATA PAAMA.
Waitahora.
108. \_\_\_\_\_
PANUITANGA.
KUA whiwhi ahau i te Tangata tino mohio ki te
mahi i nga Pu pakaru, ki te mahi i nga mea
katoa o te Pu. Ki te hanga Pu hou ano hoki, maana
e mahi nga Pu katoa o nga Maori.
Na PAIRANGI,
Nepia, Aperira 12, 1875. Kaihoko paura.
[TRANSLATION.]
NOTICE.~The undersigned, having secured the services
of a first-rate gunsmith, is now prepared to mend, make,
and repair all sorts of fire-arrns.—M. BOYLAN, Licensed
for the sale of ammunition. Napier, April 12, 1875.
4
HE HOIHO TINO MOMO TO KAATA
NO TE MOMO KARAITERA
KO TIUKA,
KEI Maraekakaho te waahi e tu ai tenei Hoiho. He
patiki pai te wahi e noho ai nga uha e kawea mai ana ki
a ia. He Hoiho a TIUKA kua riro i a ia nga moni whaka-
kitekite mo nga Hoiho tino pai o tenei Porowini, mo nga
tau e rua, koia te tatukuna ai tona kawei matua. E kore
e tino nui nga uha e tukua ki a ia, e 30 ano pea te kau.
Ko te utu e £4, 0, 0, mo te uha kotahi, a ki te mea e rua
uha a te tangata kotahi ; penei e £3 10 O mo te mea
i
i kotahi. E kore ahau e pai kia he ko ahau ana pa he aitua
ki nga uha e kawea mai ana kia TIUKA. He nui te pai o
te kai i nga patiki i Maraekakaho.
TAMATI KANE,
Maraekakaho, Hepetema 3, 1875.
97
HE TINO HOIHO REIHI.
KO TERENGA.
HE uri tenei hoiho na Ririwata, ko te whaea ko Pipii,
(kei to pukapuka whakapaparanga hoiho o Nui
Tireni te tino korero mo te hoiho nei.) He hohio pai
rawa a TERENGA, 15 ringa me to 3 inihi te tiketike, a hu
kuri kaha, he kuri pai te uiuia.
Ko Waipukurau a TERENGA tu ai i tenei tau, he pai nga
patiki hei nohoanga, mo nga uha, a e kore e utu te nohoa-
nga o nga uha i reira. Otiia e koro ahau e mea kia utua
te mate aitua ki nga uha. Me utu nga uha i te ra e riro
ai i nga tangata na ratou aua uha. A maku e ki, kia
tikina mai. £5 5s. Od., mo te uha kotahi.
RAWIRI PEREMANGA.
POA HIRA.
Waipukurau.
106
Na Rati Raua ko Rauniri.
NGA Moenga, me nga tini tini o nga mea pera. Kei
ta raua Toa, i te taha o te Haku Pei Karapu.
15
![]() |
3 331 |
▲back to top |
Te Wananga.
HE HOIHO TARIONA.
HE Momo Karaitera, ko Poukawa tu ai.
" I A N G A T A P I O N A. "
HE hoiho kaha, he kuri kakama ki te haere. He mangu
A whero. He mangu nga waewae, a kahore he
mate o ana waewae. He kuri atahua, kahore he riri ona,
a, he hoiho kaha ki te mahi.
I riro i ata te utu tuarua mo nga hoiho ahua pai i
Karaitihata i te tau 18G9.
Nga utu, £3 10s. Od, a e kore e utua te patiki e haere
ai nga uha mo te marama kotahi ; a i muri iho o taua
marama, ka utu te tangata nana te uha, e rua hereni me
te hikipene mo te wiki.
Ko aua utu nei, me utu i te ra e tikina mai ai nga uha.
He tino pai te tiaki, otiia e kore ahau e pai kia utu ana
mate tetahi uha e kawea mai ana ki taua Tariona.
TE M. HAPIMANA.
92
HE HOIHO TINO REIHI
KO KINGIPIHA,
Mo te tino Momo Aropa ko
AREPA TAIRA.
KO enei hoiho, e noho ana i Te Tukituki, a tenei tau. Ko
te utu mo te hoiho uha, e ono pauna, e ono hereni, mo
te uha kotahi, a ko nua moni me utu i te ra e tikina utu
ai te uha. A ku te patiki e haere ai nga uha, kahore he
utu mo te patiki e noho ai ana uha i te timatanga, ki ai
ki nga ra e hoki ai ku utu. Ko nga uha i kore e hapu i a
KINGIPIHA i tera tau, kahore he utu i tenei tau mo aua
uha. A ki te kore e hapu tetahi uha i tenei tau i a AREPA
TARIA, penei, ko a tera tau e kore e utu nua kawea mai ano
ki taua Tariona. Ko te utu mo AREPA TAIRA i tu ai aia i
Wikitoria, tekau pauna mo te uha kotahi i utu ai nga
Pakeha o reira.
Ko nga uha me tuku mai kia Te Karaati i Hawheraka.
Kahore ho tikanga ki au o te aitua ki nga uha i nga ru
e noho ai i au.
Kia 50 tekau ano uha u tukua mai ki enei hoiho, ki
tetahi ki tetahi.
ARENA MAKARINI.
95 Tukituki Teihana.
HE PANUITANGA.
HE MEA ATU TENEI NA R. HENIHANA.
HE kai mahi wati a ia, mo nga wati tini ahua katoa
Maana e hanga, e whakapai, kei te Hekipia Roori, Nepia,
tana whare mahi, i tawaahi ake o te whare Karakia
Katoriki.
125
KO KAIRAKA,
TE TAKIWA E TU AI,
KO WAIPAOA.
KOIA nei te korero o tenei Kuri, ara, mo te Momo i
Puta ai. He mea whakatupu tenei Hoiho e Te
Ropitini. He hoiho whero a pango a KAIRAKA : 15 ringa
te tiketike. He Kuri tino pono aua uri, ko te matua taane
ko Taratona, ko te whaea ko Kaipari. Na Kaipari na
Tetitonga, ko te whaea ko KAIRAKA, a na Pipio-te-poai
aia, ko Karaura, na Pei Mititana, ko Papihi, na Rapitoke,
ko Etinga, na Rupene, ko Hama na Kohana, he tuahine
no Hehita, a na Ta Pita aia. Ko Wurupeka, ko Witipa-
raea, ko te whaea o Puhiti, ko Pipoteipoai, na Tanapiriti
aia, ko te Paranikina te whaea, na Orewa, na Tamapota,
na Wihana, na Maki, ko Tenipana, na Tikianaru, ko
Horopaipa, na Tarapata, Runa, Herora, tuahine a Ikinipi,
ko Tetitanga na Orano, na Mihitikina, na Rokana, ko
Ereketa na Porotakita, na Tamipata. Na Te Ropitini i
uta mai ki Whakatu, ko Porotakita, na Orewa Korenewera.
A ko Tautona he hoiho whero a pango. He tuakana na
Piia. Na S. Haka i whakatupu i te tau 1850. No Mere-
pana, ko Hirahira te whaea, a na Tatitone aia, i utaina mai
ki tenei whenua i te tau 1858. He mea uta mai aia
i Tawahi ki Merepana. A o tino paingia ana uia e te iwi
katoa o reira, i te mea hoki o mea ana ratou. Koia te tino
Hoiho nana nga uri tino Reihi o reira. He teina a
Tautana na Piia, a koia te matua taane o Manukau.
A koia te tino hoiho pai o te whenua nei. A ko KAIRAKA
te uri o to hoiho horo, me te Hoiho kaha, o nga Hoiho
tino inoino o Ingarangi. A na Omene te Hoiho uha ; to
tamahine a Tautaua, i riro mana te Reihi i aia i te tau
18(57. A ko te Hoiho uha ko Kanariri na Tautaua ano aia,
he tino Hoiho Keihi kaha rawa aia i nga hoiho katoa o
Nui Tireni. A ko Atarata raua ko Ketetaramu, nga uri
ano o tenei Hoiho.
Atarata raua ko Ketetaramu, he uri ano raua no Tautara,
ko Arueka, ko te whaea o Toratuka ko Titakata, me etahi
atu be tamahine ano raua na Tauitaua. A ko Matarore,
ko Ake, he uri ano enei, no te taha ki te matua taane. A
ko Minitiri, ko te Hoiho i a ia te tino utu mo to Reihi i
Taranaki, no Taukana ano a ia. Na Tautara a Mihiri no
Wuruka. He tini noa atu nga uri o tenei Hoiho, ekoro
e taea te whakahua i to maha. Ko Tamariri nana to Reihi
i Katapere, na Tautana a ia, me Mihipatini, me Rarapira.
He uri ano raua na Tautana.
K toru tau, a Te Rerewuru o Whakatu, i whakatupu uri aia
Tautana.
Ko nga Turei me nga Weneti a Tautana tu ai i Waipukurau,
a ko etahi o nga ra o te wiki, ko Waipaoa aia tu ai.
He patiki pai te wahi e tu ai nga uha.
He nui to whakaaro tiaki mo nga uha, otiia kahore he he ki au
mo to mate aitua ki nga uha.
Ko te utu mo Tautana mo te uha kotahi e £5, 5, O, ki
te mea he tini ke nga uha a to tangata kotahi, ka hoki
iho te utu.
NA A. H. PARONA.
102 Kai Tiaki.
![]() |
4 332 |
▲back to top |
Te Wananga.
TE PEEKE
TTTU WHARE WERA, KAIPUKE TAHURI
O NUI TIRENI.
Nga moni a nga kai tiaki o tena Peeke £1,000,000
(kotahi Miriona).
E taunahatia ana e tenei Peeke nga Whare, me nga Kai-
puke. Kia wera, kia tahuri rawa ake ka utua e
ratou. He iti nei te utu ki tenei Peeke
mo taua mahi a ratou.
ROPATA TAPIHANA,
83 ' Kai tiaki, Nepia.
PARANIHI PETARA,
Kai hanga tera, me nga mea whakarawe katoa mo te
Hoiho.
HAWHERAKA. 77
HARE TAIHI,
KAI TUI KAKAHU,
HAWHERAKA. 78
HARE TEIRA,
KAI HANGA PUUTU ME TE HU,
HAWHERAKA. 79
C. R. ROPITINI.
KAI Ruuri whenua, me nga Waapu, me nga Rori
Maana e mahi nga Mapi ma nga Maori, mo nga Rori,
Waapu, me nga mea pera. Me tuku mai nga pukapuka
ki iaia, ki te Whare ta o " Te Wananga," Hehitinga Tiriti,
Nepia
C. R. ROPITINI,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
50
C. R. ROBINSON,
CIVIL ENGINEER AND SURVEYOR,
Surveys made, Bridge Plans prepared, and Estimates given
to any of the Natives of the North Island.
Address - WANANGA Office, Hastings-Street. Napier.
. . . 50
Whare hanga Kooti, Nepia.
NA G. PAKINA,
Kai hanga Kooti, me te mahi Terei, kai
rongoa Hoiho, me te mahi i nga rino
katoa e mahi ai te Parakimete,
Hehitingi Tiriti, Nepia.
HE mea mahi nga Kooti me nga Kareti, ki te
tikanga o nga tauira hou, o Tawahi o Merika,
a he mea mahi pai te hanga o aua mea.
He mea peeita ano hoki eia, a he utu tika tana utu
i tono ai mo ana mahi.
21
Kei a
Nataniora Hakopa
i Hehitingi Tiriti,
TE TUPEKA pai,
me nga TIKA,
me nga PAIPA Mihini,
Me nga mea whakatangitangi Koriana,
! me nga Wai kakara,
me nga taonga tini noa atu.
A he kotahi ano ana utu e tono ai ki te
Pakeha ki te Maori.
Ki te mea ka hokona etahi o enei mea e nga kai
tiaki Toa, penei e hoki iho te utu.
6
H, J. HIKI,
KAI HANGA PUUTU ME TE HU,
HAWHERAKA. 81
T. WIREMU,
Kai hanga PUUTU, me nga HU,
I Hehitingi Tiriti, Nepia.
TAMATI WIREMU.
11
![]() |
5 333 |
▲back to top |
Te Wananga.
UTU.
O&' E taia ana Te WANANGA Nupepa i nga wiki
katoa. Ko te utu mo te tau, kotahi pauna. Otiia, ki te
tukua ma te Meera, kotahi pauna, e rua hereni me te hiki-
pene mo te tau. Mo te WANANGA kotahi, ana tikina
atu i nga Toa takotoranga o taua Nupepa, he hikipene mo
te Nupepa kotahi.
HE TANGATA MATE.
Ko te 28 o Oketopa i te Aute, i mate ai a Ihaka Poaka, no to Rongawha-
kaata tend Rangatira. He tangata atawhai, ki te karanga manuwhiri.
DEATH.
At Te Aute, on the 28th October, Taka Poaka, chief of the Rongowhakaata
tribe. A kind and hospitable man to travellers, and who assisted the poor of
the people.
TE WANANGA.
KOTAHI PUTANGA I TE WIKI.
HATAREI, 6 NOEMA, 1875.
HE hanga te korero teka mai o te Nupepa, Nui Tireni
Taima mo matou mo " TE WANANGA," mo nga kupu
o ta matou Nupepa i tuhituhi ai matou mo nga korero
i korerotia i te Paremata. He kupu hoki na matou,
he whakahe na matou i nga mahia Ngatiringi o Here-
taunga mo ta ratou hoko he i nga whenua a nga Maori
o Ahuriri. I mea hoki matou, he pono nga kupu o te
reta a Te Karini, te kai tuhituhi korero mo to WAKA
MAORI i tuhituhi ai ki te Taima Nupepa i Poneke, i
ana kupu i whaaki ai, e, i tango aia i nga moni e £50
pauna a Tanara, kia kore ai aia; a Te Karini e ako i
nga Maori o Ahuriri ki te hoko tika i a ratou whenua.
A i te wa hoki i aruarumia ai e nga Pakeha kia tuhi-
tuhi a Karaitiana Takamoana i tana ingoa ki te Riiri
hoko mo Heretaunga. E mea ana matou me atu mahi
marire e matou nga korero a te Taima, me te kupu o
te reta a Te Karini, me nga kupu ano hoki i kihi ai
aua korero a raua e matou kia mohiotia ai nga tikanga
o aua korero e te iwi. He mea hoki kia kite te iwi i
te ahua korero a te Nupepa e utua ana e te Kawanata-
nga kia korero ai tana Nupepa i nga kupu pai anake
mo ratou ; a kia kitea ai ano hoki nga ahua korero a
tana Nupepa, e whakariroia ai te teka hei pono, me te
pono hei teka. Koia nei nga korero a taua Nupepa a
Te Nui Tireni Taima o Poneke, e mea ana.
" E mea ana matou ko TE WANANGA te kai Korero i
nga mahi teka e kiia ai he tika ki ta Te Hiana
whakaaro o te tika. A he kai tautoko i nga Maori
no ratou nga mate i raru ai aua Maori i te mu-
ruuga o a ratou whenua i Ahuriri. He Nupepa e
kino ana te ta, a ho Nupepa mahi he i te whakaaro. A ko
TE WANANGA, kua tae mutunga mai nei kia matou he pera
ano tona ahua. Ho korero ta taua WANANGA, i taua Kira,
mo te korero o te Paremata, mo nga hoko whenua i Ahuriri.
Na Te Hiana taua korero i timata i Te Paremata, a i korero
ano matou te Nuitireni Taima mo taua korero ate Parema-
ta, ko nga korero a TE WANANGA, e hara i te tino korero
pono. He mea hoki ta taua WANANGA, he kupu pono
anake nga korero a Te Hiana, a ko ana korero nga mea e
tino mahia ana e TE WANANGA," ko a Ta Tanara Makarini
ma, e kapea aua e taua WANANGA," a e ki ana he kupu
pono anake nga kupu, a Te Hiana i whakahe ai mo Te
Omana ma. Otiia e mea ana matou te Nuitireni Taima,
i he katoa nga kupu whakapae a Te Hiana mo Te Omana
Otiia e mea ana matou, kahore kau he tika i hokia ai ano
ana whakaaro e matou. Ho tika ano pea ki ta to Wapa-
nga tu mahi e tika ai nga korero whakai ae a Te Hiana
kia Ta Tanara Makarini ma. Otiia ki te tikanga o nga
korero o Te Paremata, me ta nga Nupepa katoa o Nuitire-
ni, ko Te Hiana i he, Te tino take i tuhituhia ai tenei korero
e matou, he mea kia whakahe matou ki te kupu teka a Te
Wananga i ki ai mo matou, he mea hoki e eke pu ana taua
whakapae kia matou. I te Wananga mo te Hatarei, 23
Oketopa, 1875, i penei nga kupu a taua Nupepa."
" No te 18 o Oketopa nei, i tuhituhi reta ai a Te Karini
Etita o te WAKA MAORI ki te Nupepa ki te Nui Tireni
Taima A e mea ana a Te Karini. He mea tango e ia
nga moni e rima tekau pauna Te Tanara, hei
utu mona mo Te Karini kia ake i a Karaitiana
Takamoana, a kaua a Te Karini e mahi hei hoa whakahe
i nga tono a Tanara kia Karaitiana kia tuhi-
tuhi i tana ingoa ki te pukapuka mo Heretaunga."
" E mohio ana ano te iwi ki nga kupu o te reta a Te
Karini. A i taia hoki taua reta a Te Harini e matou ki ta
matou Nupepa nei. A e he ana nga kupu whakapae mo
Te Karini, i nga kupu i tana reta. A e korero ana a Te
Hiana i roto i te Paremata, e kore ai aia e he i te whakawa
mo ana korero, e he ai ano hoki i nga Ture o te Paremata.
Otiia, he mea mahi e TE WANANGA nga kupu a Te Karini,
kia ahua ke ai nga tikanga o aua kupu a Te Karini, kia
kiia ai e te iwi, he pono nga kupu a Te Hiana mo Te
Karini. He mahi he rawa tenei tu mahi, he ahua teka
kino tenei tu teka. Mehemea e tukua aua a ratou moni e
nga Maori kia Te Hiana, na reira i kiia ai te Maori he
kuare ki te utu o te moni. Otiia e kore aua Maori e he ki
te mahi tika e mahi ai te Nupepa korero i te tika anake."
Tena, ko te whakapae a te Taima, e ki nei he Nupepa ft
TE WANANGA e huna ana i te tika, ka ui atu matou, keihea
ta matou huna i te tika ? i te mea tioki e taia katoatia ma
i e matou aua korero o te Paremata. He iti no te waahi mo
aua korero i roto i TE WANANGA, koia i taia ai e matou,
aia waahi i ia wiki, aia waahi i ia wiki, E kore e he ta
matou mahi i nga kupu a Te Karini, Whaihoki e kore «no
e mahi titotito TE WANANGA. Koia nei nga kupu a Te
Karini i he ai ano aia i aia ano. Na te roa o te reta a Te
Karini, a he iti no te waahi mo nga reta i noho ai i roto i
TE WANANGA, koia te taia katoatia ai taua reta ki te
i Nupepa nei, a e kore ano hoki aia e maia kia taia taua
i reta aana ki te reo Maori i roto i te WAKA MAORI. Koia
nei etahi o nga kupu o te reta a Te Karini. " E kore ahau
e mea he tangata korero tito a Te Hiana. He mea hoki
naku, na tetahi tangata e kino ana ki au, a Te Hiana i
ako, a i mea a Te Hiana be pono ana kapa. Otiia me ate
korero e ahau nga tikanga o taku mahi. A koia nei. N»
Te Tuiti Pakeha ahau i mea, maana ahau e utu, ki te mea
ka mahi ahau, ka mea ki nga Maori kia tuhituhia o ratou
ingoa ki te pukapuka tino hoko mo Heretauuga, kia riro
nga hea. (ara waahi) o aua Maori i a Te Tuiti. I haere
ahau ki aua Maori korero ai. A kihai ratou i pai kia
haere mai kia kite i a Te Tuiti, no te mea, e kore ratou e
pai kia hokona a ratou waahi o taua whenua o Heretaunga.
I korero ahau kia Te Tuiti. A i mea atu ahau ki aia, e
kore e riro taua whenua i aia. A kahore he mea e mahi
tonu ai ahau kia ia. I aua ra kua nama taonga ahau i
te Toa a te Tuiti, a nana i mea ko ana nama te utu mo
taku haerenga ki aua Maori. A mutu ana taku mahi i aia.
I muri iho o aua ra. I mohio a Tanara, he tangata ahau
e whakamahia ana e Henare Rata mo ana mahi Maori.
A haere mai ana a Tanar ki ka mei mai ''kei te mahi e koe
ma Henare Rata hei hoko i te whenua i Heretaunga." Ka
ki atu ahau kahore, ka ki mai aia ki au " Ki te mea e
kore koe e mahi ako e he ai i au te ingoa o Karaitiana, ka
hoatu e au te £50 (rima te kau Pauna moni) i nga ra e
tuhi tuhia ai a Karaitiana i tona i ingoa ki te Riiri hoko
rawa mo te whanua mo Heretaunga." Kahore kau aku
mea, kia korero ahau mo taua whenua kia hokona. A no-
ho noa iho ana ahau. A i pono te kupu a Tanara ki au,
no te mea naana pu ano i homai te £50 (rima te kau
pauna moni) ki au. E hara ia nei nga tini korero nei i te
tino korero tikanga. Otiia, he mahi hei whakapono kau te
iwi ki te tika o nga korero o te Nupepa Taima,
i te mea hoki ki ano nga Maori he tangata aia.
![]() |
6 334 |
▲back to top |
Te Wananga.
T E PE E K E
UTU WHARE WERA, KAIPUKE TAHURI
O NUI TIRENI.
Nga moni a nga kai tiaki o tena Peeke £1,000,000
(kotahi Miriona).
E taunahatia ana e tenei Peeke nga Whare, me nga Kai-
puke. Kia wera, kia tahuri rawa ake ka utua e
ratou. He iti nei te utu ki tenei Peeke
mo taua mahi a ratou.
. ROPATA TAPIHANA,
83 ' Kai tiaki, Nepia.
PARANIHI PETARA,
Kai hanga tera, me nga mea whakarawe katoa mo te
Hoiho.
HAWHERAKA. 77
MARE TAIHI,
KAITUI KAKAHU,
HAWHERAKA. 78
HARE TEIRA,
KAI HANGA PUUTU ME TE HU,
HAWHERAKA. 79
C. R. ROPITINI.
KAl Ruuri whenua, me nga Waapu, me nga Rori
Maana e mahi nga Mapi ma nga Maori, mo nga Rori,
Waapu me nga mea pera. Me tuku mai nga pukapuka
ki aia, ki te Whare ta o " Te Wananga," Hehitinga Tiriti,
Nepia
U. R. ROPITINI,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
50
C. R. ROBINSON,
CIVIL ENGINEER AND SURVEYOR,
Surveys made, Bridge Flans prepared, and Estimates given
to any of the Natives of the North Island.
Address—WANANGA Office, Hastings-Street. Napier.
50
Whare hanga Kooti, Nepia.
NA G. PAKINA,
Eai hanga Kooti, me te mahi Terei, kai
rongoa Hoiho, me te mahi i nga rino
katoa e maki ai te Parakimete,
Hehitingi Tiriti, Nepia.
HE mea mahi nga Kooti me nga Kareti, ki te
tikanga o nga tauira hou, o Tawahi o Merika,
a he taea mahi pai te hanga o aua mea.
He mea peeita ano hoki eia, a he utu tika tana utu
i tono ai mo ana naahi.
21
Kei a
Nataniora Hakopa
i Hehitingi Tiriti,
TE TUPEKA pai,
me nga TIKA,
me nga PAIPA Mihini,
Me nga mea whakatangitangi Koriana,
me nga Wai kakara,
me nga taonga tini noa atu.
A he kotahi ano ana utu e tono ai ki te
Pakeha ki te Maori.
Ki te mea ka hokona etahi o enei mea e nga kai
tiaki Toa, penei e hoki iho te utu.
6
H. J. HIKI.
KAI HANGA PUUTU ME TE HU,
HAWHERAKA. 81
T. WIREMU,
Kai hanga PUUTU, me nga HU,
I Hehitingi Tiriti, Nepia.
TAMATI WIREMU.
11
![]() |
7 335 |
▲back to top |
Te Wananga,
UTU.
E taia ana Te WANANGA Nupepa i nga toiki
katoa. Ko te utu mo te tau, kotahi pauna. Otiia, ki te
tukua ma te Meera, kotahi pauna, e rua hereni me te hiki-
pene mo te tau. Mo te WANANGA kotahi, ana tikina
atu i nga Toa takotoranga o taua Nupepa, he hikipene mo
te Nupepa kotahi.
HE TANGATA MATE.
No te 28 o Oketopa 1 te Aute, i mate ai a Ihaka Poaka, no to Rongawha-
kaata tenei Rangatira. He tangata atawhai, ki te karanga manuwhiri.
DEATH.
At Te Aute, on ihe 28th October, Iaka Poaka, chief of the Rongowhakaata
tribe. A kind and hospitable man to travellers, and wao assisted the poor of
the people.
TE WANANGA.
• KOTAHI PUTANGA I TE WIKI.
HATAREI, 6 NOEMA, 1875
HE hanga te korero teka mai o te Nupepa, Nui Tireni
Taima mo matou mo " TE WANANGA," mo nga kupu
o ta matou Nupepa i tuhituhi ai matou mo nga korero
i korerotia i te Paremata. He kupa hoki na matou,
he whakahe na matou i nga mahia Ngatiringi o Here-
taunga mo ta ratou hoko he i nga whenua a nga Maori
o Ahuriri. I mea hoki matou, he pono nga kupu o te
reta a Te Karini, te kai tuhituhi korero mo te WAKA i
MAORI i tuhituhi ai ki te Taima Nupepa i Poneke, i
ana kupu i whaaki ai, e, i tango aia i nga moni e £50
pauna a Tanara, kia kore ai aia; a Te Karini e ako i
nga Maori o Ahuriri ki te hoko tika i a ratou whenua.
A i te wa hoki i aruarumia ai e nga Pakeha kia tuhi-
tuhi a Karaitiana Takamoana i tana ingoa ki te Riiri
hoko mo Heretaunga. E mea ana matou me ata mahi
marire e matou nga korero a te Taima, me te kupu o
te reta a Te Karini, me nga kupu ano hoki i kiia ai
aua korero a raua e matou kia mohiotia ai nga tikanga
o aua korero e te iwi. He mea hoki kia kite te iwi i
te ahua korero a te Nupepa e utua ana e te Kawanata-
nga kia korero ai taua Nupepa i nga kupu pai anake
mo ratou ; a kia kitea at ano hoki nga ahua korero a
taua Nupepa, e whakariroia ai te teka hei pono, me te
pono hei teka. Koia nei nga korero a taua Nupepa a
Te Nui Tireni Taima o Poneke, e mea ana.
" E mea ana matou ko TE WANANGA te kai korero i
nga mahi teka e kiia ai he tika ki ta Te Hiana
whakaaro o te tika. A he kai tautoko i nga Maori
no ratou nga mate i raru ai aua Maori i te mu-
runga o a ratou whenua i Ahuriri. He Nupepa e
kino ana te ta, a ho Nupepa mahi he i te whakaaro. A ko
TE WANANGA, kua tae mutunga mai nei kia matou he pera
ano tona ahua. Eo korero ta taua WANANGA, i taua Rira,
mo te korero o te Paremata, mo nga hoko whenua i Ahuriri.
Na Te Hiana taua korero i timata i Te Paremata, a i korero
ano matou te Nuitireni Taima mo taua korero ate Parema-
ta, ko nga korero a TE WANANGA, e hara i te tino korero
pono. He mea hoki ta taua WANANGA, he kupu pono
anake nga korero a Te Hiana, a ko ana korero nga mea e
tino mahia ana e TE WANANGA," ko a Ta Tanara Makarini
ma, e kapea aua e taua WANANGA," a e ki ana he kupu
pono anake nga kupu, a Te Hiana i whakahe ai mo Te
Omana ma. Otiia e mea ana matou te Nuitireni Taima,
i he katoa nga kupu whakapae a Te Hiana mo Te Omana
"Otiia e mea ana matou, kahore kau he tika i hokia ai ano
aua whakaaro e matou. He tika ano pea ki ta to Waoa-
nia tu mahi e tika ai nga korero whakapae a Te Hiana
kia Ta Tanara Makarini ma. Otiia ki te tikanga o nga
korero o Te Paremeta, me ta nga Nupepa kato o Nuitire-
ni, ko Te Hiana i he, Te tino take i tuhituhia ai tenei korero
e matou, he mea kia whakahe matou ki te kupu teka a Te
Wananga i ki ai mo matou, he mea hoki e eke pu ana taua
whakapae kia matou. I te Wananga mo te Hatarei, 23
Oketopa, 1875, i penei nga kupu o taua Nupepa."
" No te 18 o Oketopa nei, i tuhituhi reta ai a Te Karini
Etita o te WAKA MAORI ki te Nupepa ki te Nui Tireni
Taima A e mea ana a Te Karini. He mea tango e ia
nga moni e rima tekau pauna (??) na Te Tanara, hei
utu mona mo Te Karini kia ake i a Karaitiana
Takamoana, a kaua a Te Karini (???) hei hoa whakahe
i nga tono a Tanara kia Karaitiana (???) kia tuhi-
tuhi i tana ingoa ki te pukapuka (???) mo Heretaunga."
"E mohio ana ano te iwi ki aua kupu o te reta a Te
Karini. A i taia hoki taua reta a Te Karini e matou ki ta
matou Nupepa nei. A e be ana nga kupu whakapae mo
Te Karini, i nga kapu i tana reta. A e korero ana a Te
Hiana i roto i te Paremata, e kore ai(???) he i te whakawa
mo ana korero, e be ai ano hoki i nga Ture o te Paremata.
Otiia, he mea mahi e TE WAN ANGA nga kupu a Te Karini,
kia ahua ke ai nga tikanga o aua kupu a Te Karini, kia
kiia ai e te iwi, he pono nga kupu a Te Hiana mo Te
Karini. He mahi he rawa tenei tu mahi he ahua teka
kino tenei tu teka. Mehemea e tukua ana a ratou moni e
nga Maori kia Te Hiana, na reira i kiia ai te Maori he
kuare ki te utu o te moni. Otiia e kore aua Maori e he ki
te mahi tika e mahi ai te Nupepa korero i te tika anake."
Tena, ko te whakapae a te Taima, e ki nei he Nupepa a
TE WANANGA e huna ana i te tika, ka ui atu matou, keihea
ta matou huna i te tika ? i to mea hoki e taia katoatia ana
e matou aua korero o te Paremata. He iti no te waahi mo
aua korero i roto i TE WANANGA, koia i taia ai e matou,
aia waahi i ia wiki, aia waahi i ia wiki. E kore e he ta
matou mahi i nga kupa a Te Karini, whaihoki e kore ano
e mahi titotito TE WANANGA. Koia nei nga kupu a Te
Karini i he ai ano aia i aia ano. Na te roa o te reta a Te
Karini, a he iti no te waahi mo nga reta i noho ai i roto i
TE WANANGA, koia te taia katoatia ai taua reta ki to
Nupepa nei, a e kore ano hoki aia e maia kia taia tau*
reta aana ki te reo Maori i roto i te WAKA MAORI. Koi*
nei etahi o nga kupu o te reta a Te Karini. " E kore ahau
e mea he tangata korero tito a Te Hiana. He mea hoki
naku, na tetahi tangata e kino ana ki au, a Te Hiana i
ako, a i mea a Te Hiana he pono ana kupa. Otiia me ata
korero e ahau nga tikanga o taku mahi. A koia nei. Na
Te Tuiti Pakeha ahau i mea, maana ahau e utu, ki te mea
ka mahi ahau, ka mea ki nga Maori kia tuhituhia o ratou
ingoa ki te pukapuka tino hoko mo Heretaunga, kia riro
nga hea, (ara waahi) o aua Maori i a Te Tuiti. I haere
ahau ki aua Maori korero ai. A kihai ratou i pai kia
haere mai kia kite i a Te Tuiti, no te mea, e kore ratou e
pai kia hokona a ratou waahi o taua whenua o Heretaunga.
I korero ahau kia Te Tuiti. A i mea atu ahau ki aia, e
kore e riro taua whenua i aia. A kahore he mea e mahi
tonu ai ahau kia ia. I aua ra kua nama taonga ahau i
te Toa a te Tuiti, a nana i mea ko aua nama te utu mo
taku haerenga ki aua Maori. A mutu ana taku mahi i aia.
I muri iho o aua ra. I mohio a Tanara, he tangata ahau
e whakamahia ana e Henare Rata mo ana mahi Maori.
A haere mai ana a Tanara ki ka mei mai "kei te mahi e koe
ma Henare Rata hei hoko i te whenua i Heretaunga." Ka
ki atu ahau kahore, ka ki mai aia ki au " Ki te mea e
kore koe e mahi ako e he ai i au te ingoa o Karaitiana, ka
hoatu e au te £50 (rima te kau Pauna moni) i nga ra e
tuhi tuhia ai a Karaitiana i tona i ingoa ki te Riiri hoko
rawa mo te whanua mo Heretaunga." Kahore kau aku
mea, kia korero ahau mo taua whenua kia hokona. A no-
ho noa iho ana ahau. A i pono te kupu a Tanara ki au,
no te mea naana pu ano i homai te £50 (rima te kaa
pauna moni) ki au. E hara ia nei nga tini korero nei i te
tino korero tikanga. Otiia, he mea hei whakapono kau te
iwi ki te tika o nga korero o te(???) a te Nupepa Taima,
i te mea hoki ki ano nga Maori (???) tangata aia.
![]() |
8 336 |
▲back to top |
Te Wahanga.
To Henare Matua. Renata Kawepo, Noa Te Hianga
Pirimona Te Uaukahika, and Keepa Tanga. Friends,
hearken the meeting about Otamakapua has concluded, it
was a meeting where determination was evinced in respect
to the acts of Hunia Te Hakeke. And the anger of Ngatiapa
was against Hunia, not to you. And 1 have divided the
conclusion arrived at by that meeting, so that matters may
not involve anything more in dispute about Waitapu.
And the Ngatiapa have withdrawn part of the notice in
the Gazette in respect to Otamakapua. And the Ngatiapa
say you are in the right (or you can act as you like in the
investigation), in accordance with the words contained in
the letter Bent to you by Ruruhira. And in respect to your
dispute with Hunia, that is a matter altogether between
yourselves, though you too have tried to complicate me
in the matter which is in dispute between you. But it is
between you two only, as I have asked, or determined,
that the investigation shall take place at Arataumaihi in
the Rangitikei district, in the month of January. It may
be held in that month or not, as I am now contending:
with the Government about Waitapu. You must come to
that court, and not allow your dispute with Hunia to keep
you away, as my tribe and myself do not join in your
dispute, but leave it to yourselves. The Ngatiapa wish
now to ignore Hunia i» their work ; if you agree, write
and let me know, or if you do not agree, write and let me
know. This is all from your loving friend
APERAHAMA TIPAE,
Te Whakatarenui Committee House,
Whangaehu, October 9, 1875.
TE ROANGA O TE KORERO A TE HIANA I TE
PAREMATA.
Ano ka oti una whenu nei te whakawa e Te Kooti
Whakawa Whenua Maori, he mea Reti ana whenua e
nga Maori ki te Pakeha. A he iti nei te utu tau o
te tini o ana whenua, no te mea he whenua koraha,
a e nui nga mahi a te Pakeha i aua whenua, a e nui
ana moni e pau, katahi ra ano etahi moni, maana ka
hoki mai ki aia i tana mahinga i ana whenua. A e
kiia ana e nga tino Hoia Pakeha, ko etahi o
nga kupu o nga Riiri Reti o aua tini whenua, he kupu
i kiia e ratou he tino kupu e riro rawa ai nua whenua
i te Pakeha. No te mea ko aua kupu i mea, me utu
nga mahi katoa i mahia hei painga mo taua whenua
i Riihitia, ara, nga taiepa, te mahi parau whenua, me
nga mea pera katoa. Ara nga mahi e mahia ana e te
tangata i aia e Riihi ana tana whenua. E mea ana
ahau ; ano enei tikanga e kiia ana, he tango Maori i te
whenua. A e mea ana ano ahau, he nui noa atu, a ko
te tino tokomaha o nga Maori i tuhituhi i o ratou
ingoa ki aua Riihi; i noho tuhituhi ai aua tikanga.
Kihai rawa te tangata Maori kotahi o ratou i matau ki
nga tikanga o aua ritenga o nga kupu o aua Riihi i
noho ai aua kupu utu taiepa, me nga mea e utu ai
ana Maori na ratou te whenua i Riihitia. He tikanga
i tino kiia e nga Pakeha katoa o taua Porowini o
Haku Pei, ki te mea ka riro tetahi whenua i te Pakeha
te Riihi, penei ma taua Pakeha pu ra ano te tikanga e
hoko ai ano aia i taua whenua, a kaua tetahi Pakeha ke
atu e mea maana e hoko taua whenua. Ma te Pakeha
anake i aia te Riihi e hoko taua whenua. A ki te
mea ka kiia te whenua Riihi kia hokona e tetahi
Pakeha ke atu, ka meinga aia, he tangata ahua tahae,
mahi nukarau. A o te ra ano i Riihitia ai tetahi whe-
nua, ko te ra ano tera i kiia ai kua timata te tino o te
hoko e riro rawa ai taua whenua i te Pakeha. A he
nui noa atu nga whenua Riihi, i puritia nga moni utu
![]() |
9 337 |
▲back to top |
Te Wananga.
tau. A haere ana nga Maori ki nga toa nama taonga 1
ai maratou, ki nga whare hoko Waipiro, nama Waipi-
ro ai. A waiho rawa aua nama taonga, me te Waipiro
hei tuke Moketu mo nga whenua a nga Maori, a he
tino riro ki te hoko rawa atu ki te Pakeha to mutunga i
o aua kaiponu i nga utu tau o nga whenua Riihi.
Tera, kia korero ahau ki te Paremata nei, i nga tika- '
nga o tetahi whenua i hokona ai. A e hara taua|
whenua i te mea, koia anake to whenua i peratia te
hokonga. He nui noa atu nga whenua i mahia peratia, i
a ma te whenua kotahi ka korero nei ahau, ka mohio
ai koutou ki nga tikanga hoko whenua i Haku Pei.
He mea Riihi taua whenua, a ko nga kupu o roto i te
pukapuka Riihi i pera me nga kupu kua korero nei i
ahau, kia utu nga Maori i nga taiepa me nga whare mo
nga mea katoa e mahia ki to whenua i Riihitia nei. i
A ko nga utu tan o tana whenua e korero nei ahau, i
kihai i puta ki nga Maori. Ano ka oti enei whakaaro i
mo nga moni utu tau kia kaiponuhia e nga Pakeha i
Reti i nga whenua, ka tahi ra ano ka mahia ano e te i
whakaaro, he mea hanga ki te tino tutei mo nga wahi !
i tata atu ki aua whenua e Riihitia nei, ara he mea
hanga he whare hoko taonga, he whare hoko "Waipiro
H reira. A haere ai nga Maori ki aua whare ki te
tiki taonga, me te Waipiro. A ko nga taonga me I
nga Waipiro, he tino no te taonga tikanga kore, ko te
Waipiro he tino kino rawa atu. He iwi tinana kaha
nga Maori o tana Porowini nei, i kore ai e tino mate
rawa atu ki te po i te inumanga i aua tu Waipiro.
A kihai i roa tana mahi nama taonga me te Waipiro
ka tao ki nga ra i kiia ai e nga Pakeha me Mokete te
whenua kia tika ai aua nama, kua mea ia nei ahau, he
iwi kuare noa (???) Haku Pei. A he pono aku
kupu ka mema (???) Paremata, i nga ra oku
i haere ai ki Haku Pei i te tau 1873, kahore kau nei
he mohio iti o aua Maori ki te tikanga o te kupu nei
o te Mokete, kahore he mohio a ratou, ki te mea ka
Mokete te tangata i taua whenua, kua tino riro rawa
atu te mana o taua whenua te tuku eia ki to Pakeha.
Kei mea koutou ki una mahi nei, he mea mahi e nga
Maori ratou ko nga kai hoko taonga me te Waipiao,
kahore, e noho mohio ana ano nga Pakeha ia ratou e
Riihi ana i nga whenua. A kihai i roa nga ra o te
Mokete i oti ai, ka haere aua Pakeha ki aua kai hoko
taonga me te Waipiro, a utua aua e ratou aua mea, ka
riro i aua kai Riihi te Mokete o te whenua. A he
mea tuku noa e aua kai Riihi he moni ma aua hoko
taonga me te Waipiro he i utu mo te Mokete kia ho-
mai ai ki aua kai Riihi whenua. A koia ahau i mea
ai, ano ka oti nga whenua te mahi e nga Kooti Wha-
kawa Whenua Maori, a puta ai nga Karauna
Karaati, he mahi kai Waipiro te mahi o aua Maori
o aua ra a tae noa mai ki te tau 1872. He
homai nui tonu to homai taonga, me te Waipiro ma
ana Maori e ana kai hoko, i te mea hoki, kua mo-
hiotia e ratou ko te whenua te utu mo aua nama, a
nama tonu ai ana Pakeha ki nga Maori, a riro noa te
whenua. A ko aua mahi nei i mahia i nga tau 1867
1868, a tae noa ki te tau 1872. He nui noa ata nga
whenua i riro i aua mahi nama taonga, me te Waipiro,
he mea hoki he nama taonga te mea naana i mahi te
mokete, ano ka he te manawa o nga Maori i aua nama.
me te mokete, mahia ana o te Pakeha ki te tino hoko
mo te whenua. A koia ra te ara i riro ai aua whe-
nua, ko te tokomaha o te iwi, na ratou ra ano hoki aua
whenua, a kahore nei a ratou ingoa i tuhia ki nga
Karauna Karaati, kahore rawa rawa nei he wahi utu
mo a ratou whenua i riro kau noa nei i te nama Wai-
piro, i riro i a ratou. E mea atu ana ahau ki te Timuaki
o te Paremata nei. E Hoa, he tino tangata mohio
koe ki nga tikanga o te Ture whenua, a e mohio pu
ana koe ki te mea ka kii nga kupu o te Karauna
Karaati ko te whenua e korerotia ana ona tika-
nga e taua Karauna Karaati, a e mea ana tana
Karaati ma A. ma E. ratou ko C. te whenua i taua
Karaati. Otiia e mohio pu ana koe, e hara tana
whenua i te mea ma. A, na B, na C anake, engari
ma ratou tahi ko te iwi. He tuku noa kia A. ma,
hei tiaki ma te tokomaha. E mohiotia aua tenei
tikanga, ko nga Maori no ratou nga ingoa i roto i nga
Karaati, he kai tiaki kau ratou i taua whenua mo te iwi.
A ku ana tangata no ratou nga ingoa i roto i te Ka-
rauna Karaati, he tokomaha nga tangata o te iwi i
mohio no ratou tahi ko aua tangata te whenua i kiia
e taua Karaati. Otiia i raru taua hunga i te mea hoki
na te Ture i ki kia tekau ano nga tangata mo ratou
nga ingoa ki te Karaati, kihai hoki te Kooti i mahi i
nga ingoa o ratou katoa ki te Karaati, na reira ahau i
mea ai, na nga tikanga o te Ture, na nga mahi mohio-
kore a te Maori, na nga mahi nukarau a te Pakeha,
i riro ai te nuinga o nga whenua a te Maori ki te
Pakeha. E hara ahau i te tangata e ki ana kia mau
nga whenua katoa ki nga Maori. Otiia e mea ana
ahau he pai ano kia hokona etahi o a ratou whenua, a
ko etahi me toe kia ratou, kei noho ware ratou i roto i
te Pakeha. A e pena ana ano hoki te whakaaro a nga
tangata whakaaro tika, otiia ko te hoko o nua whenua
a nga Maori, kia tika te hoko, kia rite ki to te hoko
tika ahua, kaua e mahia mamingatia nua Maori. A
kaua e utua ki te waipiro, kauti e korerotia tekatia nga
kupu whakarite mo aua whenua e hokona ai. A kaua
e tukua kia mahia e nga kai-whakamaori mahi tahae.
i Kia mohio mai koutou te Paremata nei, e hara aku
kupu whakahe mo te iwi katoa o Haku Pei. He
mea hoki he iti nei nga tangata o Haku Pei na ratou
i mahi aua mahi he e kiia nei e au. I noho hangu
noa iho te iwi, a e mea aua ahau, ki te mea ka korero
te iwi o reira i a ratou whakaaro, penei e mea ratou, i
pouri ano ratou i aua ra i kite ai ratou i ana mahi
kohuru i nga whenua a nga Maori. A na nga ti
"Ringi '' anake ana mahi i mahi, a na taua hunga
hoki i too haere aua tikanga ki te otinga. A e rua
pea takau ma rima, e toru ranei tekau o nga tangata
e kiia nei e au ko Ngatiringi ratou. I te wa i tiro-
tirohia ai nga pukapuku o te Kooti Whakawa Whenua
Maori i Haku Pei, i kitea i aua pukapuka tenei tika-
nga i roto i nga whenua i kiia i riro he, a i roto i nga
whenua e waru ranei, e iwa ranei tokau. E waru
te au ma rima o ana korero i kiia na aua Ngatiringi
aua hoko he. Na reira ahau i mea ai, ko te mahi he,
(a he tino mahi he taua mahi) na aua tangata i kiia
nei ko Ngatiringi. Maku e ata tataku nga tikanga o
te hoku whenua o nga Maori o taua Porowini. Me
tino ata korero aua mahi mo tetahi whenua, kia mara-
ma ai ta koutou titiro mai. He tino korero rawe
rawa taua korero, a ma tana korero e tino marama ai
i taku tikanga e korero nei au ki te Paremata nei. E
i mohio ana nga Pakeha kua tae ki Haku Pei, i te pai
o te whenua o reira, a e tata pu ana ki te waahi e u
atu ai nga kaipuke. A ko te nuinga o taua whenua,
e rua pea tekau ma rima maero to matara atu i Nepia.
i A na nga Maori aua whenua. Otiia i enei ra kua riro
![]() |
10 338 |
▲back to top |
Te Wananga.
te nuinga o taua whenua i te Pakeha. I nga ra ki
ano i ta noa te Kooti Whakawa Whenua Maori i i
Haku Pei, ko te tino korero o nga Paremata Poro-
wini, ko aua whenua kia hokona ma te Kawanatanga,
A i pena ano hoki te kupu a nga tini Nupepa, a he tika
ano kia hokona aua whenua e te Kawanatanga ma te iwi. i
He kupu korero tonu tana kupu hoko mo aua whenu-
a e nga Paremata Porowini. A i mea nga Huperitene
ka hokona aua whenua. A i whakaae ano hoki te
Runga o te Hupiritene kia hokona aua whenua mo te
Kawanatanga. Otiia, he kupu ha kau noa a ratou
mangai aua kupu hoko, no te mea kua riro aua whenua
i te Pakeha. E hara i te hunga inaha i riro ai aua whe-
nua i a ratou. Katahi ano ahau ka korero i te tikanga
hoko o tetahi whenua, kia mohio koutou, ko te ingoa
o te tino whenua pai ko Heretaunga. A ko ona eka
19,000 (te kau ma iwa mano eka,) 1000 mano eka he
titohea, H 1600 he whenua i Rahuitia ma nga Maori
na nga Maori ano nua eka i ata waiho ma ratou ano,
i te wa i hokona ai te nuinga ki te Pakeha, ko taua
whenua nei i whakawakia e te Kooti Whakawa Whe-
nua Maori i to 1867. I aua ra, e nohoia hetia ana
taua whenua e te Pakeha, ara ki ta te Ture titiro he
noho he te noho a te Pakeha i awa whenua. He moa
atu tenei kia mahara pu ano koutou e Te Paremata nei
ki aku kupu e mea atu nei, i noho he te Pakeha, i aua
whenua. A e rongo nui ana tatou ki nga kupu nei e
kiia ana, e " Te noho he a te Pakeha i nga whenua
Maori." Otiia i nohoia taua whenua e te Pakeha a ko
Te Omana te tahi o nga Pakeha i noho he i taua whe-
nua. E kore ahau e mea atu no te mea kahore ahau
i mohio he Hupiritene ranei, a he Mema no te Runanga
a Te Kawana, a Te Omana i aua ra. Otiia he Hupiri-
tene aia pea, he Mema ranei no te Runanga a Kawana
aia i aua ra. Kotahi tino Pakeha i mea ai te Maori o
taua Porowini, he ako tika ia ratou i nga mahi e mahi
ai te Maori ki nga Pakeha. He minita tana Pakeha,
ko Te Minita Hamuera Wiremu. A nana ano i Riihi
tetahi whenua, i te wa ki ano i tu te Kooti whakawa
whenua Maori, a he riihi lino ho tana riihi ki ta te
Ture, tikanga. A muri iho nana ano i korero nga
tikanga i oti ai te riihi tika ki ta to Ture tikanga, me
te mahinga o nga tikanga o te tino rironga i to hoko
te whenua a te Maori, nana ano i mahi. A i te wa e
mahi ako nei aia ki to mahi e tika ai te hoko a te
Maori i te whenua ki te Pakeha, i tana wa he tangata
ano aia, maana te tahi wahi o taua whenua e hoko nei
e ako nei aia i nga Maori. He korero enei, i kiia i
roto i te Kooti, a nana ano nua korero i whaaki ki
au i taku ui uinga i aia. Kahore aia i pai kia
utua aku patai eia i taku uinga tuatahi, otiia
na nga Komihana i ki kia utua mai taku ui e
aia : Koia aia i mea ai manna ano tetahi waahi o te
whenua e hoko nei aia, a e ako nei aia i nga Maori na
ratou taua whenua. A koia na te mahi tuatahi o aua
mahi. Ko nga Pakeha na ratou i Riihi te whenua,
ko Hemi Wiremu, ko te Minita, ko Hamuera Wiremu,
ko Te Omana, ko te Mema ki te Paremata nei, mo
Karaewa i Nepia, ko Tamati Tanara, ko Te Rata, ko
Te Kotana. Ko te mahinga o tenei Riihi he, koia te
naahi Riihi tuatahi, i timata, ai te he mo nga mahi
Riihi whenua katoa o Ahuriri. Ano kua roa te mahi
korero mo taua whenua. E korero ana ahau i aku
kupu, me te whakarongo mai a Te Omana. A maana
ano e utu aku korero ki te pai aia kia utua aku kupu
moona. Ano kua roa nga mahi korero mo aua whe-
nua, a kua oti te whakarite nga utu mo taua whenua,
ka kiia kia utua ki tetahi o nga Maori nga moni Ł500
(e rima rau pauna moni.) he mea hoki koia tetahi o
te hunga no ratou nga ingoa i roto i te Karauna
Karaati, a ko taua 500 pauna, he moni maanu ake, a
kaua ana hoa e rongo ki ana moni, he mea hoki aua
moni kia tuhituhi puku ai aia i tona ingoa ki puka-
puka o te Riihi. A riro ana te whenua ki aua
Pakeha i te Riihi. E kore ahau e tino korero
i nga mea katoa o nga mahi mo taua whenua.
Otiia ka penei ahau, ko nga utu i utua
ai mo taua whenua, he iti rawa, kihai rawa i tae ki te
uta tika, e rite ai ki te utu mo tana whenua, a e pono
ana enei kupu aku, no te mea na nga mahi o muri nei
i kitea ai te tika o taku kupu. Anť ka pau te tau
kotahi, katahi ra ano ka kiia kia tino hokona taua
whenua, ki te hoko riro rawa. Kia mohio koutou nga
Mema o Te Paremata, ko te tino whenua pu tenei, i
kiia ra e te Kooti Whakawa Whenua Maori, e kore
e tika kia Riihi kia Moketetia, hokona ranei taua whe-
nua nei e nga tangata no ratou nga ingoa i te Karauna
Karaati. Otiia, kia pau te tau kotahi, ka mea aua
Pakeha kia riro rawa taua whenua nei kia ratou.
A koia nei te ara i mahia ai a ratou tikanga i riro ai
ia ratou. He Pakeha ko Tuati, i haere mai ki Nepia
he haere mai taana Ki reira ki te rapu mea hei hoko
maana kiu whakamahia ana moni eia, kia pita ai he
koha o aua moni ki aia. A i kite aia i tana whenua
e kiia nei ko "Heretaunga," a i kite ano aia kua riro
taua whenua i to, Pakeha. A i mea taua Pakeha a To
Tuati, e pai aua ano aia maana e utu taua whenua ki
nga Maori, a maana ano e utu nga moni o nga nama a
nga Maori na ratou taua, whenua ki nga Pakeha. A he
mea korero eia kia Meene rana ko Pikake kia peratia te
hoko o taua whenua e raua maana. A waiho ana e Tuati
nga moni Ł1500, (kotahi mano e rima rau pauna,) kia
Meene ma, hei hoko mo taua whenua. A ko te mahi a
Meene mai mahi ai, koia na ano ko nga tikanga hoko, kua
korero nei ano ahau ki te Paremata nei. Otiia i titiro
raua a Meene ma ki a raua, pukapuka nama, a ka kite
raua ko nga nama a Tareha kia raua ko Pikake i tae
ki nga moni Ł1200, (kotahi mano e rua rau pauna,)
Ł1300, (kotahi mano e toru rau pauna.) A he
Mema, a Tareha no Paremata noi i aua ra,. A haere
ana a Meene raua ko Pikake kia Tareha, mea atu ana
raua. E hoa, me utu o nama e koe kia maua, a me
moni te utu kia maua. A i mohio ano a Tareha, ki
te kore e utua ana nama eia, he he te mea moona mo
Tareha kei muri. Ki te mea e kore aia o utu i ana
nama, ka riro aia ki te whare herehere. A e kore
hoki aia a Tareha : tetahi o nga tino Rangatira o Here-
taunga e pai kia riro aia ki te whare herehere, i to
mea hoki e titiro atu aia taua iwi. A koia nei te
take ona o Tareha i hoko ai i taana waahi o
taua whenua o Heretaunga. Ar.o ka riro te
waahi o tana whenua a Tareha i a. Pikake raua
ko Meene, haere ana raua ki nga Pakeha ai ratou
e Riihi ana taua whenua ka mea raua ki aua Pakeha.
Kia kite mai koutou, kua riro mai ai mana te wahi o
Tareha i pa ai ki Heretaunga, me hoko e maua taua
wahi o te whenua kia koutou. Otiia he nui te nama
a Tareha ia maua, ki te mea e pai ana koutou mo riro
taua wahi a Tareha ia koutou, ma koutou e utu ana
nama kia maua. A i taua mahi hoko a Meene ma, he
hoko ta rana ma Tuiti, a na Tuiti nga moni i riro ai
ia Meene ma taua whenua a Tareha. He korero atu
![]() |
11 339 |
▲back to top |
Te Wananga.
taku i enei mea kia moliio ai te Paremata nei, ki te
tikanga o nga whakaaro mahi he a ana tangata.
Nei ake te roanga.]
———«.———
THE DEBATE ON THE HAWKE'S BAY
"RING" LAND TRANSACTIONS.
(Continued from our last.) i
After those lands had gone through the Court they
became subject to leases to Europeans, who, in most i
cases, paid small rent, because the ground being un-
improved, a large expenditure of capital was required
before it would bring in a return, sufficient to pay the
lease ; yet in nearly every one of these leases there
was inserted a most remarkable covenant, a covenant
which the best lawyers have pronounced to be nothing
more or less than confiscation of the land, because, in
a general way, it rendered the land comprised in the
lease liable for all the improvements, ploughing,
fencing, and so on, which might be effected by the
leaseholder during the term of his lease. That, I say,
is confiscation, and I am satisfied that in the great
majority of cases the Natives who entered into these
leases had no idea of the full extent and significance
of this covenant. It was a sort of set doctrine in the
Province, that those who acquired the lease from the
Natives had, as between themselves and other Euro-
peans, a moral right to the freehold: and anyone who
stepped in and attempted to acquire the freehold was
looked upon as an interviewer and a dishonest person.
From the very first, the lease was supposed to have
the way to the freehold. In many cases the rent was
delayed or withheld and in those instances the Natives
had recourse to the storekeepers and the hotelkeepers,
and contracted debts which were in a very short time
followed up by a mortgage, and subsequently by a
conveyance. I will give the House some idea of the
way in which operations were conducted against a
particular block of land. It is not a solitary case. It
is a general case, and will illustrate the way in which
these properties change hands. The land having been let
under a lease having this clause in it, and the Natives hav-
ing been kept out of their rent, the next step was to place
an outpost in the neighborhood of the property, in the
shape of a public-house and store together. There
the Natives go for their stores and liquor; goods of
inferior quality were sold to them for the highest
prices, and, as a rule, the liquor was of such a quality
that to have survived its consumption in large quan-
tities was the best possible testimony to the physical
stamina of the Natives of Hawke's Bay. That did
not go on long before the debt was found to amount
to a considerable sum, and then application was made
to the Natives to give a mortgage. I have said that
these Natives are an ignorant people ; and I can assure
the House that I went to Hawke's Bay in 1873, and
having the best possible desire to enter fairly into the
merits of these cases, I found that the Natives had not
the least idea of the significance of the term " mort-
gage." They had no thought that to give a mortgage
was to part with the legal estate absolutely. It must
not be supposed that the leases knew nothing of these
things, because in the great majority of cases it was
done with the consent of the lessees, who, after the
mortgage had gone on a little time, stopped in and
took over the land, and gave the publican or the store-
keeper a bonus upon his money. The result was
that from the time any large quantity of land became
subject to the Crown grants in Hawke's Bay, till some
three years ago, the Natives of that province wero
given up to, what I may call, one continuous " drunk."
The supplies of liquor and goods came so freely to the
storekeepers, who were protected by these mortgages,
that they could afford to give credit until the land that
was to form payment for all these things had slipped
through, the hands of the Natives. This state of
things went on, as I have said, from 18G7 or 1868 Until
about 1872. Estate after estate of the most valuable
character was got hold of by means of goods, by means
of liquor, and by moans of advances covered by the
mortgage, until at last the grantees were driven into a
corner, and were compelled to sign a conveyance ; and
thus the land was parted with, the interests of a large
body of outsiders being completely ignored. No one
knows better than yourself, Sir, that in the great ma-
jority of cases a grant which purports to be a grant to
A, B, or C, cannot be presumed to be a grant to those
persons only. The Natives named in a grant are re-
garded as representative people. There were behind
each a large number of others who claimed, but they
were shut out, because no more than ten names ap-
peared in the grant. The Court did not take the
trouble to put the name of each claimant in the grant;
and tans by the operation of the law, the improvidence
of the Natives, and the guilty conduct of designing
persons, the great bulk of the land passed away into
the hands of the Europeans. I am not one of those
who contend that the Natives should be allowed to remain
in possession of immense freehold estates. I have always
held that they should be allowed to divest themselves
of it, retaining sufficient for their own purposes to
prevent them becoming a burden upon the colony ;
| but every honest inati would like to see that process
carried ou in a manner fair and above board, and not,
as some of these transactions were conducted, by means
of rum, misrepresentation, and the employment of
people of absolutely improper, and, I may say, dis-
honorable character. T wish to guard myself against
any misapprehension by saying that I do not bring
these charges against the people of Hawke's Bay as a
body. There are but very few people in Hawke's Bay
who stand connected with these matters. The great
bulk of the population were silent, and I believe, could
they speak their minds, we should find that they were
sorrowing spectators of what was going on. It was
only the "ring" who moved in these transactions,
and had the opportunity of carrying them into effect.
Only about twenty five or thirty people were concerned
in them ; and it was rather curious to find, upon
searching the records of the Native Land Court of
Hawke's Bay, that, out of eighty or ninety charges
made, eighty-five of those charges were made against
some one or other of these twenty-five or thirty people.
So that the whole mischief—for mischief it is—has
been done by these few people. To show how the
operation of acquiring the freehold of land in that
Province is carried on, I cannot do bettor than give a
detailed case. It is a most interesting story, and will
illustrate far better than any comments of (???) the
point I am trying to bring under the notice of the
House. Those who have been in the Province of
![]() |
12 340 |
▲back to top |
Te Wananga.
Hawke's Bay are aware of the correctness of the state-
ment that this land is of extraordinary value, and is
situated in the immediate vicinity of the port. The
great bulk of the land lying within twenty five miles
of Napier belonged to the Natives, but most of it has
now fallen into the hands of the Europeans. Before
the Native Lands Act came into force in Hawke's
Bay, one of the main topics discussed in the Provincial
Councils and in the Press was the necessity of acquir-
ing these lands as public estate, and there can be no
doubt whatever that, in all honesty and fairness, they
should have been acquired as public estate. Session
after session of the Provincial Council the question
was discussed. The Superintendents pledged them-
selves from time to time that it should be so ; the
members of different Executives pledged themselves
that it should be so ; and yet we find in the end, after
all these attempts on the part of the authorities to
secure this land for the benefit of the colony, that the
great bulk of it has passed into the. hands of a few
people. I shall now give a case in point. What I
may call the pick of the land to which I have been
referring is known as the Heretaunga block. It con-
tains about 19,000 acres. About 1,000 acres was
shingle, and about 1.600 acres was set apart by the
Natives themselves at the time of purchase by the
Europeans, That land was put into the Native Land
Court in 1867. Previous to that time it had been in
the illegal occupation of certain Europeans. I ask the
House to bear that in mind, because we hear a good
deal about the illegal occupation of Native land ; but
it had been in the occupation of certain Europeans,
of whom the honorable member for Clive was one.
I do not know whether the honorable member was
Superintendent of the Province or a member of the
Executive at the time : he was one or the other. One
person in particular, upon whom the Natives in that
Province relied for assistance and advice in their deal-
ings with the Europeans, was a missionary named the
Rev. Samuel Williams. He was instrumental in ne-
gotiating a lease of an illegal character before the
sitting of the Court. Subsequently he was instrumental
in negotiating the legal lease, and afterwards was in-
strumental in negotiating the sale of the lands of the
Natives ; and all this time, while he was advising what
would be the best for the Natives, he was secretly a
party to the transaction himself. That statement was
made on oath by that gentleman, in reply to questions
put by me. He was not willing to answer the question
at first, but on being pressed by the Commissioners he
admitted that he was actually concerned in the trans-
action—-that he made a bargain on behalf of the Natives
from which he was secretly to benefit. That is the
first of these transactions. The persons concerned in
the lease were Mr. James Williams, the Missionary to
whom I have referred, the Rev. Samuel Williams, Mr.
Ormond (the honorable member for Clive), Mr.
Thomas Tanner, Messrs. Russel, and a gentleman
named Gordon. The granting of this illegal lease was
the first opportunity for that practice, which stamps
every one of these transactions with a stain. After
negotiations had gone on for some time—I am saying
this in the presence of the honorable member for Clive,
and he (???) himself—for the terms had been
arranged or partly arranged, a sum of £500 was paid
to one of the grantees to induce him to sign the lease
without the knowledge of the other grantees, and the
lease was obtained. I shall not take up the time of the
House by referring to the matter beyond this, that I
believe the amount paid was largely below the value
of the land, and the subsequent dealing with it confirms
that opinion. After twelve months had elapsed, the
first attempt was made to acquire that freehold. The
House will bear in mind that, in the case of this par-
ticular block of land, an assurance was given by the
Native Land Court that no oue of the grantees should
have power to sell, lease, or mortgage the land without
the consent of the others. Well, after about a year,
the first attempt was made to acquire the freehold;
and it was acquired in this way : A Mr. Stuart had
been up in Napier looking out for an investment. He
saw this Heretaunga block, and found that it was iu
the possession of certain Europeans. He was willing
to buy up the right of reversion of the block, and he
arranged with Messrs. Maney and Peacock to secure
the land if they could, leaving a cheque for £1,500 as
a sort of deposit to enable the transaction, to be gone
on with. Maney and Peacock went to work in that
fashion of which I have given the House an illustra-
tion ; and it was found, on comparing notes, that they
had a claim amounting to something like £1,200 or
£1,300 against the chief Tareha, who was then a
member of this House. They waited upon him, and
told him he must pay up this cash. Of course he
knew what the alternative was. If he did not pay the
debt he must go to gaol, and that was an alternative
to which one of the leading chiefs of the district was
not inclined to submit in presence of his people. He
assigned his tenth share of this block. Maney and
Peacock then went to the holders of the lease, and
said, " Look here : we have got a promise from Tareha
to sell his share of the block for so much ; but he
owes us so much. If you like you can take the land,
and pay our debt." All this timo they were actually
agents for another person, on whose behalf they had
acquired Tareha's share, and whose money they had
used in acquiring it. I mention that, so that the
House can form some idea of the morals of these
people.
NASH & DAVIES,
PAINTERS, GRAINERS, SIGN WRITERS, AND
HOUSE DECORATORS,
WAIPUKURAU.
While Lead, Oils, Glass, Paperhangiugs, &c., at the
cheapest possible rates, always on sale. 45
NAHI RAUA KO REWETI.
He kai Peita whare, he kai mahi Karaihe ki nga
Wini, He kai tuhituhi ingoa, he kai mahi
Kia pai a roto o nga whare,
KEI WAIPUKURAU.
He Peita ma, He Hinu, he Pepa-whare, kei a rana mo te
utu iti. 45
![]() |
13 341 |
▲back to top |
Te Wananga.
HE PANUITANGA.
KA tu te Reihi hoiho ki Pakowhai, Nepia, a te 28 o
Tihema. Mea ake ka panuitia ano nga tikanga mo taua i
Reihi a tetahi panuitanga a muri ake nei.
i
HENARE TOMOANA.
\\
129
KOHEKEREWA MA.
o
AKARANA.
KUA hoki mai ano ki Nepia. A ka nohoia a ratou nga
Toa boko taonga i EMIHINA TIRITI.
He mea atu tenei na matou, e kore e taea, a matou
taonga e nga tini Toa o te Taone nei, i te pai, i te iti ano
hoki o te utu.
KOHEKEREWA MA,
Emihina Tiriti, Nepia.
135
HE HOIHO TARIANA,
Ko Ianga Tapiana.
E hokona aua. He Hoiho too kaata. He Hoiho kaha.
He mangu tu a whero. He mangu nga waewae, he
Hoiho atahua ki te mahi too kaata. He uri aia na Kingi
Paaki, he mokopuna na Kaatapere. He mokopuna kahika
na Piira Tapiana. Ko Kingi Paaki na Rona Pairona, a na
Te Paraupiita o Parupehaia tana Toiho. I taua kuri nga
Pauna e Ł40. i te wa i turia ai te tini Hoiho kia kite te
iwi i te Hoiho pai rawa, a i taua Hoiho nga moni mo te
tino pai ona, i aia e wha ano ona tau. A ko Rora Pairona
na Piriniha Raena aia, i riro i aia nga utu mo te Hoiho pai
i Honitana. Ko Kingi Paaki, i riro aia to utu mo te Hoi-
ho pai i te tau 1860, no te mea, i kiia koia te tino Hoiho
pai rawa i tu i te matakitaki ma te iwi i Hamutana. A
i a langa Tapiana te utu tuarua mo te Hoiho pai i Karaiti-
ata i te tau 18G9.
E hokona ana taua. Hoiho nei a langa Tapiana,
me ana mea katoa i kiia ai mo tana mahi Taria-
na. Ko te tangata e ki ana i nga moni i runga ake i o te
tokomaha te tangata maana taua Hoiho noi. Kei a W.
W. Waitimana o Nepia nga tikanga mo taua Hoiho.
TO BE SOLD BY PRIVATE CONTRACT.
THE ENTIRE DRAUGHT HORSE
YOUNG CHAMPION.
YOUNG CHAMPION is a very active, powerful Horse,
is of a rich brown color, black points, with good legs
and hoofs. Ho has an excellent temper, and is thoroughly
staunch in harness. Young Champion was got by the
well-known horse King Fergus, (???). Canterbury, grand
dam, Field's Champion. King Fergus was got by Lord
Byron, the property of Mr. Proudfoot, Dumfrieshire, who
gained the prize of forty pounds (Ł40) at Annan, when
four years' old. Lord Byron was got by Old Prince Royal,
who gained the first prize at Aberdeen, and also at John-
stone. King Fergus gained seven first prizes in 1860, and
he had the first prize as being the best animal of the horse
kind at the great show at Hamilton. Young Champion
gained the second prize at Christchurch, in the first class,
in 1869.
The above horse is to be sold with all his obligations
given in to the highest tenderer.
! . Apply to
| W. W. VvH ITEMAN,
Napier.
HE PANUITANGA.
•
HE mea atu tenei, ko nga nama a te iwi katoa kia
maua, me utu mai e te hunga i a ratou aua
nama, i roto i nga wiki e ma, i muri iho o te panuita-
nga o tenei panui. Ki te kore e utua i roto i aua ra.
ka taunahatia ki te Kooti Whakawa.
MAKEREHI RAUA KO HANATI.
Mira huri paraoa, i Karaiwa ki te Hau-auru;
Hepetema 30, 187").
110
N O T I C E .
•
ALL accounts owing to the undersigned, which are
overdue, must be paid within fourteen days from
this date, otherwise legal proceedings will, be taken
for their recovery.
MACKENZIE; & SUNDERS,
West Clive Steam Flour Mill.
i September 30, l875. 120
i
![]() |
14 342 |
▲back to top |
Te Wananga.
J. PAUIHI.
(KAI MAHI NA P. KOHEKERIWI I MUA.)
He mea atu tenei naana, he nui ana mea penei, hei hoko
ma te iwi, a nana ano i hanga. He iti te utu, kahore i
penei te pai o te utu i nga whare hoko katoa o Nepia. Me
haere mai te iwi kia kite, koia nei te utu o etahi o aua
mea,
£ s. d.
Tera tino pai, Tera taane ... ... 4 10 O
Tera Kiri poaka etahi waahi ... ... 2 5 0
He Tera pikau taonga ... .., 3 10 O
Nga whakarawe Kiki ... ... 8 0 0
Nga whakarawe Kiki ano ... ... 7 10 O
Piringa Kaata whakarawe ... ... 6 10 O
Whakarawe Kaata ... ... ... 4 10 O
Nga nanawe hoiho ... ... .... 2 12 O
Nga Kara kakii ... ... ... O 15 O
A he iti ano hoki te utu mo nga mea katoa e hoko ana e
ahau.
Koia nei toku ingoa,
J. PAUIHI.
Kai hanga Tera, Kara, me nga whakarawe hoiho, kei
te taha o te Peeke o Nui Tireni. Nepia.
- 117
HE PANUI.
KUA ngaro mai i Te Aute, he hoiho uha, he pango, (me
te kuao he whero, he tariana te kuao,) ko te parani
he O kei te peke katau.
Ma te tangata kawe mai ki au. nga pauna mani e rua.
KEREMENETA HUPATA,
136 \_\_\_ Aute.
TWO POUNDS REWARD.
LOST between Napier and Te Aute, a Dark Bay Mare,
branded O on the off shoulder, with a Chesnut Foal
at side. The above reward will be paid on delivery to
KEREMENETA HUPATA,
137 Te Aute.
H E PANUI.
HE Tiaki naku kua ngaro. He Tiaki ki te Peeke
Iuniana : Nama 28979, mo te £1. Kua kiia e au kia
kaua e utu taua Tiaki ki te tangata ke atu i au.
NA TE OTIMI,
Mataweka, Noema 2, 1875. N
134
NOTICE.
LOST by the Undersigned, a cheque for £1, on the
Union Bank of Australia, Napier, No. 28979, drawn
drawn in my favor by ALFRED B. LYONS, and,headed Man-
gatarata Station Account. Payment stopped at the Bank.
133 NA TE OTIMI.
KUA PAUNATIA I HAWHERAKA.
NA TE KEREI, 26, Oketopa, 1875.
He hoiho uha, he ma kotingotingo, 13 ringa te tiketike.
He kuao tana, 18 pea marama o tu kuao, he whero te
kuao, kahore e kitea te Parani.
He hoiho poka, he whero apango, 15 ringa te tiketike, ko
te parani i ahua rite ki te M i te peke maui, he mea
hori te taringa o te taha maui, ko te waewae katau o
muri i ma.
He hoiho poka, he mangu a whero, 15 ringa te tiketike,
he tiwha te rae, kahore he parani e kitea.
He hoiho poka, he pango a whero, 15 ringa te tiketike, ko
te parani i ahua rite ki te punga kaipuke i te peke
katau.
He hoiho tu a kuao, he uha, he hina, e rua pea ona tau, i
ahua rite ki te punga kaipuke te parani i te peke
katau.
Ka hokona i roto i nga wiki e rua, ki te mea ia e kore e
tikina mai.
TAMATI RENORA.
Kai tiaki Pauna.
Oketopa 29, l875.\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_130
HE PANUITANGA.
KO nga kau a Rahipono e haere ana i o matou whenua
i Waipaoa, ki te mea e kore e tikina mai eia, ka Paunatia
e matou a te 30, o te marama nei.
NA PORIKAPA TAMAIHOTUA.
Waipaoa, Oketopa, 16, 1876. 124
NOTICE.
THE cattle runing on our lands at Waipaoa belonging
to Mr. Rathbone of Waipaoa if not removed before the
30th inst., will be impounded
PORIKAPA TAMAIHOTUA.
Waipaoa, October, 16th 1875.
124
KO NGA MAHI KATOA O TE
TA PUKAPUKA
E MAHIA ANA I TE
Whare Ta o Te WANANGA,
I HEHITINGI TIRITI, NEPIA.
Me tuku mai aua tu mahi
KIA HENARE HIRA,
"TARI O TE WANANGA."
PRINTING
OF ALL DESCRIPTIONS
AT THE
CHEAPEST RATES
AT THE
"WANANGA" OFFICE,
HASTINGS-STREET.
Orders to be given to HENRY HILL, WANANGA Office.
The WANANGA newspaper is published weekly. Sub
scriptions, 20s. per annum ; posted, 22s. 6d.; single copie
from Agents, 6d. 8
![]() |
15 343 |
▲back to top |
Te Wananga.
Pateriki Kahikuru,
Kai hanga Tera, me nga hanga katoa mo
nga Kiiki, me nga Kaata,
Kei Taipo, (Taratera.)
KEI aia, i nga wa katoa nga Tera pai rawa,
Hanihi, Wepu, Kipa, me era mea e kore e taea
te tatau.
Ko ta PATERIKI KAHIKURU te whare
ngawari rawa mo te Hanihi Paki, Kiki, Toki Kaata,
Piringi Kaata, Terei, Parau hoki, Peke Tera hoki.
Ko enei mea katoa e hanga ana i roto i taua toa ; ko te
reta i tino pai rawa, e kore e kitea i roto i te motu nei,
he mea pai atu.
Haere mai kia kite tonu a koutou kanohi a tera e
paingia.
Kia marama ki te whare. Ko te PATERIKI KAHI-
KURU whare, Tera, Hanihi, hanga Kara, kei Taipo,
(Taratera.)
17
Hone Maki Pe,
Kai hanga Tera, me nga mea katoa mo
nga Hoiho mahi,
Kei tawahi ake o te Uniana Peeki tana Haapu i Nepia.
KO te tino Haapu iti te utu o Nepia mo nga mea
penei.
19
Panui ki nga Maori o Heretaunga.
KEI TE WHARE HOKO A
Te Houra,
I TAWAHI AKE O TE POTAWHE I NEPIA.
NGA. Parau, Whakarawe Hoiho to Kaata
Me nga mea mo nga Kiki
Me nga Tera Pikau taonga
Tera Taane
Tera Wahine
Paraire
Wepu
Me nga mea katoa mo tenei mea mo te Hoiho.
He iti te utu mo aua mea nei
Na TE HOURA,
Nepia. 23
TARENA MA.
WAIPAOA,
HE NUI NOA ATU A RATOU TINI KAKAHU
ME NGA MEA PERA
He mea uta hou mai aua mea
A HE MEA TINO PAI
Kahore he taonga i pai ke ake
I TE POROWINI NEI
He iti te utu mehemea he
MONI PAKETE
Ta te tangata e haere mai ai ki te hoko.
67
I TE TOA TAWHITO A TATANA
I NEPIA.
HE mea, kua tae a A. MANOE ki nga
waahi katoa o te whenua nei, a
kua kohia eia nga tini taonga katoa.
ME nga WAINA, me nga RAMA tino
pai ; a he iti te utu.
57
Ko H. KATA, MA.
KAI HANGA WHARE, E NOHO ANA,
i Nepia nei,
TERA aia e pai ki te whakarite i nga mahi hanga
whare ma nga tangata Maori o i te Porowini
o Haku Pei.
Na H. KATA, MA.
3
![]() |
16 344 |
▲back to top |
Te Wanaxsga..
H. WIREMU,
NANA TE WHARE ITI NGA UTU MO NGA TERA
HOIHO, I HEHITINGA TIRITI.
KO te whare tino iti te utu o nga whare katoa i
te Porowini, mo nga mea rino katoa, mo nga mea e
mahi ai te kamura, rae nga tangata mahi pera. No
Ingarangi aua mea katoa nei.
o
Kamatira Hoteera,
TURANGA KAIPUKE I AHURIRI.
KO nga Maori e haere mai ana ki Ahuriri, ki to
mea ka haere mai ratou ki te Kamatira Hoteera
penei. Ka atawhaitia paitia ratou o Hone Ianga o te
Kamatira Hoteera.
Kahore ana karaihe rore rua te ahua.
Mo te Kai, 1s. 6d.; Moenga, 1s.
Ko te Tina kei te 12, a tae noa ki te 1 o te haora.
E mea ana aia kia haere mai nga Maori ki reira.
34
POROWINI HOTEERA,
KARAIWI KURA.
Kei tawahi ake o te Rerewei.
He Waina, ho Waipiro, he Piia pai rawa aana.
HAERE MAI KIA KITE.
E. AHITANA,
38 Kai tiaki.
KO H. TIIRI
Te kai hoko o nga TI me nga HUKA,
a, he iti te utu o ana, taonga, e hoko ata ai,
a he tino pai ana, taonga.
Ko nga taonga e tonoa ana ki aia, e tukua
atu ana eia ki te hunga hoko, ki nga
whare Rerewei, a, koia hei utu i
te kawenga ki reira.
7
TE PAIRINI.
HE kai hoko i nga mea rino katoa.
Me nga mea ngaki Paamu.
KO NGA MAORI e mea ana ki etahi
i mea ma ratou, ki te mea ka haere mai ki
i
Eka hoatu e au nga mea e pai ana.
tau, e mea uta mai aku mea i INGARA-
NGI, na, reira i kiia ai, e kore e nui te
utu.
EI mohiotia ana e nga MAORI,
me mutu i konei aku kupu mo aku taonga
e hoko ai.
PAIRINI,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
KO nga Maori e haere ana ki Akarana, ki te mea
ka haere ratou ki te Kawana Paraone Hoteera, ki
i
whangainga paitia ; e ataahua te noho, a e pai nga kai,
me nga moenga i reira.
£ s. d.
Moenga Kai i te Wiki O 15 O
Mo te Kai me te Noho
i te Wiki ... ... 1 O 0.
He Ware pai ano nga whare hei nohoanga mo nga
i Hoiho.
Ko Tiningama raua ko Kingi, nga kai tiaki.
18
A. APERAHAMA.
i KAI HOKO TUPEKA.
HEHITINGA TIRITI, NEPIA.
E utu pai taua Tupeka mo nga moni mo aua Tupeka
i Nepia. 128