![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 3, Number 2. 15 January 1876 |
![]() |
1 17 |
▲back to top |
TE WANANGA
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA 2. NEPIA, HATAREI, 15 HANUERE, 1876. PUKAPUKA 3.
KOHEKEREWA MA,
o
AKARANA
•
•
KUA hoki mai ano ki Nepia. A ka nohoia* e ratou nga
Toa hoko taonga i EMIHINA TIRITI.
He mea atu tenei na [matou, e kore e taea a matou .
taonga e nga tini Toa o te Taone nei, i te pai, i te iti ano
hoki o te utu.
KOHEKEREWA MA,
Emihina Tiriti, Nepia.
\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_132
Ko H. TIIRI
Te kai hoko o nga TI me nga HUKA,
• • «
a he iti te utu o ana taonga e hoko atu ai,
a he tino pai ana taonga.
Ko nga taonga e tonoa ana ki aia, e tukua
atu aua eia ki te hunga hoko, ki nga
whare Rerewei, a koia hei utu i
te kawenga ki reira.
J. PAUIHI.
(KAI MAHI NA P. KOHEKERIWI I MUA)
He mea atu tenei naana, he nui ana mea penei, hei hoko
•
ma te iwi, a nana ano i hanga. He iti te. atu, kahore i
•
penei te pai o te utu i nga whare hoko katoa o Nepia. Me
haere mai te iwi kia kite, koia nei te utu o etahi o aua
mea,
.Ł s. d.
Tera tino pai, Tera taane ... ... 4 10 O
Tera Kiri poaka etahi waahi ... ... 2 50
He Tera pikau taonga ... ... S 10 O
Nga whakarawe Kiki ... ... 8 00
Nga whakarawe Kiki ano ... ... 7 10 O
Piringa Kaata whakarawe ... ... 6 10 O
Whakarawe Kaata ... ... ... 4 10 O
Nga nanawe hoiho ... ... ... 2 12 O
Nga Kara kakii ... ... ... O 15 O
A he iti ano hoki te utu mo nga mea katoa e hoko ana e
ahau.
Koia nei toku ingoa,
J. PAUIHI.
Kai hanga Tera, Kara, me nga whakarawe hoiho, kei
te taha o te Peeke o Nui Tireni. Nepia.
117
Na Rati Raua ko Rauniri.
NGA Moenga, rae nga tini tini o nga mea pera. Kei
ta raua Toa, i te taha o te Haku Pei Karapu.
![]() |
2 18 |
▲back to top |
Te Wananga.
C. R. ROPITINI.
CIVIL ENGINEER AND SURVEYOR,
Surveys made, Bridge Plans prepared, and Estimates given
to any of the Natives of the North Island.
Address WANANGA Office, Hastings Street, Napier.
PANUITANGA
KUA tu taku Toa hoko Kakahu i Waringipata
(Onepoto.) A, ka hoko ahau i te taonga mo
te utu iti.
J. KIRIMIRI
WARINGIPATA, (ONEPOTO)
KUA PAUNATIA I KARAERA, WAIROA
NA TE KEREI
HE kau uha, kahore he maire, he mea hori te taringa maui
ko te parani i penei me te PTU i te huha maui, me te
peke maui.
NA HOTENE TE ARIKI
He hoiho uha he mangu, ko te parani i penei me te AR i te
kaki, it e taha katau he FB i te huha katau, 15 ringa.
He hoiho uha, me te kuao, ko te parani i penei me te TRI i te
peke maui, he tiwha te rae, 14 ringa.
Ka hokona i roto nga wiki e rua ki te mea e kore e tikina
mai.
WIREMU MARONI.
Hanueri 10 1876.
KUA PAUNATIA I NEPIA
HE hoiho uha, he pei, he too kaata, 17 ringa kahore he
parani e kitea he tiwha te rae, kahore he haeana o nga
Ka hokona i roto i nga wiki e rua, ki te mea ia e kore e
tikina ma.
ROPATA MAPITI
Nepia, Hanueri 10, 1876 Kai tiaki Pauna
KUA PAUNATIA I TARATERA.
NA E HEHIROPA, Hanueri 3.
He hoiho uha, he pei te rae, ko te parani NII i te
peke katau 15½ ringa te tiketike.
Ka hokona i roto i nga wiki e rua, ki te mea ia e kore e
tikina mai.
TAMATI PERI
Kai tiaki Pauna
Taratera, Hanueri 4, 1876
KI te puta he whakaaro ki nga tangata
e korero ana i tenei Niupepa ka
whakamohiotia ratou ki nga mahi hanga
whare, ki nga mapi whakaahua whare, ki
nga tikanga hoki o te hanga whare i runga
i te tuhituhinga. Tenei au hei whaka-
rongo ki nga hiahia o aua tangata, nui atu
hoki taku pai ki te whakaatu i nga tikanga
katoa o taua tu mahi, ana tonoa mai ki au.
PENE METE,
Kai whakahaere whare
Tenehana Tiriti, Nepia
M.R. MIRA,
HE KAI HOKO KAU, ME NGA PAAMU
a e hokona ana eia
NGA Rana Hipi, me nga tini whenua. He Rana
ano he Hipi kei reira. He Rana ano kahore
i nga Porowini o Akarana, o Haku Pei, o Poneke.
Kei tana tari i Paraunini Tiriti i Nepia nga tino
korero mo aua whenua.
HE RAME ANO ANA HEI HOKO.
He Rikona
He Reeta
He Kotiwera
He Marino
No nga kahui pai katoa aua Hipi.
A he tini ano aua hipi hei mahi ma nga Piha patu
Hipi ano hoki.
NA M. R. MIRA.
Ko nga Maori e haere ana ki Akarana ki te mea
ka haere ratou ki te Kawana Paraone Hotera, ka
whangainga paitia; e ataahua te noho, a e pai nga kai,
me nga moenga i reira.
Mo nga Kai i te Wiki
Mo te Kai me te Noho
i te Wiki
He Whare pai ano nga whare hei nohoanga mo nga
Hoiho.
Ko Tiningama raua ko Kingi nga kai tiaki
![]() |
3 19 |
▲back to top |
Te Wananga.
Poihipi, .. .. .. .. Taupo.
Matene Te Whiwhi. .. .. .. Otaki.
Meiha Keepa, .. .. .. Whanganui.
Petera, .. .. ... .. .. Rotorua.
Pohe, .. .. .. .. .. Patea.
Hone Te Wainohu, .. .. .. Mohaka.
Hamana Tiakiwai.. .. .. Wairoa.
The following chiefs have kindly consented to receive subscriptions for I
the WANANGA, and transmit the names of the subscribers to the Editor :—
Matene Te Whiwhi .. .. .. .. Otaki
Major Kemp .. .. .. .. .. Whanganui
Pohipi .. . . .. .. .. .. Taupo"
Petera .. .. .. .. .. .. Rotorua
Pohe .. .. .. .. .. .. Patea
Hone Te Wainohu .. .. .. .. Mohaka
Hamana Tiakiwai .. .. .. .. Wairoa
KO MA MAHI KATOA O TE
TA PUKAPUKA
E MAHIA ANA I TE
Whare Ta o Te WANANGA
I HEHITINGI TIRITI, NEPIA. i
Mc tuku mai aua tu mahi i
KIA HENARE HIRA,
UTU.
HENRY HILL
P A N U I T A N G A .
KO HONE HIKINI. Poiha i Hehitingi Tiriti
Nepia. E utu aua mo te KAU me te HIPI momo-
na, i te utu nui atu i nga utu o to tini atu e
utu ai ki nga MAORI. Kei hoko noa koutou i a
koutou KAU me a koutou HIPI, engari me ata
titiro ki o te tokomaha utu, a i te utu ano hoki a
HONE HIKINI, a hei muri ka hoko ai.
181
Te Wananga.
Kotahi Putanga i te Wiki.
HATAREI, 15 HANUERI, 1876.
Ko TE tangata nana nei enei kupu i whakahua, a
waiho rawa ana kupu e te Pakeha hei whakataki, e,
" E rua taha o nga mea katoa o te ao." He tangata
pea aia i rite ona tau kia Matutaera, e kiia nei e te
Karaipiture, whano tata ona tau ki te kotahi mano.
A i kite pea taua tangata i nga tini maminga o nga
mahi katoa o te ao. He mea ranei pea, i rite toua
mohio ki te mohio o Kingi Horomona. Mei kore aia
e mohio ki nga matauranga nui katoa o te ao, penei e
kore e kitea eia nga kupu tikanga nui, kia penei me
aua kupu nei. E rua taha o nga mea katoa o te ao.
He nui nga tau, he nui nga ra i mahi tuhituhi ai te
Pakeha i a ratou korero i roto i nga Nupepa o nga
Motu nei, a i nga whenua ano hoki o Tawahi, i nga
korero whakapati mo Ta Tanara Makarini. He mea
pea kia noho ai ratou i roto i nga mahi a te Kawana-
tanga, i puta tonu ai he kupu a ratou hei whakanui i
te ingoa o Ta Tanara Makarini. A e kite ana ano
hoki matou i nga kupu whakaae, tu a patipati i nga
mahi a te Kawanatanga, Taihoa i Poneke. He
whakapai na aua Nupepa i a te Kawanatanga mahi
tikanga kore, a na aua Pakeha ano, na ratou i tuhituhi
aua kupu whakamoemiti mo te Kawanatanga nga
korero i tino puha kino i te ra i tae atu ai te rongo
kia ratou, e, ko Te Pokera Tumuaki o te Kawana-
tanga, kihai i Pootitia e nga Pakeha o Hauraki.
Engari ko Kawana Kerei ta ratou tangata i tino pai ai,
a koia te Mema mo te Paremata mo Hauraki i tu i te
mano o Hauraki. E kiia ana, he hanga te riri kino
o ana Pakeha tuhituhi Nupepa o Poneke, a ko inga
kupu o a ratou mangai i whakahua ai, hei oranga
ngakau ano mo ratou, mo te mate, o ta ratou Ariki
mo Te Pokera. I mea hoki aria tini tuhi Nupepa,
kaati ano a Te Pokera kia kare e noho i te Paremata
hei Mema mo nga Takiwa i Akarana. He mea hoki,
e tino ngaruru ana te upoko o te Kawanatanga, i te
tonotono tonu o nga Pakeha o Akarana, kia whaka-
mahia e te Kawanatanga ki nga mahi nui. A ma te
kore o Te Pokera e tu hei Mema mo Akarana, ka ora
aia, i te mea e kore e taea atu aia e te hoha, tono tonu
a aua tini Pakeha o Akarana. He kupu whakapae
anake aua kupu mo te taha Pakeha, no te mea
hoki, e kore rawa, e tika te kupu, e, he iwi tono te
Maori, kia tu ratou i nga mahi Kawanatanga. E
hara hoki te iwi Maori i te iwi whakapati korero, kia
tu ai ratou i nga mahi Kawanatanga. A e kore ano
hoki e tika te mea e utua ana e te Maori nga kupu
teka, a te Pakeha e mea nei, e, ko te tino o te matua
mohio, atawhai o te Maori, me te tangata e tino
umeretia aua e te Maori, ko Ta Tanara Makarini.
Koia matou i mea ai, he tika ano ia nei te kupu o te
whakatauki Pakeha, e ki nei " E rua taha o nga mea
katoa o te ao." E pono rawa ai nga kupu o taua
whakatauki. A e pono i nga korero o te pukapuka
kua tuhia mai nei e tetahi tangata Maori," e Hone
i Kotuku, a kua waiho rawa e matou taana reta hei
upoko timatanga korero mo te Wananga i tenei puta-
nga. Koia nei nga kupu o te reta a Hone Kotuku:—
"Ki te Etita o te Wananga :—Tena koe. I kite aa e
! tuhi tonu ana. koe i nga mate o te Motu nei ki to Wananga.
Koia au ka tuku atu nei i enei kupu hei titiro ma te
![]() |
4 20 |
▲back to top |
Te Wananga.
Te Rawhiti
Wi Kingi
Heretaunga
Whanganui, Taupo Hauraki Kaipara
Hokianga
Whanganui
Karaitiana raua ko Taiaroa
Ngatikahungunu
Te Hiana
Hauraki
hoki koutou i te tikanga o ana kupu, e penei pu ana te
tikanga. E kore rawa au e pai kia nuku ake he Mema
Maori ki te Paremata, kei kitea aku tikanga kei ora nga
Maori. Engari kia raru ai ratou te tinihanga e au,
engari aku kupu nei, me ako a ratou tamariki kia mohio
ki te reo Pakeha, me whakatu Kura kia whahaaro ai nga
Maori me etahi Mema o te Paremata, he tikanga nui tenei,
e pai rawa ana kia whakapaua nga moni mo taua mahi,
penei ka whai mahi etahi tangata hei hoa mo tatou, tae
rawa ake ki te wa e whakatete ai te Paremata kia tatou,
penei e tokomaha ano o tatou hoa hei awhina ia tatou,
hei Pooti Mema mo to tatou taha. E roa ana te takiwa
hei akoranga mo aua tamariki, tae rawa ake ki te wa e
mohio ai ratou, kua oti te hanga e tatou etahi tikanga e
kore ai he Maori e whai tikanga ki te hanga tikanga mo
ratou i tenei Motu, e riro rawa ai ia tatou te tikanga mo
ratou e raru ai, penei kua kite te iwi Pakeha i to tatou
tika ki taua mahi, ka whakanuia tatou. Ko ana whakaa-
ro ano tana i hoatu ai ki ona hoa, e pohehe ana
nga Mema o te Paremata. E ki ana e tino pai
ana ki te iwi. Maori nga tikanga a taua Minita
mo te taha Maori, mei a ratou kupu, ko Te Makarini
anake te tangata mohio ki te tikanga Maori. Kaore
iara, mohio ki te tinihanga, me ana Mema Maori e rua
e kite ana, me aha i te moni. He hanga noa a raua kupu
e ki nei, e hara i te moni i awhina ai raua i Te Kawana-
tanga, koia pu ano tera he moni anake. Whaihoki ko te
kupu whaaki a te Mema o Ngapuhi, i a ia ra i whakahoki
kupu kia Ta Hori Kerei, i mea ra ;—He Kawanatanga pai
tenei, kua kuhua te hoari kua mutu te patu tangata, maku
e whakaatu kia koutou te -tikanga o aua kupu. He tika
ra kua kuhua te hoari, engari e whakakapia ana ki te tini-
hanga, he mea hoki te hoari patu, e kitea ana e te ao
katoa te he o taua patu, me taua tango whenua, e kiia nei
kua riro i te rau o te patu. Na reira me hanga tetahi
hoari tikanga hei patu i te ora o te iwi Maori, rue hanga ano
tetahi atu tikanga e riro ai nga whenua, kei kitea te he,
a ka waiho hei komeme ma te ao : penei me tuku mai he
Mema Maori kia toko-wha anake. Engari me herehere te
tikanga kia kaua e puta ki waho kei ora ratou. Me penei
to ratou taranga me to nga Porowini, ko tenei o a tatou
tikanga hei hana kia kiia ai e te ao katoa, na aua Mama
Maori ano i hanga nga tikanga e raru nei ratou, kei iri
mai kia tatou he ingoa kino, no reira waiho tonu te toko-
wha anake kia puta ai a tatou tinihanga, koia tera kei
te korero a Karaitiana, he mokai Kaka i roto i te Pare-
mata. Me nga Rangatira Maori e kiia nei he kai whaka-
wa, kaore iara, hei mokai kaka, 110 te turanga atu ki te
turanga whakawa, e kiia mai ana, kaore o mana ki to
whakawa Pakeha, engari te kai whakawa Pakeha ka whai
mana, mehemea ue whakawa Maori e pai koe ki reira me
te kai whakawa Pakeha hei hoa mou. Kaore iara hei
Tumuaki mo taua Rangatira Maori, hei kai whakapati kau
mo nga Maori kei ahua kino mai ki taua Pakeha, hei
whakarite kau kia kiia ai i uru ano te Maori ki taua mahi
whakawa, ara taua mokai kaka. He maha noa atu aku
korero e kore e o ki "Te Wananga," te tuhia ai kia poto
inaianei nga he o taua Kawanatanga, me te poka noa ki te
hanga tikanga ki runga i nga whenua Maori. Kia ko-
tahi kupu aku e tuhi iho, mo te tautohetohe e tautohe nei
ki nga Porowini. Te whakaaro a nga Maori o konei,
kaore ano i mohiotia e o konei tangata nga kino e puta
mai ana i nga Porowini, heoi ano te kino e matakitakina
ana, no te Tino Kawanatanga ano, kino rawa atu.
Kia tino mahara koutou, ko tetahi o nga tikanga
i roto o tenei whakakahoretanga Porowini, he mea
na Te Kawanatanga o Te Koroni, kei tokorua raua
i ko Te Kawanatanga Parowini ki te Ika-a-Maui,
i kei kitea tona tikanga e aua Porowini, kei
i whaakina ki te Motu katoa. He mea hoki na taua
i Kawanatanga, kia waiho mana e whakatu be tangata mo
aua Porowini, ko te mana o aua Apiha kei a ratou, ko
reira kore ai aua Apiha e kaha ki te whakakiki, to whaka-
tete ranei i nga tinihanga. Ki te tuturu tenei tikanga, ko
te mate nui rawa tenei i tenei Motu. Ki nga Maori rawa
• ano ia, he tika te kupu a Karaitiana i te Paremata, ko te
![]() |
5 21 |
▲back to top |
Te Wananga.
HONE KOTUKU
Waikato
The Te Wananga
Published every Saturday
Sir Julius Vogel
Auckland
Sir Donald M'Lean
East Coast
Wi Kingi
Te Teira
Heretaunga
Ahuriri Nepia
Takamoana M. H. R.,
Whanganui Taupo Hauraki Kaipara
Hokianga West Coast
![]() |
6 22 |
▲back to top |
Te Wananga.
Wi Parata
Karaitiana and Taiaroa
Maruwiri
Ngatikahungunu
Sir Donald M'Lean Mr. Sheehan
Ngapuhi
Sir George Grey
![]() |
7 23 |
▲back to top |
Te Wananga.
Ingoa. Kaainga. Ingoa. Kaainga.
Makianaru. Tanitana Kaata, Whakatu
Taute. Tanitana Haapa, Whakatu
Raraki. Tanitana Piahi, Werengitana
Hitana. Kowehama Paerani. Kaiapoi
J. C. Paraone. Tuapeka Ritihana, Karaitihata
W. A. Mau. Punahi Kere, Taranaki
Roretana. Awena Ananihi, Kititana
Kawana Kurei. Akarana Karitana. Taranaki
Tikinau, Akarana Ta Makarini, Nepia
Riihi. Akarana Rahera. Nepia
Tiira Wuuru. Panera Tapeta, Timaru
W. Wanitana. Nutana Wekepira, Kuratini
Petihapeti. Hataa Pitiroi. Herewini
Moarauihi, Karaitihata Makarini Waikouaiti
Parawana, Porirua Retimana, Whakatu
Ramitana, Iniwakakera Kiipi, Wakapuaka
Paana, Rohirana Anaru, Wairarapa
Matakamene, Akaroa Tiwene, Karaitihata
Tiohi. Whakapetu Haata Pokene
Te Oroka. Onehunga Parani, Rangitikei
Pani. Wairarapa Kira. Rawhiti
Taiaroa Waipounamu Ta Pokera Whanganui
Piha Paraihi. Whanganui
Toro. Erini Akarana. Wehona Kariti
D. Riira. Taiari D. Henare. Wehipoata
Roo. Hauraki Hatatanihi. Motueka
Maata Whakatipu Renao Poti Hama
Wuuru. Mataura Honiana Manawatu
Paraeana Waimea Koki. Waipa
Hiropi. Waitaki Witika. Waikato
Heriniki Waitaki Omana, Karaewa
Hokihora. Piha, Kanatitone
T. Raipa Totora.
: Paika. Tanitana
Ta K. Takirana. Whangarei
![]() |
8 24 |
▲back to top |
Te Wananga.
Manders. Wakatipu Reynolds, Rort Chalmers
Wood, Mataura Johnson, Manawatu
Baigent, Waimea, (doubtful) Cox, Waipa
Hislop, Waitaki Whitaker, Waikato
Shrimski, Waitaki Ormond, Clive
Hodgkinson, Riverton Fisher, Gladstone
Tribe Totara
V. Pyke, Dunstan
Sir E. Douglas, Marsden
HE KORERO NA TE WUURU KI TE PAREMATA,
MO NGA WHENUA HOKOHE I AHURIRI.
E HOA e te Tumuaki o Te Paremata nei, kahore aku mea.
kia roa ia au te korero o te Paremata nei, mo te hokohe o
nga whenua i Ahuriri. Otiia e mea ana ahau, tena koutou ;
to mea na, i he ano te mahi hoko u nga whenua o Ngti- ;
kahungunu % kaa rongo koutou i taua tu korero, mo aua ,
mahi hokohe e korerotia ana ki te Paremata i te ra nei.
He nui noa atu nga korero i rongo ai tatou mo te mahi i
hokohe a te Pakeha i aua whenua. Otiia no te ra pu nei i
ano tatou i tino rongo ai ki aua mahi he, e korerotia mai
ana kia tatou. He mea hoki i marama ai te tino he o aua
mahi, he mea tino korero e Te Hiana ki te Paremata nei.
A he mea utu e Te Omana nga korero a Te Hiana, i kitea
ai ano e tatou te mahi he o aua mahi. He mea naku
kihai a Te Atikina te kai tiaki moni a Te Kawanatanga i
korero i aua kupu mo te mahi hokohe o nga whenua i
Ahuriri anake, he mea korero e ia etahi o ana kupu mo te
mahi he i mahia ai nga Raihana ken koura i Ohinemuri,
koia ahau i tino korero ai i te ra nei. E ahua mea ana
taua kai tiaki moni a Te Kawanatanga, kihai Te Kawana-
tanga i he i taua whakawa mo Ohinemuri. A i ahua mea
a ia, ko Kawana Kerei te mea i he. I mea taua kai tiaki
moni a Te Kawanatanga, he nui whakapae kau ta Kawa-
na Kerei, a e kore a Kawana Kerei e tino rapu i te take o ;
nga mea i hahua ai e ia, kia taea ra no te otinga. Otiia e
mea ana ahau, he tino mahi ta Kawana Kerei, a kihai a
ia i whakapae noa, ko ana mea i mahi ai, i tae pu ano ki
te otinga i a ia ano te mahi. I tino mahi Kawana Kerei.
kia kite ai tatou i te mahi he i mahia ai aua Maina Raiti
rao Ohinemuri, a na Te Kawanatanga te mahi, me te
maminga i mahia ai kia raru ai taua whakawa. He mea
hoki, kihai nga kupu o te waea ui a Kawana Kerei i utua
e Te Kawanatanga, he mea huna e ratou nga korero mo
aua Maina Raiti. A i te ra i kiia ai kia whakawakia te
tangata nana aua he i mahi, a he tangata a ia no Te
Kawanatanga, ko taua tangata he mea tono a ia taua
tangata i te ra whakawa mona i Akarana. He mea tono
a ia e te Kawanatanga kia haere a ia ki Poneke, he mea
hoki na Te Kawanatanga kia kaua taua tangata e whaka-
wakia, kei kitea to ratou he. A e mea ana ahau, na
Kawana Kerei pu ano i mahi tohe i kitea ai nga mahi he
i mahia ki Ohinemuri. He tika ano te kupu a te kai tiaki
moni o Te Kawanatanga, he tika aua kupu e mea nei, e, ho
hono tonu te tu tataka o tatou i nga tangata tahae i
te ao nei, a he nai ano aua tu tangata tahae i roto i nga
Toa hoko, me nga Peeke, he tika ano aua kupu nei. Otiia
e mea atu una ahau ki te Kawanatanga, ki te mea ka
tahae te tangata kai mahi O ana Peeke, ekore aia e ora i
nga kai tiaki o aua Peeke, te whakawa ka mahi whakawa
ano aua kai tiaki Peeke i tetahi o ratou ana tahae, a ekore
ano hoki taua tu tangata tahae e waiho kia mahi tonu i
roto i te Peeke ana kitea tana tahae. E mea aua atiati.
kei te mahi taua tangata e korerotia nei i te mahi Kawa-
natanga i enei ra, kei hea ranei e mahi ana, otiia e mea
ana ahau, he mahi be te mahi whakatu i taua tangata kia
mahi aia, a ekore e tika te ki a Te Kawanatanga, i whaka-
mahia taua tangata o ratou, i nga ra o ratou i noho kuare
ai ki nga tikanga o taua tangata. E mohio ana ahau i
tino whakahe nga Pakeha katoa o Akarana ki te Kawana-
tanga, mo ta ratou whakanohoanga i taua Pakeha kia
mahi i te mahi Kawanatanga, a mehemea kihai Te Kawa-
natanga i mohio ki te he o taua tangata kia mahi aia i roto
i nga mahi Kawanatanga. Heoi ra i matau katoa nga
Pakeha mohio o Akarana. Nga Pakeha i kite i nga
ikanga o te hoko, i oho mauri i te ra i rongo ai ratou kua
tu taua Pakeha i roto i nga mahi a Te Kawanatanga. A
. mea ai ahau he tika te whakaaro a nga tini tangata o
Akarana mo taua Pakeha, he mea naku, ki nga korero kua.
kiia i roto i to whakawa mo nga mahi he o nga Maina-
raiti i Ohinemuri. A i te whakawa ano hoki i mahia mo
Tairua. A ua aua whakawa i kitea ai ano, he tino hoa
taua Pakeha no etahi o nga Apiha nui o Te Kawanatanga.
A ki te mea ka atawhakaaro koutou te Paremata nei ki
aua tini mea e kiia nei e au. penei, e puta ano he kupu
penei ma koutou koia ano, he nui nga mahi a Te Kawa-
natanga i mahi ai hei whakararuraru i te mahi rapurapu
a Kawana Kerei i mahi ai, kia kitea e tatou nga he e
whakapaea nei ki taua Pakeha. A ahakoa ana mahi
whakararuraru ia Kawana Kerei e Te Kawanatanga, kua
tae ano te mahi a Kawana Kerei ki otinga tika,
a kihai rawa nga tikanga i kitea e aua whakawa, i ahua
pai atu e te titiro mo te taha Kawanatanga.
NGA KORERO A TE TAMIHANA KI TE PAREMATA,
MO TE HOKO HE O NGA WHENUA I AHURIRI.
E mea ana ahau, kotahi kupu a te Minita Maori a Ta
Tanara Makarini, kia rapurapua e ahau le tikanga o aua
kupu aana. He mea nuku ki aua kupu i kiia nei. Ho
tika ano kia hoko a ia. i te whenua e ia ano. a mana anu
taua whenua o hoko ai a ia. A i whakaae ano a Te
Omana ki taua kupu hoko whenua a Te Makari matia ano.
E ui ana ahau. He aha to tino tikanga o aua kupu a Ta
Tanara Makarini. Tena me kupu whakarite atu e au.
Ki te mea ka noho tetahi tangata taitamariki i roto i
nga Tari o te mahi whenua o nga Porowini, me ako pu
ano taua tangata i a ia. kia tino mohio ki nga tikanga.
mahi o taua Tari, me nga tikanga o nga utu e hokoa ai o
reira whenua, a ma taua mohio ona, i ako ai i a ia i taua
Tari, e tika ai kia hoko whenua a ia moona i aua whenua
o tana Tari. Mehemea he tika nga kupu a Ta Tanara
Makarini, ara, he tika kia hoko whenua ano a ia moona
ano i te Maori. A e whakaaetia ana hoki aua kupu e Te
Omana. Heoi ra he tika ano hoki kia hoko nga Pakeha
kai mahi katoa" o Te Kawanatanga i te whenua ma ratou
te Maori. Otiia e mea ana ahau, he nui noa atu nga ro-
i ngo mohio o Ta Tanara Makarini, raua ko Te Omana, ki
nga tikanga utu o ta te Maori utu e pai ai mo a ratou
whenua. A he iti te rongo me te mohio o te tini o nga
Pakeha o te iwi, ki nga utu e pai ai te Maori mo ana whe-
nua, ma reira ranei e tika ai te hoko a raua i te whenua ma
raua, a kia noho kuare te iwi. a e tika kia riro anake ia Ta
Makarini raua ko te Omana nga whenua a Te Maori.
E moa ana ahau, e hara taua mahi a raua i te mahi tika.
E korero ana tetahi o nga Mema o te Paremata Ariki, e. e
mea ana a Ta Tanara Makarini, ko aana whenua i hoko
ai, ko nga whenua anake, i hoko ai a ia i nga whenua kua
riro i Te Kawanatanga. Otiia o mea ana a Ta Tauara
Makarini, he pai ano kia hoko whenua ano a ia mona ano,
Ta Tanara Makarini
Te Hiana
![]() |
9 25 |
▲back to top |
![]() |
10 26 |
▲back to top |
Te Wananga.
Ta Tanara Makarini
Te Penetana
KOIA NEI NGA KORERO A WI KATENE I TE PARE
MATA E WHAKAHE ANA KI NGA MAHI
WHAKAORA I NGA MAORI O AHURIRI
Taiaroa
Haku Pei
Te Kooti Hupirimi
![]() |
11 27 |
▲back to top |
![]() |
12 28 |
▲back to top |
Te Wananga.
The desirability of avoiding this might, on a future occa-
sion, be used as an argument for the separation of the two
islands. The lesson I would draw from this curious story
is, that it was a great mistake to part with the sole right
of purchasing Native land, and I think the sooner we re-
trace our steps the better. I would be willing to remain
a week or two longer to accomplish it—to put a stop to
this land-jobbing:, which seems to be exercising an inju-
rious moral influence. Considering that the Native
Minister and the member for Clive are two very influential
men in the neighborhood of Napier, they might surely
have exercised their great influence in acquiring this land
for the Government. If they had acquired for the Go-
vernment two or three hundred thousand acres of land ia
the immediate neighborhood of Napier, it might have been
opened for settlement in small farms, and become the
homes of hundreds or thousands of families. It is greatly
to be regretted that the honorable gentlemen did not exercise
their great influence in bringing about such a result.
Mr. Taiaroa.—I wish to say a few words on this matter,
although I am not thoroughly acquainted with it. Wi
Katene and I were members of this House when this Com-
mission was appointed. We wished to have full power
to decide on the troubles in Hawke's Bay outside this
House, but this House decided that the deliberations of
the Commission should be brought here, and be settled
here by the House. I think the House should deal with
the question, because it was their desire that it was to be
brought before the House again. Had the course recom-
mended by Wi Katene and myself been agreed to, the
thing would have been settled. The Europeans stated
that the Maoris were wrong, and that is why the Govern-
ment said the report of the Commissioners should be
adopted. One of the Commissioners stated that all the
claims that had been brought before the Commission had
not been dealt with. I agree with the statement that all
these cases have not been settled. Takamoana stated,
with reference to the piece of land which has been Crown
granted, that the Native Minister has charge of it. There
were about 20.000 or more acres in that piece, and the
honorable member states that his share has not gone on
account of the debts of other people, because he has not
signed his name to the deed. Therefore, I say. that by
investigation of these matters it will be seen what is right
as affecting the Maoris, and what is right as affecting the
Europeans, and what is wrong or right as affecting the
Maoris. I approve of some of the objections urged against
the Native Lands Act. When the Native Land Court sat
in the Middle Island, I was concerned in the same block
of land with some other persons. Having a case before
the Court, I asked Judge Fenton what would be the effect
with regard to outside people if ten only were left grantees.
The Judge told me that the trustees would not be able to
sell the land without a further investigation. That is a
thing which has caused some confusion among the Maoris
—the question of trustees. When the Crown grants were
issued I saw that the land is the sole property of those
ten people. I saw that there was some trouble in that;
but a new Act has been passed which has done away with
the trouble. I think there should be another inquiry held
as to those things which have not been inquired into. I
think the Maoris are to blame in this respect, that they
have been anxious for money, and anxious to get goods
on credit. The Europeans of Hawke's Bay have been
anxious to get the land from the Maoris. Let the House
see it some decision cannot be arrived at in this matter .
Do not let this be made a party question : do not let it
be said that it emanates from those who are against the
Government. It is a question in which all the Maoris are
concerned. It is for this reason that we, the Maoris, were
elected to this House. The first year I was here I applied
for the appointment of a Committee, as I thought some
good would result from it. It was approved of by the
House, but there was no bill brought in by the Govern-
ment to give effect to it. I thought that if effect were
given to that, ana a committee were appointed whereby
the Maoris could go into these matters themselves, very
much good would result. There is a. great deal of trouble
caused in the House by reason of Acts which it has
passed. The Government might give their attention in
the future to some law to set right those things in which
they have done wrong.
Mr. Katene.—I agree with what the member fur the
Southern District has said. You know the strong position
we took up when this Hawke's Bay Commission was first
to be appointed. It did not appear to me then that the
Government were fighting against it. It was those who
framed the Bill who were against it. Those were the
people that I thoroughly understood were our opponents.
I said then that, if the work of the Commissioners was to
be remitted to this House, some of the petitions which
were presented would be lost sight of altogether. I
thought that when authority was given to that Commis-
sion it should have the same power as Judges of the
Native; Land Court and as Judges of the Supreme Court.
I now see that there are a great many troubles. The
reports of the Commissioners have been sent in. but they
do not tally with each other. The reports of the Maori
Commissioners differ from, the reports of the Europeans.
I say that there arc no Maoris in the other Provinces who
have acted iu the same way as those in Hawke's Bay have
done with respect to the question of their debts. We
have here a debt by Paramena and Pahoro of by
Manaena, £799 : by Henare Tomoana, £3,084 11s. 11d;
by Karaitiana. £407. I do not know of any other Maoris
who have incurred debts to this extent, except perhaps
the Maoris of the Thames. I say this 011 account of the
statement made by the Maori Commissioner in his report.
I am not passing any slur upon the Natives of Hawke's
Bay in my remarks. The Commissioner did not propose
to refer to these matters in the statement he made. Ho
made different accusations against his friends in Hawke's
Bay. I do not think his decision was a correct one. The
statements that have been made about the member for
Rodney are right in my opinion—the statement that he is
a lawyer in the pay of Maoris. That is a matter which
has been very much talked about—that he is paid by the
Maoris of Napier. I think the proper place for a, lawyer
to act is in the Supreme Court. Do not bring that into
this House. There aro no members of this House who
are acting as lawyers. I think there is a great, difficulty
about this whole thing and that these questions are now
being brought up which ought to be dealt with by the
Supreme Court. I think all questions connected with this
Commission should be referred by the Assembly to the
Supremo Court. The Commissioners reported, and now
the House is to go away and act differently from what it
has recommended. The Supreme Court has dealt with
part of the matter : but we do not know what is the final
settlement of what the Supreme Court has done. I do not
think that the House should go into it now. because it was
settled last year. I think it should be as the Maori
member for Napier has stated—lot them fight the matter
in the Supreme Court.
PANUITANGA.
———————
HE mea atu tenei naku, kua mutu i a au taku hoko
taonga i te mutunga o Hanueri nei. A ka hokona
katoatia e au aku taonga, mo nga moni i utua ai nua
taonga e au.
Ko nga taonga i namaa e te iwi kia P. Kohike-
rewe. me utu mai i nga ra i mua mai o te 31 o Hanu-
eri, ki te kore e ea mai aua nama i aua ra. ka tukua ki te
whakawa.
TE PAUI,
Kai hanga TERA i to taha o te PEEKE NUI TIRENI,
Hehitinga Tiriti Nepia.
![]() |
13 29 |
▲back to top |
Te Wananga.
HE PANUITANGA.
HE mea atu tenei naku na Makiria o Hawheraka,
e whakapai atu ana ahau ki te iwi, no ratou e hoki-
hoki mai nei ki taku Toa hoko Taonga ai. A e mea
ana ahau, ma taku mahi hoko tika kia ratou, e hono
ai ano te hoa ko te iwi i aku Taonga.
Ko te utu o aku Taonga, koia ko te utu o te Taonga
i Nepia.
NAKU NA MAKIRIA,
Hawheraka.
HE PANUITANGA.
HE MEA atu tenei naku na TAMATI TAUNI ki nga
tangata e noho tata ana i Hehitinga, kua timata i aia
tana mahi Parakimete i Hehitinga, me tana mahi he
hoiho, me nga mahi Parakimete katoa. E oti ano i aia te
hanga nga parau pakaru, me nga Mihini pakaru.
NA TAMATI TAUNI.
Hehitinga. 14
NGA KA E HAERE AI.
NGA PAHIHI KAWE MEERA OTE TEREKARAWHA
A KAAPU ME ANA HOA
EHAERE atu ana i Te Paki Paki i nga ra katoa o
te Wiki ki Te Aute, Kaikoura, Waipaoa, i muri iho
o te taenga atu o nga Tereina o Nepia i te 7.30 o te ata,
me te 12 o te tina. A e hokimai ana aua Pahihi i Wai-
"paoa i te 8.30 i te ata, me te 1.30 o te tina.
A i nga ra katoa o te Wiki e haere ana ki Waipukurau,
i muri ino o te taenga atu o te Tereina o Nepia i te 12 o
te tina, a e hokimai ana i te 8,30 i te ata.
E haere ana ki Whanganui, ki Poneke, me nga wahi
katoa i te ana atu ki aua whenua i nga ata tu o nga
WENETI katoa, a e hoki mai ana i nga HATAREI katoa
i te 2.40 i te tu a ahiahi.
Ki te mea e kore e haere nga tangata e eke ana i aua
Pahihi ki te whare i Nepia, ka tuhituhi ai i a ratou ingoa
ki te pukapuka, penei e kore e tino mohiotia e ratou, e
eke ratou i aua Pahihi.
Ko nga mea e tukua ana kia matia e nga kai whiu o
aua Pahihi, me tuhituhi aua mea ki te pukapuka i Nepia
a me utu era, i te wa e hoatu ai au* mea kia kawea e te
; Pahihi.
ANARU PITA.
Nana aua Pahihi. 49
I TIME TABLE.
COBB AND Co.'s
TELEGRAPH LINE
OF
ROYAL MAIL COACHES
LEAVES Paki Paki TWICE DAILY for Te Aute, Kai-
kora, Waipawa, after the arrival of the 7.30 a.m.
and 12 o'clock Trains from Napier ; returning from Wai-
pawa at 8.30 a.m. and 1.30 p.m. Leaves for Waipukurau
daily after the arrival of the 12 o'clock Train from Napier,
returning from Waipukurau every morning at 8.30.
Leaves for Wanganui, Wellington, and all intermediate
places, EVERY WEDNESDAY MORNING ; returning
every SATURDAY at 2.40 p.m.
Passengers, unless booked at the office in Napier cannot
depend upon obtaining a seat.
| All parcels must be booked in Napier, and carriage pre-
i paid.
ANDREW PETERS,
Proprietor. 49
HE PANUITANGA.
KO ahau ko te Peka maui Rohi ma nga Kuru Tepara, ka
mea atu nei ki te Iwi Maori he hoko taku i te taro pai rawa.
mo nga Kapa e 3. mo te Rohi, e rua paunu taimaha. Mo te
moni pakeke ano ia, kahore i te nama.
ERUINI ROPINI.
Nepia Karaewa Kori.
\_\_\_\_\_\_\_ 171
HE PANUITANGA.
E mea atu tenei kia matau ai nga iwi Maori. Kei te
Toa a HONE PERI i Taratera, te mahi hoko utu iti, mo nga
taonga, he iti rawa atu nga uta o taua Toa, i nga Toa katoa o
taua takiwa ; mo te moni pakeke.
HONE PERI.
Taratera.
170
![]() |
14 30 |
▲back to top |
Te Wananga.
HAKU PEI REIHI ki te Patiki i PAKOWHAI tu ai.
1 TE TUREI, ME TE WENEREI, TE 1 ME TE 2 o PEPUERE, 1876.
Te Tiati—Ko R. TUATI. ME HENARE TOMOANA. |
Nga Tuari—Ko. R. TUATI, Ko Te kai tuku o nga hoiho.—
J. N. WIREMU, Ko A. MAKA. Ko KUIWI PIKAKE.
RI. Ko K. PAAMA, Ko MIRA.
TE RA TUATAHI.
METTNI PERETI,
REREWEI
HAKU PEI TEIKI, E £50 Te utu ai te hoiho ana tapoko, a e £60
hei apiti ki aua moni e £4 o nga hoiho Keihi. E 2 maero
e Reihi ai. Ko te toimaha kia rite ki nga tau o te hoiho.
REIHI E HOKONA AI NGA HOIHO, e £30. Ko te utu e tapoko
ai te hoiho e £2, kia rite te toimaha ki nga tau o te hoiho.
Me hoko te hoiho i aia te Reihi mo nga moni £50.
Mehemea ka kiia kia hokona te hoiho mo te £40, penei :
kia 7 pauna taimaha e tango o nga taimaha e kawe ai
taua hoiho. Mehemea mo te £30, penei kia 14
pauna. Mehemea mo te £20 penei kia 21 pauna taimaha.
Mehemea mo te £10, penei kia 2S pauna taimaha, a ko
nga moni toenga me tuku ki nga moni o te moni utu mo
nga mea o te Reihi. 1 maero e oma ai te hoiho.
HAKA REIHI, e £15. Utu e Reihi ai te hoiho. £1. 1 macro i
e Keihi ai. ko te taimaha 9 toone, me ki nga hoiho mo
tenei Reihi i te ra e Reihi ai.
TE RA TUARUA.
KEIHI PEKE TAIEPA, e £40. Utu mo te hoiho e tae ai ki te |
Reihi e £3 E 2 maero o te Reihi, he werata taimaha
mo nga tau o te hoiho, e 7 taiepa e peke ai nga hoiho.
HAKA REIHI PEKE TAIEPA, £15. Utu mo te homo e Reihi
ai e £1. Kotahi maero e Keihi ai, kia 9 toone te
taimaha mo te kai eke. Hei te ra o te Keihi ka tuhituhi
ai te hoiho mo tenei Reihi, e 4 nga taiepa e peke ni nga
hoiho.
POROWINI PERETI, e £30. Utu mo te hoiho e Reihi ai. e £3.
Kotahi maero a te Reihi. kia rite te taimaha ki nga tau.
B pai ana kia Reihi nga hoiho katoa i tupu ake i roto i i
te Porowini nei. Otiia aua i te hoiho kua wiini i nga
moni panui i runga ake i te £20. Ko te hoiho wiini i te
HE PANUITANGA.
NA WIREMU ROPITINI.
KAI HOKO AKIHANA.
Mo nga. kau, hoiho, me nga whenua noho o nga hipi.
NEPIA.
153
Metini Pereti, kia 5 pauna taimaha mona e kawe ai i roto
i tenei Reihi.
NEPIA HANIKAPA
NGA TURE.
Ko nga Ture o ''Te Haku Pei Tioke Karapu," ka tino
whakamanaa i enei Reihi. Mo te taimaha mo nga tau u te
hoiho, titiro ki aua Ture.
Ko to Reihi tuatahi o iu ra, o ia ra ko te 1 o nga haora o
ana ra, te Reihi ai.
Ko te tangi o te pere Reihi, ka tangi i te koala haora i mua
atu o ia Reihi, o ia Reihi.
G. E. G. RETIMANA.
17S \_\_\_\_\_\_ Hekereteri H. B J. C.
HONE ROPITINI,
KAI HANGA WATI, ME NGA HEI KOURA,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
20
![]() |
15 31 |
▲back to top |
Te Wananga.
T E PE E KE
I
UTU WHARE WEKA. KAIPUKE TAHURI
O NUI TIRENI.
Nga moni a nga kai tiaki o tena Peeke £1,000,0.00 .
(kotahi Miriona).
i
E taunahatia ana e tenei Peeke nga Whare, me nga Kai- i
puke. Kia wera, kia tahuri rawa ake ka utua e I
ratou. He iti nei te utu ki tenei Peeke
mo taua mahi a ratou.
ROPATA TAPIHANA.
S3 Kai tiaki. Nepia.
——————————————————————————————————————— i
Ko H. KATA, MA.
KAI HANGA WHARE E NOHO ANA.
i Nepia nei,
TERA aia e pai ki te whakarite i nga mahi hanga
whare ma nga tangata Maori o i te Porowini
o Haku Pei.
Na H. KATA. MA.
3
H . J . H I K I
KAI HANGA PUUTU ME TE HU,
HAWHERAKA.
E HOKONA ANA.
E 4 MIHINI tapahi Witi. '.
M. PAERANI.
170
Kamatira Hoteera,
TURANGA KAIPUKE I AHURIRI.
KO nga Maori e haere mai ana ki Ahuriri, ki to
taea ka haere mai ratou ki te Kamatira Hoteera
penei. Ka atawhaitia paitia ratou e Hone Ianga o te
Kamatira Hoteera.
Kahoro ana karaihe rere rua to ahua.
Mo te Kai, 1s. 6d. : Moenga. 1s.
Ko te Tina kei te 12, a tae non ki te 1 o to haora.
E mea ana aia kia haere mai nga Maori ki reira.
Whare hanga Kooti, Nepia.
NA G. PAKINA,
Kai hanga Kooti, me te mahi Terei, kai
rongoa Hoiho, me te mahi i nga rino
katoa e mahi ai te Parakimete,
Hehitingi Tiriti, Nepia.
HE mea mahi nga Kooti me nga Kareti, ki te
tikanga o nga tauira hou, o Tawahi o Merika,
a he mea mahi pai te hanga o aua mea.
He mea peeita ano hoki eia. a he utu tika tana utu
i tono ai mo ana mahi.
21
Kei a
Nataniora Hakopa
i Hehitingi Tiriti,
TE TUPEKA pai,
me nga TIKA,
me nga PAIPA Mihini,
Me nga mea whakatangitangi Koriana,
me nga Wai kakara,
me nga taonga tini noa atu.
A he kotahi ano ana utu e tono ai ki te
Pakeha ki te Maori.
Ki te mea ka hokona etahi o enei mea e nga kai
tiaki Toa, penei e hoki iho te utu.
6
Panui ki nga Maori o Heretaunga.
KEI TE WHARE HOKO A
Te Houra,
I TAWAHI AKE O TE POTAWHE I NEPIA.
NGA Parau, Whakarawe Hoiho to Kaata
Me nga mea mo nga Kiki
Me nga Tera Pikau taonga
Tera Taane
Tera Wahine
Paraire
Wepu
Mc nga mea katoa mo tenei mea mo te Hoiho.
He iti te utu mo aua mea nei
Na TE HOURA,
Nepia. ' 23
![]() |
16 32 |
▲back to top |
Kia kite! Kia kite!! Kia kite!!!
N. P. PARANITE,
J 2)
KAI HOKO TAONGA.,
HEHITINGA TIRITI, NEPIA,
E ki ana, mana rawa ano te hoko iti o te taonga o nga Toa katoa o Nepia.
E ki atu ana aia ki nga Maori.
Kaua e whakarongo ki ta te taringa e rongo ai, engari ano ki ta te kanohi e kite ai.
28
N. P. PARANITE.
Pateriki Kahikuru,
Kai hanga Tera, me nga hanga katoa mo
nga Kiiki, me nga Kaata,
Kei Taipo, (Taratera.)
KEI aia, i nga wa katoa nga Tera pai rawa,
Hanihi, Wepu, Kipa, me era mea e kore e taea
te tatau.
Ko ta PATERIKI KAHIKURU te whare
ngawari rawa mo te Hanihi Paki, Kiki, Toki Kaata, i
Piringi Kaata, Terei, Parau hoki, Peke Tera hoki.
Ko enei mea katoa e hanga ana i roto i taua toa ; ko te
reta i tino pai rawa, e kore e kitea i roto i te motu nei,
he mea pai atu,
Haere mai kia kite tonu a koutou kanohi a tera e
paingia.
Kia marama ki te whare. Ko te PATERIKI KAHI-
KURU whare, Tera, Hanihi, hanga Kara, kei Taipo,
(Taratera.)
17
NEPIA. Haku Pei Niu Tireni.—He mea tu e HENARE HIRA, a he mea panui
e HENARE TOMOANA, e te tangata nana tenei niupepa, i te whare ta
o Te Wananga, i Nepia,
HATAREI, 15 HANUERE, 1876
TAKENA MA
WAIPAOA,
HE NUI NGA ATU A RATOU TINI KAKAHU
ME NGA MEA PERA
He mea uta hou mai aua mea
A HE MEA TINO PAI
Kahore he taonga i pai ke ake
I TE POROWINI NEI
He iti te utu mehemea he
MONI PAKETE
Ta te tangata e haere mai ai ki te hoko.
67
NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand.—Printed by HENARE HIRA and pub-
lished by HENARE TOMOANA, the proprietor of this newspaper, at
this office of Te Wananga, Napier.
SATURDAY, 15TH JANUARY, 1876.