![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 3, Number 37. 21 October 1876 |
![]() |
1 381 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA 37 NEPIA, HATAREI, 21 OKETOPA, 1876. PUKAPUKA 3.
PANUI MO TE WATI.
HE PANUI KI NGA TANGATA KATOA. E TUKUA
ATU ANA TE WANANGA KIA RATOU.
whakaaro mona, ki a matou i ta ai ki Te Wananga
nei. E hara a ratou kupu mo Ta Tanara Makarini,
ti o kupu mahara kau a te hine ngaro. He kite, he
mohio i ta te kanohi i kite ai, a he mea titiro e a ratou
• mohio nga kupu i puakina e a ratou mangai. He
mohio na ratou, ki ta ratou i kite ai i nga mahi i te
Paremata, a i nga mahi e mahia ana e te Tari Maori,
i penei ai he kupu. He iti te mohio, he iti te warua
mahi a Ta Tanara Makarini ki te whakahaere tika
i nga mahi ki te taha Maori, ana whakahaerea eia ki
, te aro aro o nga nui o te Paremata. He tangata a
: Kanara Witimoa i tu aia i te tunga Rangtira i te mahi
Hoia a Te Kuini, a i tu ano aia i nga tunga mahi nui
, i nga Motu nei. A na aua mahi ana aia i kite ai i
nga tini mahi take kore, me nga mahi patipati a taua
upoko o Te Tari Maori.
Te Rata Porena
Te Watarauihi
![]() |
2 382 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Te Makarini
Te Watarauihi
Heretaunga
Kanara Witimoa
Haku Pei
Te Rata Poreka
Kanara Witimoa
New Zealand
![]() |
3 383 |
▲back to top |
![]() |
4 384 |
▲back to top |
TE WANANGA.
He nui noa atu te mahi whakahe a te Runanga Ariki i
etahi o nga kapu o te Ture hou mo te Kawanatanga takiwa.
He mea hoki, ko nga korero whakamana i aua Kawana-
tanga takiwa kia nama moni aua Kawanatanga hou, kua
ino whakakahoretia era.
A kia tae mai ano taua Ture ki te Paremata ka mahia
mo pea, ko etahi kupu ano o taua Ture ka he ano. E
kore pea e taia te Nupepa nei, ka tae mai nga rongo korero
no tera.
He mahi ta te Paremata i nga moni utu tau mo te mahi
kawanatanga. A he nui noa atu nga moni i tonoa e te
kawanatanga, kihai i whakaaetia e te Paremata.
No le ra i tonoa ai e te Kawanatanga nga moni utu tau
no te Tan Maori a Te Makarini. Na Te Hiana Roia te
kupu ki te Paremata, kia kotahi tekau mano pauna
(£10,000) e whakakahoretia o aua moni i tonoa e te
Kawanatanga mo taua Tari a Makarini. A he nui noa
atu nga kupu whakahe a Te Hiana mo Te Makarini me
:ana Tari, me ana mahi. A na aua kupu a Te Hiana i
turia ai te tino korero ki te Paremata. I timata te tu
korero a nga Mema i te 10 o nga haora o te ata o te Mane,
i no te 3 o nga haora o te po o te Turei i mutu ai taua
korero. A no te ahiahi o te Turei i turia ai ano taua
korero.
He nui noa atu nga ra o Te Makarini i ngaro atu ai i te
Paremata. A e kore pea aia e kitea ki te Paremata nei i
;enei tunga Paremata. Na reira pea i kore ai e kiia nga
kupu whakahe a etahi o nga Mema mona, no te mea e
ngaro atu ana ta ratou tangata, mei tu mai, ka hoaina atu
te he ki tana aroaro, a he ngaro nona i kore ai e puta aua
kupu tino whakahe mona. E kiia ana, kahore he pai o te
Kawanatanga kia hoki mai ano a Makarini ki te Paremata,
no te mea, koia o te Kawanatanga e tino hengia ana e te
Paremata.
He tino pai rawa atu nga korero a Karaitiana Taka-
moana, te Mema mo Te Tai Rawhiti, i tana whai korero
mo te Tari Maori. I puta ano he kupu maua mo Omaru-
nui, a i mea atu aia ki te Paremata, ma te mate ra ano o
te Maori ki te po, ka riro ai taua whenua i a Tatana. I
tino titiro matatau atu nga Mema ki aua kupu a
Karaitiana.
A tera putanga o TE WANANGA ka taia e matou aua
korero katoa hei titiro ma te iwi Maori. He mea hoki na
matou, no taua tino korero i putaputa ai nga he e he nei
te Maori, a i amuamu ai nga iwi Maori i nga tau tini kua
pahure nei.
No te Turei nei, i kiia ai e te Paremata kia tino mutu
te mahi, me te panui a te Kawanatanga i Te " Waka
Maori." A ko tenei kua kore rawa atu. kua tino ngaro ki
:e ngaro ki a Toke i raro, kia Iro i raro, te moki i kopuai e
rangona nei, a Te " Waka Maori."
SINCE last issue, the Parliament has been engaged in push-
ing on various measures required to bring the new Con-
stitution into operation at the end of the session, but much
still requires to be done in that direction.
The County Councils Bill, which provides the requisite
machinery to replace the Provincial system, has been very
considerably modified in the Upper Chamber, and all the
powers which the Government proposed, to enable the
Councils to borrow money, have been rejected. What
Pate the Bill, so altered, may experience in the Lower
House, when it goes back to them we cannot say : but no
doubt the Provincial party will eagerly seize the opportu-
nity, to make a further onslaught on it. Before we go to
Press, probably, we shall be able to announce the result.
The House of Representative» has been busy with the
Estimates. and considerable reductions have been made
on several votes, all recognising the absolute necessity of
lessening by every possible way. the expenditure of the
Colony.
When the Native Estimates came on, Mr. Sheehan pro-
posed a reduction of £10,000 on the sums asked for this
Department, and made a vigorous attack on it and Sir
Donald M'Lean. This gave rise to a very animated debate,
which lasted from half-past 10 p.m. on Monday, till 3 a.m.
on Tuesday morning, and which was continued at the af-
ternoon sitting.
Sir Donald McLean has been absent from the House,
through illness, for nearly a fortnight, and it is doubtful
if he will again take his seat this session. It is fortunate
for him. that he has such a fair excuse for shirking the
discussion on Native affairs, as in his absence, many hon-
orable members will be unwilling to join in the attacks on
him and his policy, with that unsparing exposure of his
policy and system, which would have been made in his
presence.
It is said the Ministry are not anxious that he should
appear again in the House, as Sir Donald and his depart-
ment, arc considered the weakest point of the present Go-
vernment.
Karaitiana, the member for the East Coast, made a
splendid speech against the Native Department, and re-
ferred to the Omarunui dispute, intimating in the plainest
terms and language, that the Natives wore prepared to die
on the land, rather than give it up to Sutton.
This announcement appeared to inake a profound im-
pression the House. In cur next issue, we shall en-
deavor to find space for publishing the whole debate,
which embraces a wide rango of subjects peculiarly inter-
esting to our Native readers, and has been the only oppor-
I tunity afforded this session, for ventilating the grievances
under which the Maori people have so long been groaning.
TE PAREMATA WHARE PAREMATA.
TE TONO A TAWHIAO KI TE WHENUA MAANA.
HEPETEMA 6 1876.
Taiaroa
Tawhiao
Te Makarini
Waikato
Te Wherowhero
Matutaera
Waipounamu
![]() |
5 385 |
▲back to top |
![]() |
6 386 |
▲back to top |
\_ TE WANANGA.
aua waahi e te Kawanatanga hei tapu, i nga waahi ano ia
e mana ana te mahi o aua waahi e te Kawanatanga, kia |
tapu aua waahi mo nga tangata kua nehua i reira. E i
rongo ana ano aia a Te Makarini ki nga kupu a etahi
Pakeha, e ki ana, e kore e pai kia noho tahi te Maori i nga
waahi e nohoia ana e te Pakeha, otiia, e hara aua whakaaro,
i te kupu na nga Pakeha noho tuturu i Waikatoa, na etahi
kau ano o ratou aua kupu. E mea ana tana whakaaro, ta
Te Makarini, he mea pai kia noho tahi te Maori i te takiwa
o a te Pakeha kaainga. No te mea, ma te Maori e tiaki
nga Pakeha e noho ana i Waikato. E koa ana aana
whakaaro, no te mea, no muri mai o tana haerenga ki
Waikato i tera tau, i hoki putuputu mai ai nga Maori o
Waikato ki nga kaainga Pakeha o Waikato, a i pai atu te
Maori, i pai atu te Pakeha kia ratou. Koia aia i mea ai.
e kore e roa nga tau, ka tino pai te noho me nga
whakaaro o nga Maori o Waikato ki nga Pakeha o
reira, e kore e pera me nga tau kua pahure tata nei. Ma
nga Pakeha anake e noho ana i roto o Waikato e }
mohio te pai o te noho pai, o te noho tahi, me te marie o
te iwi Maori kia pai atu ki te Pakeha. He mea hoki e |
penei ana ano nga Pakeha o Tawahi, ka whiwhi nga kai
mahi, i te wahi whenna anake, ka whiwhi i te kau kotahi,
hei mea waiu ma tana whanau, ma reira ana whakaaro
whakahe atu ki nga Ture e mutu ai, a ka mahi aia i te
tika i te ora mo te iwi katoa, e penei ana ano hoki te ahua
o to te tangata whakaaro i nga wahi o te ao katoa. Ko
te whakaaro o te Kawanatanga mo te Maori., e penei ana.
E kore ratou e mea atu ki te Maori, otiia ka ako Te
Kawanatanga kia mahi te Maori i nga mahi, e whakako-
tahi ai te Maeri ki te Pakeha, kia tupu tahi ai nga iwi e
rua. hei iwi kotahi. A e mea ana aia e kore ano e roa. ka
tupu nga whakaaro a Matutaera ki te tino pai mai ki te
Pakeha, a e kore ai he mea o te whakaaro oho oho o Wai-
kato a nga ra e haere ake nei.
Kihai te tono a Taiaroa i whakaaetia.
PARLIAMENTARY.
HOUSE OF REPRESENTATIVES.
TAWHIAO'S REQUEST FOR LAND.
WEDNESDAY. SEPTEMBER 6, 1876.
Mr. Taiaroa
![]() |
7 387 |
▲back to top |
TE WANANGA.
RETA I TURUA MAI.
KI TE ETITA O TE WANANGA.
Tawhiao
Waikato
Sir D. M'Lean
Mr. Taiaroa
Sir G. Grey
Te Wheroro
Urupeni Puhara
Nepia
Henare Rata
![]() |
8 388 |
▲back to top |
TE WANANGA.
ano etahi kei au ano e mohio ana. Kia ata titiro mai ano
nga kai titiro Nupepa ki nga mahi a Urupeni i te tau kua hori
ake nei, 1875, ko te marama ko Hepetema 2S, i haere taua
tangata ki Nepia, ko ana moni i haere ai e 3 hereni e 7 kapa i
pau tonu i te utu o tona tikiti, akuanei ka moe atu i Nepia,
no tetahi rangi ka hoki mai. te taenga atu ki te Teihana,
kaore tahi he moni hei utu tikiti, heoi ano ka mate te tangata
nei i konei. Ka tono haere ki tetehi moni hei utu, e tae mai
ai ki nga tamariki, ki te wahine hoki. Katahi ka tono atu
kia Hamiora Tapaea, kaore nei o tera tangata ona kaainga i
konei. Ka ki atu, e hoa, kaore o hereni, he mate toku, kaore
tahi oku tikiti, kaore hoki aku hereni, ka ki atu a Hamiora, kaore
aku moni, ka rongo a Petera Puiti, ka ui atu, he aha tena,
katahi ka tono atu, homai he hereni hei utu moku i te Rerewei,
ka hoatu e Petera, katahi ano kei tae mai ki Te Pakipaki. Ko
tenei tangata ko Petera he mutunga mai no nga kauhou a te
Maori, nana i utu tenei tamaiti rangatira, he uri no nga
kaumatua tino rangatira o mua. no Hawaikirangi, riro ana ia
ma te tangata iti rawa e utu ma Petera. E kore au e korero
i enei korero, mei kaua koe e rere noa ki runga i taku reta
tawai mai ai ki taku kainga i nga moni a Henare Rata, e kii
ana hoki koe, kia mohio koe, naku tonu aku moni. Kua kite
hoki koe, kua korerotia e au i ranga ake nei. Kia rongo mai
koe, kaore au e pena me koe, kaore aau putake moni, ka tono
noa ki tenei ki tenei, ko au, titiro mareri ai au he putake
moni taku kei a Henare Rata, ka tono au. He putake moni ano
hoki taku kei & Te Wiremu, na kona au i tono ai, e kii nei koe
he hoko taku i Pukekura. Katahi ano te putake o te porangi
ko koe e Urupeni, kua tanumia pea to kanohi, me to ngakau e
te whakahi. Te ata titiro koe ki nga korero o taku panui, e
takoto marama ana. e hara i te mea e korero ana ahau kia
Urupeni. Kaore ano au i tango pokanoa i te mea a te tangata
ko Urupeni anake te tangata whanako i tuku patu pounamu i
a Owahanga. no runga i te turanga ki tuku papa tera patu.
whanakotia ana e Urupeni, whakawakia ana a Urupeni mo
toua tahae i taua pata, hinga ana ia i te Komiti nui o Henare i
Matua, me nga tino rangatira nunui o Wairarapa, na. ko au i
kaore ano ano au i penei me ia e whakautu mai nei i taku
panui, kia rongo mai koe. kaore au e mataku, me he mehemea !
ka tonoa mai au kia haere au ki te Hupirimi Kooti mo tenei i
mea, ka haere au. Kanui toku hiahia kia whakawakia au mo
taku panui me ta Mangai, me kii katoa mai naku katoa, ka
haere atu au ki te Kooti mo ena panui e run. ahakoa, ca
Mangai tetehi, me kii e au naku katoa raua, e pai ana au kia
whakawa kia mohio ai koe e Urupeni ki toku tamarikitanga.
ki tou koroheketanga poauau. Kaore ano an i kai i te pua o
te nau. kaore ano au i noho i te ra o Hewa. Ina katahi ano
ia ki tenei i kiia mai nei e koe ki te Pakeha, i kii mai nei hei
matua mo nga Maori, te kotahi he mahi maana. ko te matua
anake, ara. e wharoro aua ano ki raro. Otira. e kore au e
korero i tenei, kua kitea ra hoki i era i korerotia i runga ake
ra. Kaati aku kupu i konei, kaore na e whakahoki i a To :
Etita o TE WANANGA, kaore hoki ana kupu penei
Urupeni. E hoa e Te Etita o TE WANANGA." kei pouri koe
mo ena kupu aku. he mahi hoki tena kua whanua kia mahia a
koe e te kai ta Nupepa, ahakoa kino tukua atu hei pakinga
ma te waihuri whenua he mahi hoki kua whariua kia mahia e i
koe. E te kai ta Nupepa ahakoa kino, tukua atu hei pakinga
ma te wai huri whenua, he mahi hoki kua whanua kia mahia.
e koe. Heoi aku kupu whakautu mo nga kupu a Urupeni, na
te hoa tautohe.
NA ARIHI TE NAHU.
Na, e hoa e Te Etita, ki te kore koe e ta i tena reta me ata
whakahoki mai e koe kia au. koi pouri koe ka makaia e koe
Pakipaki.
PANUITANGA.
HE kore utu mai na te Pakeha, me te Maori, i aku mea i
namaa e ratou, i mea ai ahau me hoki taku toa me aku
taonga. He mea atu tenei kia hohoro te utu mai a te Maori
i nga nama, kia hei ai taku utu i nga mea a te Pakeha i au.
NA PAIRANI.
202
HE PANUITANGA.
HE I te TAITE te 3O o nga ra o NOEMA tu ai te Kooti
Whakawa Whenua Maori ki Porangahau, ki te
whakarongo i te tono a ATARETA TAUPE, me etahi atu. mo te
roherohe i Mangangarara, me era atu mahi o te Kooti.
NA TE ROKENA,
Kai Whakawa.
Tari o te Kooti Whakawa Whenua Maori.
Turanganui, 19. Oketopa 1S76. 23
NOTICE.
A SITTING of the Native Lands Court will be holden at
Porangahau, on THURSDAY. NOVEMBER 30 at 11
a.m.. for the purpose of hearing the application of ATARETA
TAUPE, and others, relative to sub-division of Mangangarara.
and any other business.
J. ROGAN.
Judge Native Lands Court.
Native Lands Court Office.
Gisborne, October 19 1876.