![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 3, Number 38. 28 October 1876 |
![]() |
1 389 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA 38. NEPIA, HATAREI, 28 OKETOPA. 1876. PUKAPUKA 3.
HE PANUI KI NGA TANGATA KATOA. E TUKUA
ATU ANA TE WANANGA KIA RATOU
![]() |
2 390 |
▲back to top |
TE WANANGA.
mea ana matou he tino tika nga kupu a Te Homa,
Mema o te Runanga Ariki, a ko ana kupu nga kupu
e marama ai, e kitea ai te tikanga o nga Ture Pooti a
te iwi. E kore matou e whai kupu mo te ki e kiia
nei kia mahia nga whenua Maori, kia puta he Karauna on
Karaati mo a te Maori whenua. Otiia, ka kiia ano ia HŁ
e matou te tino tikanga e marama rawa ai te mahi e
uia nei e tenei patai, " Me pehea e mana ai ta te Maori
Pooti, kia maha ai he Mema Maori ki le Paremata."
He tangata anake no Te Kuini nga Maori katoa o nga
Motu nei, a ko a te Maori whenua i man kia ratou ki nga mi
tikanga o a ratou tupuna, ko aua whenua e kiia ana e te
Ture, kia mahia ki nga tikanga o te Ture Kooti Whaka
wa Whenua Maori, kia mana ai te mahi hoko a te Maori th
i aua whenua ki te tangata ke atu. A kia mahia aua
whenua e te Kooti Whakawa Whenna Maori. Ka puta
te Karauna Karaati, a ko taua Karaati te mana e mau
ai te whenna ki te tangata nona te whenua, me ana au
uri. A na taua Karauna Karaati ano hoki te take i
mahi ai ano te tangata i aia te Karaati, i nga mahi
Pooti me nga mahi nui a Te iwi. Ko nga Ture e
kiia nei hei ara mo nga tikanga mahi a Te Pakeha.
He Ture aua Ture, nana ano na te iwi i whakatakoto
aua Ture. Ara he mea mahi e nga Pakeha i tonoa e fa
te iwi ki te Paremata. A na te Tare i mau ai te tao-
nga a te tangata i aia, a i ora ai tana tinana, kei rahua
e te tangata ke. Whai hoki, na te taonga, me te . a
whenua, i mana ai te Pooti a te iwi i a ratou tangata
e pai ai ki te Paremata. Na konei matou i mea ai,
nei tata ano te tikanga e mutu ai te rapu rapu a Te o
Maori i nga tikanga e maha ai te Mema Maori ki Te
Paremata. I mea matou kahore a matou kupu mo nga
whenua Maori kia mahia ki te Kooti whakawa whe-
nua Maori. E kore matou e korero mo taua Kooti, i s
te mea hoki, e ki ana te Maori, e ahua he ana te tohu e
patai a Te Kooti i nga whakawa whenua, a he iti te
mohio o Te Kooti ki nga tikanga Maori i he ai to a
mahi o nga whenua ki o nga . tupuna tikanga. A e a
he ana i te Maori te ki kia tekau anake nga Maori -
ki te Karaati, i te mea hoki e kapea ana etahi o nga
tangata no ratou te whenua, na aua mea noi matou i s
kore ai e korero mo te Kooti. Otita e mea ana matou s
ki te mea ka mahi te Maori, nga Maori katoa katoa
no ratou nga ingoa kua noho i te Karauna Karaati, 1
kia noho o ratou ingoa i te pukapuka Pooti mo nga 1
Mema Paremata, a ka mahi Pooti ana tangata o te
iwi Maori i a ratou tangata e pai ai, ano ka kitea te
pai me te ora i tenei mahi a etahi o te iwi. Hei muri 1
te kitea ai te take o te he, me te tikanga nana i Le ai
te Maori i kore ai e Pooti te Maori mo a ratou tanga-
ta e pai ai, a i iti ai ano hoki ho Mema Maori ki te
Paremata i enei tau kua pahure nei. Ka mahia e matou
ki TE WANANGA nei nga kupu ako mo te Maori e ma-
rama ai te iwi ki te mahi Pooti.
The Te Wananga.
Published every Saturday.
SATURDAY, OCTOBER 28, 1876.
MANY of the members of the two Houses of Parlia-
ment, have during the present session, spoken of one i
of the many matters which now occupy, and has for a
![]() |
3 391 |
▲back to top |
TE WANANGA.
TE PAREMATA WHARE ARIKI.
TE TURE MO NGA MEMA MAORI KI TE PAREMATA.
WENETI HEPETEMA 27. 1876.
Ka mea a Kapene Pereiha, he mea kia koreretia ano te
Ture mo nga Meina Maori, he mea hoki no te tau 1867 i
mana ai te Ture hei mea mo te iwi Maori mo nga motu
nei. A i mea taua Ture, ki a rima tau o taua Ture e mana
ai i muri iho o te tau i kiia ai taua Ture hei Ture. A no
to tau 1872. i kiia ai ano tetahi Ture ano, hei whakamana
i te Ture Tawhito, kia mana ano mo nga tau e rima i
muri iho o te tau 1872. A ko te marama o Oketopa 1877
taua Ture ka mutu ai. A ko te Ture mo nga Mema Ma-
ori ki te Paremata e kiia nei eia i tenei ra, he mea kia tu
ano taua Turo Tawhito, a ma Te Paremata ra ano e mea
kia mutu to inana o taua Ture a ona ra e mutu ai ka mutu
ai. E mea ana aia, i nga ra o nga Mema Maori i tu ai
hei Mema ki te Paremata, i tino pai te ahua o a ratou
mahi, a i ahua rite te pai ki o nga Mema Pakeha te pai.
A ka mea atu aia ki te Runanga Ariki kia kiia ano taua
Ture, hei Ture mo enei ra e takoto ake nei.
Ka mea a Te Haara. E whakaae ana Te Kawanatanga
ki te Ture e kiia nei, ahakoa, i ahua rere ke etahi o «na
tikanga, i te wa i kiia ai taua Ture nei ano, e tetahi o nga
Mema Maori, i te ra i kiia ai taua Ture e taua Mema
Maori. A e ki aua a Kapene Pareiha, kia mana te Ture
Tawhito mo nga Maori kia tu tonu hei Mema rao te whare
Paremata, i te mea hoki, ki te mea ka kore e mahia ano
taua Ture Tawhito kia inana ano, ko a te tau e haere ake
nei, ka mutu ai te noho a tu Maori hei Mema mo te
Paremata, E mea ana aia a Te Haara, he kite, a be titiro
![]() |
4 392 |
▲back to top |
TE WANANGA.
pai atu na te Pakeha ki te pai o te Maori hei Mema mo te
Paremata, na reira aia i ki ni, me mahi taua Ture kia mana
ano, kia noho tonu ai he Maori hoi Mema mo te Paremata.
A, e whakaae ana aia ki te Ture o kiia noi e Kapene
Pereiha.
Kanara Witimoa
Hon. Mr. Ngatata
![]() |
5 393 |
▲back to top |
TE WANANGA.
RETA I TUKUA MAI.
Hon. Colonel Whitmore
Hon. Captain Fraser
Hon. Mr. Holmes
Hon. Mr. Ngatata
Te Waipounamu
![]() |
6 394 |
▲back to top |
TE WANANGA.
ment alone. We say that we have suffered through that Go-
vernment, and therefore that these persons who have caused
us trouble should cease. Look at the laws of Sir Donald ;
M'Lean, introduced into Parliament to destroy our Island i
Aotearoa. Friends, we object to these laws of Sir Donald
M'Lean's 1 Not one of these new laws was concurred in by
us, but we disapproved of the whole of them. This is a quo-
tation, from Scripture : " O wretched man that I am who shall
deliver me from the body of this death?" And we now use
it to you. I now pray to you like as I pray to the Lord :
" Our Father, who art in Heaven, hallowed be thy name * *
thy will be done on earth, as it is in Heaven '. Give us this
day eternal life, may thy works ever continue in this world !
Amen." Sufficient are these words of approval of Mr.
Whitaker's statements. From all of us your friends.
TAKARANGI OTAOTA.
From all the tribe of Paerangi.
O Aotearoa, and four others.
If you like to send these litters to the WANANGA, well and ;
good, but yon deal with them as you like.
Te Kiritahi. Whanganui. Sept. 1S. 1876.
(Kia Kawana Kerei raua ko Te Rira Wuru, mo o korua hoa
Mema e noho ana ki te Paremata.)
E hoa ma :—Tena koutou te kai hapai i o tatou whakahaere
me o tatou tikanga katoa i to tatou Motu i Aotearoa nei. me
nga mahi pai e whakamoemiti ai te rawakore, me te pouaru.
me te tutuatanga o te tangata, kaati te mihi kia koutou. E
whakapai ana hoki matou mo nga kupu a Te Rira Wuru, i roto i
TE WANANGA nei i raro iho o nga kupu a Te Witika i roto
ono i taua WANANGA nei, koia tenei ana kupu, ko te korero-
tanga i te he a te Kawanatanga ki te aroaro o nga Mema.
katoa o te Paremata, kia mohio ni ratou, koia ano he ata he
ano to te Kawanatanga, koia matou i moa ai. e rika ana nga
kupu a Te Wuru, ko ta matou hoki e mea. ai me whiriwhiri
atu nga Ture a Ta Tanara Makarini ki waho o te whare, kia
kainga e te heihei, kia ketuketua hoki e nga waewae o nga
heihei, me nga parera, me nga kuihi, me nga moa katoa, kia
kinokino rawa atu ena Ture, kaua tetahi e whakatikaia o enei
Ture a Ta Tanara Makarini, no te mea e tata ana ia ki te
tapahi i te kaki tangata, penei hoki me ana whakahaere i
mua, i mate ai ano matou, koia matou i tahuri a: ki te rapu
oranga mo matou, homai ana e te Kawanatanga ko to patu
ki o matou ringa hei patu ano i etahi o matou, tahuri tonu
ake matou kai te patu ano i a matou, ka mate, ko te take ano
iara, i whakawhiwhia ai e te Kawanatanga te paru kia matou
mo te whenua, kia patua etahi o matou kia watea ai te whe-
nua, me tangohia e ia hei ki maana, i riro i te rau o te patu
tenei whenua na, me tera whenua ra. kaore nei i mahara kei
te patu te tangata i te tangata, ko te whenua ia kei te takoto
harakore, tahuri kau noa iho kei te patu hoki i te whenua.
Kaore i whakaaro i mate to tangata i a raua whaka-tangata.
na kua utu-utua ena. ko te whenua ia kaore i tahuri ki te patu
Pakeha, engari, ko te Pakeha anake i patu i te whenua, i te
mea hara-kore, waihoki, me nga Ture hou a Ta Tanara
Makarini e mahi nei rao te Motu nei. kaore rawa matou e pai
ki aua Ture.
E hoa ma, he kupu tenei mo Te " Waka Maori." Mehemea
ka pai te whakatere a te tangata o te kei i te waka, ka ora te
waka me nga tangata ano o runga, waihoki, me te kaipuke.
mehema ka pai te whakatere a te kai whakatere, ka ora te
kaipuke, mo nga tangata hoki o runga. Hei ritenga ake tenei
mo tatou, kia kaua etahi atua ke atu i mua i a tatou, kia
kotahi tonu ki mua i a tatou ko te Atua nui anake ko te rua.
ko te Karaiti, ko te Wairua ki roto i a tatou whakamahara a:
i te mea tika anake, koia koutou e mahi ruai na i te ora mo
matou mo te iwi mate, me nga Roiatanga, i to mea kua waiho
koutou hei Takuta whakaora mo matou. Heoi enei kupu
whakapai atu mo a koutou whakahaere. Ka mutu a matou
whakamoemiti atu kia koutou mo a muri ake nei ka tukua
atu ano etahi korero a matou kia koutou, ki te pai koutou ki
te tuku atu enei pukapuka ki TE WANANGA, e pai ana, kei a
koutou te whakaaro, kaati, na matou katoa, na o koutou hoa
aroha.
NA TAKARANGI OTAOTA-O-AOTEAROA. i
KA KEREHOMA TUWHAWHAKIA.
NA RANIERA TOKA.
NA MATAKATEA NEPETARIMA.
NA WHAKATAHA WHAKATEREOPE.
Me te iwi nui katoa o Paerangi, Nama Waana.
No Te Kiritahi, Whanganui, Hepetema 18, 1876. ;
![]() |
7 395 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Tikawenga Te Tau
Hikawera Mahupuku
Hori Te Huki
H. Tunuiarangi
Te Ura-o-te-rangi
Himiona Te Kai
Raharuhi Anaru
Mikaera Maru
Tahana Ngaua
Rangitataia
Piripi Iharaira
Te Rangiwhakaewa
WAINOHU HORI TE HUKI
Waipoapoa Wairarapa
Reupena Kewetone
Te Paki Te Hunga
Eruera Te Rangihiroa
Wiremu Takiri
Hopa Tengahe
Eramiha Tengehe
Eramiha Tekiore
Piripi Temahunga
Rupaka Tumatawhero
Kiriona Matiaha
Haira Tapahi
Paiura Ngawini
Tipene Teonepoto
Turanga Pito
Te Keepa Te Rirerire
Hori Te Waewae
Hoani Ngarara
Paora Paihana
Kewetone Papaka
Taraua Reihana
Reremonana Tohikura
Hoani Te Ahukaramu
Te Make Reihana
Hone Waitere
Karene Te Manaotawhaki
Heta KaPunui
Hone Pihama
Ripata Pope
Te Huatau Te Pineki
Piripi Ropiha
Te Hone Te Huatau
Poihipi Poueru
Pekekau Takatua
Reiroa
Mangahuka Mohuia
Hirini Mohuia
Pateriki Patuwhakairi
Paraima Teanga-o-te-rangi
![]() |
8 396 |
▲back to top |
TE WANANGA.
e kore te tangata e peke ki reira, no te mea kua matau ia, he
mate tera. Ki te hoe te tangata i te moana, e kore ia e peke
ki te moana, no te mea kua matau ia, he mate tera. Whaihoki
ko tenei Ture e kore te tangata o hiahia kia peke ki reira, no
te mea kua matau ia, he mate tera. Heoi, he tino whakamana
tenei na matou i aua Mema kia kaha to whakahaere tikanga
mo nga iwi katoa e noho ana i runga i tenei Motu i Aotearoa.
Heoi ano, na enei hapu e mau i runga ake nei nga ingoa ara.
na nga rangatira katoa u aua hapu.
Otamatea, Kaipara, Oketopa 11, 1876
To THE EDITOR OF THE WANANGA.
That is to Henare Tomoana :—Friend, put the following
into the WANANGA, so that our friends may see it. These are
the words. We. the people iu the centre of the North Island.
support, or will uphold the words of J. Sheehan. M.H.R.,
Taiaroa, M.H.R., Karaitiana Takamoana. M.H.R.. and Hoani
Nahe, M.HR. We the following Generic tribes Uriohau,
Ngatirango, Ngatiwhatua, Te Taou. Ngaoho, and Te Roroa.
condemn the laws of 1873, because those laws were not made
known in the days of the year 1873. and hence we were not
able to see them then, and at that time too. and to put on
record our words of condemnation of them. We have only
now in 1876 seen those laws, and we now see that they are
the very acts of murder, these hidden laws of Sir D. M'Lean
and the Government. Now hearken TO these words. The
words of the Government are like fire. When a fire is
burning, a man will not jump thereon, as he is aware that
death is there. If a man be out ou The sea in his canoe, he
will not jump into the sea. as he knows that death is there.
Even so, as in the case of this law (the new Native Lands
Bill by Sir D. M.'Lean). men will not wish to follow it, as they
know that death is in it. Now we wish to say that we fully
support these above-mentioned members, that they may be
strong to conduct those matters, which will be for the good
of all the people who live on this (the North Island.) Enough.
from the tribes who have been given above. That is from all
the chiefs of those before-mentioned tribes of Kaipara.
HE PANUITANGA.
HE kupu tenei naku na Te PAIRANI o NEPIA,
na matou ko aku hoa. Kei a matou nga mea
tino pai rawa, atu mo nga tangata Reihi Hoiho. He
TERA, he PARAIRE, me nga mea katoa mo te
Hoiho.
Ko te utu o aua mea, Lo in rawa iho i te uru mo .
aua tu mea i nga tini TOA i NEPIA Te mea i iti
ai te utu. he mea no matou kia hokona aua mea, kia
watea ai te TOA mo nga TAONGA ko atu.
28. Oketopa 1870.
\_\_\_\_\_