![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 3, Number 6. 12 February 1876 |
![]() |
1 77 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA 6. NEPIA, HATAREI, 12 PEPUERE, 1876. PUKAPUKA 3.
KUA whakaae nga Rangatira Maori no ratou nga ingoa i riro nei hei mahi i
nga mahi tuku i te WANANGA. Nupepa ki te iwi me to hokihoki ano i
hoki e ratou, nga atu tau mo Te Wananga. ;
Poihipi. .. .. .. .. Taupo.
Hotene Te Whiwhi. .. .. .. Otaki.
Meiha Keepa, .. .. ... Whanganui.
Petera,- .. .. ... .. . Rotorua.
Pohe, .. .. • .. .. . . Patea.
Hone Te Wainohu, .. .. .. Mohaka.
Hamana Tiakiwai.. .. .. Wairoa.
THE following chiefs have kindly consented to receive subscriptions for
the WANANGA, and transmit the names of the subscribers to the
Editor:—
Matene Te Whiwhi .. .. .. ... Otaki
Major Kemp .. .. .. .. .. Whanganui
Pohipi .. .. .. .. .. .. Taupo '
Petera .. .. .. .. .. .. Rotorua. i
Pohe .. .. .. .. .. .. Patea
Hone Te Wainohu .. .. .. .. Mohaka |
Hamana Tiakiwai .. .. .. .. Wairoa.
NGA tangata kei aia e tiaki arm te Nupepa Wananga ma te Iwi:—
Rira raua ko Peneti. Akarana; Koreti rau» ko Koreke. Nepia: H.
Waihi, Tanitana; T. Arama. Papati Pei; A. Haruika, Tauranga: W. C.
Mete. Waipukurau ; Takena Ura Waipaoa; J. Peri. Taratera ; J. Kipihona
Hawheraka.; E. Tiki. Karaiwa ; J. Makarini. Te Peti. Nepia.
AGENTS FOB THE WANANGA—
REED & Brett. Auckland; Colledge & Craig, Napier; H. Wise, Dunedin
T. Adams Poverty Bay; J. Maxwell. Tauranga; W. C. Smith. Wai-
pukurau; Duncan & Co Waipaoa; J. Barry. Taradale; J. Gibson, Have-
lock : E. Beck. West Clive: T. Meehan, Port Ahuriri; F. DeLaunay;
Taupo Line.
KI NGA TANGATA TUHITUHI MAI KI TE NUPEPA NEI.
TO CORRESPONDENTS.
KI NGA TANGATA TUKU PANUI MAI KI TE NUPEPA NEI.
TO ADVERTISERS.
UTU.
HATAREI, 12 PEPUERl 1876
KUA oti nga mahi Pooti katoa. A ma nga mahi i
mahia i ana Pooti, e tino kite pu ai. ara, ma reira e
tino marama ai nga tuke o nga mata o te hunga e aro
tonu ana ki te ako o te Kawanatanga rupahu, o ratou
kahore nei e mohio ki te whakahaere tika i te mahi
Kawanatanga. E hara i te hanga te maia o te 27
Mema i tautetete ki te Kawanatanga i te Paremata
kua mutu tata nei, a ko te hunga o tana 27 kihai i
Pootitia ano e te iwi hei Mema mo te Paremata hou.
tokowha ano o aua Mema kihai i hoki mai ki te
Paremata Ahakoa ra, i maia taua 27 ki te atete i
nga tikanga he a te Kawanatanga, a he nui noa atu a
ratou hoa tautohe i tana Paremata, mu aha ia nei i te
whakatauki nei. " He taua iti, he taua toa," " waiho
kia whakapakari ana, he pakari niho taniwha." E
mea ana matou he mea noa taua tokowha, kihai ano i
hoki mai hei Mema. Otiia kotahi o taua tokowha,
kihai i pai hei Mema ano a ia mo te Paremata, na
reira matou i mea ai, tokotoru ano o taua iti i he i
te iwi. A ko nga Mema i am i te hiku o te taniwha
hakihaki i tae o ratou nui ki te 51 Mema, a o aua
Mema o te Kawanatanga e 3O nga mea o ratou i he i
te iwi. :a kihai te iwi i Pooti hou i a ratou hei Mema
ano mo te Paremata. E hara te naahi Pooti a to iwi
mo nga Mema o te Paremata hou i te ha kau o te
mangai, e mea ana te kupu o taua mahi Pooti a te
iwi, e he ana i te iwi te mahi a te Kawanatanga ratou
ko a ratou kai hameme i nga kupu a taua Kawanata-
, nga. E titiro ana matou ki nga ingoa o nga Mema
tawhito o te Paremata Kawanatanga, a kahore kau
he tangata i he i te iwi, e tangihia a ia a ona ra e kiia
ai, e, ko te whenua i mohio ki a ia i nga ra o mua,
kua tino wareware ki a ia i enei ra. He tino pai
rawa kia tae mai te 40 Mema hou ki te Paremata, i te
mea hoki ka hou te ahua o te tangotango o te
whakaaro i nga mahi nukenuke o te Kawanatanga,
a ma aua 40 Mema hou ano hoki e kiia ai ka tupu
i ano te inana o te Paremata. I kiia nei hoki taua
mana e tetahi Nupepa a te Kawanatanga o Nepia, e,
![]() |
2 78 |
▲back to top |
TE WANANGA.
kua ne io mana Paremata. E kore e mohiotia te he
ranei o te Kawanatanga ranei, o nga Porowini ranei,
otiia ka tino koa te iwi katoa, no te mea kua kore e
hoki mai nga Mema o te Paremata; no ratou nei te
mahi mo ratou ake ano, a kihai nei i mahi i te Pare-
mata mo te iwi i tonoa ai, a no ratou te raana i noho ai
ana Mema i te Paremata. A ko nga tino Mema e
tika
Wi Parata.
noho ai hei Mema Paremata. He mea hoki na rana,
kia tino puta tika he pai mo nga iwi Maori. Ano ka
noho i a rana te ingoa " Minita •". Ano ka kai rana i te
reka o te moni utua te Kawanatanga whakahe korero,
. whakangau ke i te whakaaro, no nga ra o raua i puta ai
te puhango o te moni i te porokaki, no aua ra pa ano i
tino rere ke ai te ahua o a rana whakaaro ki a rana
iwi Maori. A kihai rana i noho hangu i ana ra i
huri ke nei a rana tikanga, mei noho puku koa, mei
akona e te whakama o raua kia kana rana e whai ku-
pa ki te Paremata, ka ahua hua kau nei te tika o
raua. Otiia kihai raua i noho kupu kore, engari i
tino mahi ratia hei haumi i nga mahi katoa a Te Ka-
wanatanga e hengia ana e nga iwi Maori. A ko rana
pu ano te. hunga e kiia, he tino no te autaia rana ki te
Maori. E tino whakapai pu ana matou ki nga. Maori
na ratou nei i he ai a Wi Katene raua ko Wi Parata,
i kore ai e hoki mai raua ki te Paremata. He mea
i tahuri mai ano raua i whawhai mai ki a rana n i ;
ngote ai. A he mea pai na te iwi Maori te kupu kia
hoki ano raua ki te noho moke, i nga Pa i tupu ai
rana hei mokai ma te iwi, kia roa ai to rana noho ma-
haraharatanga ki ta raua mahi kohuru i te iwi i he
nei i a raua mahi maminga i te Paremata. E toru
hoki enei take hei kupukupu ano raa matou. Te Tua-
tahi ko te kupu mo Kawana Kerei. He mea pooti a
ia e te iwi mo te Taone o Akarana, a no muri iho ka
kiia ano a ia hei Mema mo- te iwi naahi koura i Hau-
raki, a tu ana a ia i te iwi i mua rawa o nga Pakeha
katoa i tu kia poottiia e aua iwi keri koura. E mea |
ana nga kai mahi o Te Kawanatanga, i he te pooti mo i
Kawana Kerei mo Hauraki. A kua kiia te
kupu a ana Pakeha, Kawanatanga kia kaua
a Kawana Kerei e tu hei Mema rao te Paremata mo
Hauraki. He mea hoki na aua Pakeha, e he ana
tana Pooti ki nga tikanga o te Ture. He mea atu
tenei ki te iwi kana taua kupu whakahe a. Te Kawa-
natanga mo Kawana Kerei e kiia he tika. E tika ana
te mahi a Kawana Rerei, a e kore e roa te mahinga o
aua korero whakakahe a Te Kawanatanga, e mutu tata
ai i te Paremata. Te kupu tua rua, ko te korero mo
te Pooti mo Te Rira, i Turanganui. E kiia ana, e,
he mea utu patipati nga kai Pooti, e nga kai mahi
rapu rapu ma. Te Rira. A kua tu te mahi, hei wha- |
kahe ia Te Hira e kore ai aia e tu hei Mema nao te
Paremata. A e kiia ana e kore a Te Hira e tu hei
Mema nao te Paremata. Te Tuatoru o nga kupu, he
kupu mo Karaitiana Takamoana, a he tino korero enei e
paingia e nga iwi Maori, hei titiro ma ratou. Kua tu a
Karaitiana i te tino mate mate o nga tangata katoa i
Pootitia e te iwi mo te takiwa nao te Marangai. A
ahakoa tino mahi nui, nga kai mahi o te Kawanatanga
a mahi ahua porangi ana taua hunga kia kore ai a
Karaitiana e tu, a ko te mahi a taua hunga o te Kawa-
natanga, i enei ra, e mea aua kua he te Pooti nao
Karatiana, no te mea, kihai te tahi o nga whare
Poota i Pooti nga kai Pooti, i Te Kawakawa, a e kiia
ana ko te Apiha i tu ia Te Raka hei mahi i nga Pooti
i te Kawakawa, kihai i tae ki te mahi Pooti i te nui
o te waipuke. E mea ana matou, he take he tenei,
kahore kau ona tikanga no te mea kua tae mai nga
kupu kia matou a e mea ana aua korero, i tae ano
etahi o nga kai Pooti ki Te Kawakawa, a katore kau
he mea i kore ai ratou e tae ki reira. £ mea ana
matou, ki ta matou whakaaro, he mea ata mahi mari-
re tana mahi o Te Kawakawa hei take e tika ai te
whakahe kia kore ai e tu te tangata i aia nga Pooti
i maha, ara he whakahe mo te tangata e hengia ana
e nga whakaaro a Ta Tanara Makarini. Kahore kau
a matou whakahe ki te tino Apiha o nga Pooti katoa
otiia e mea ana matou, ma tana tino Apiha a whakawa
te Apiha mo te Kawakawa ki to te Hoia tu whakawa
a me tau tata te he i te he o te mahi i mahi ai nga
Apiha iti. Na pea e nia oteranei me mahi he ora mo
te mate ki ano i pa mai, i te mea hoki e kore e mohi-
otia te putanga o taua mate. He tika ano tenei patai
kia utua. He tika ana pea kia uia te tika o te Pooti, a
ma Te Kawana ranei e mahi, ma te Paremata ranei e
mahi tana ui ui o te tika o taua Pooti mo Karaitiana.
Otiia ko te ingoa Kawana e kiia nei, ko te Kawana-
tanga tara e hara i te mea ma Kawana tinana e naahi,
a he hunga te Kawanatanga e pai ana ki te tahi taha
anake o taua mahi Pooti, a tena ano a ratou tino
whakaaro e mea ai kia he a Karaitiana ia ratou. Otiia
e rere ke a ratou kupu mehemea mo ratou te tangata
i tu i te toranga o Karaitiana. E mea pu ara matou
ma te Paremata pu ano e ui ni te tika o Karaitiana
no te mea, ko te Paremata pu ano te mana hei
whakawa i nga mea e puta ana i nga mahi ano o Te
Paremata. A ki te mea ka kiia kia Pooti ano te iwi,
he pai ano. mo te mea, ka kitea te tangata nana i ngaki
te he rao Karaitiana, a me pa he he ki taua tangata i -te
mea hoki e rongo ana matou, i nga mahi o etahi tangata
Kawanatanga, i nga naahi o taua mahi pooti, a he mea
tika kia ui nia taua mahi. A e tino kata ana matou, ki
te mahi e huri nei te roro o te Kawanatanga kia puta
ai he tangata ma ratou kia nui. E kore e puta te
whakaaro pera, kua to te ra o te raumati o ta ratou
mahi, kua mutu te ra o te nama Moni ma Te Kawa-
natanga. A kahore he wa e utu patipati ai ano taua
Kawantanga, e tuku nui ai te moni take kore mo te
wairua kau o te mahi, a e aro ai te whakaaro o nga
Mema, kia whakaae ki ta -ratou e ako ai i roto i te
Paremata, a tika ana te whakatauki a te Pakeha nao
taua Kawanatanga, e kia ana e, "Nui noa nga tetere,
mano noa te iwi o te Kingi ; e kore ano taua Kawana-
tanga hake porinui e taea e ratou te whakanoho ano
ki te" turanga tawhito o taua Kawanatanga." A i
te wa i kiia ai, he tino Kawanatanga taua Kawanatanag,
i nga o ratou ko a ratou mano mokai i kai nui ai,
| i nga mau ngako a te iwi, i aua ra nei ano, i
kiia e te iwi kia tuhia ki te patuu o te whare o tana
Kawanatanga nga kupu nei e, kua tirohia koe a kua
kitea te kore ou e tika. E mea ana matou, nei tata
ano nga ra e mutu ai nga mahi tawhito, a kia tino
muta rawa aua mahi tawhito ka pai ai. A e kore te
iwi e pai, ko te Kawanatanga anake te hunga e
i puta ki waho o nga nohoanga nui o Te Kawanatanga,
me puta katoa nga ware, nga whakpati korero a taua
I Kawanatanga, te hunga i kai kino nei i te moni o te
i iwi. A me mutu te tino Kawanatanga, he rawa atu
o nga. Kawanatanga katoa i Kawana, ai i nga whenua
i kiia he whenua na Te Kuini.
![]() |
3 79 |
▲back to top |
TE WANANGA.
The Te Wananga
Published every Saturday.
SATURDAY, FEBRUARY 12, 1876. I
THE GENERAL ELECTIONS.
THE whole of the elections are now over, and the re- i
suits are such as must open, the eyes of the supporters
of the present corrupt and incapable administration. I
Out of the little band of twenty-seven who fought and
won against such fearful odds during the last session.
only four have failed to be re-elected, and even of |
those four one did not offer himself for re-election, thus
reducing the actual number of opposition members de-
feated to three. Out of the Government following of
fifty one members, thirty have either been ignomini- 1
ously defeated, or have wisely refused to stand. The
people of this Colony could not have been more outspoken i
in the opinion which they have thus expressed, of the i
present Government, and of their slavish following in
the House, Looking on the names of the defeated
Government candidates, we fail to see one whose
absence will cause a single regret, now that " his place
knows him no more." The entrance of nearly forty
new members into the House will be a welcome infu-
sion of new blood, and so far as the change has affected i
the Government following, it will do something towards
raising the calibre of the House, the lowering of which
during the last Parliament was so much deplored, by a
pare and public spirited morning print of Napier.
Whatever may be the issue, whether the Government or
the Provinces stand or fall, the whole Colony will be mov-
ed, by one common feeling of profound relief at the ab-
sence from the Assembly of the Colony, of so many of
those members who for years notoriously sought only
their own interests, and sacrificed for the most unworthy
considerations the interest of their constituents. Of all
those upon whom this cruel fate has fallen, none have so
richly deserved it as the Maori members of the Govern-
ment Wi Parata and Wi Katene. We. well remember
their first two years ia Parliament. They outshone
the other Native members and friends of the Maori
people in the House in the extent of their demands
for justice to the Maoris. No sooner had they
joined the Government, and tasted the corrupting i
sweetness of Government money, than their policy was
entirely changed. It was not oven that they became
silent, although a feeling of shame might have prompted
them to silence, but they became approvers of the
worst measures of the Government affecting the Maoris
—they became persecutors of their people. The Maoris
of their districts have acted like men in rejecting these
traitors, and in relegating them back to the privacy of
their own pas, where they may have leisure to reflect
upon the baseness of their political treachery. Only I
three other incidents in the whole of the alections call
for special comment. The first is the case of Sir
George Grey. He was elected first for a part of
Auckland City, and. then stood for, and was returned
at the head of the poll for the Thames. The Govern-
ment supporters say that Sir George Grey's election
for the Thames is contrary to law, and a petition against
him ia being presented. Oar readers may make their
minds easy however. The course followed by Sir
George Grey is strictly constitutional, and Parliament
will deal very summarily with, the petition. The
second one is that of the election of Captain Read for
the European East Coast. In this case, it is alleged
that bribery of the most wholesale character was re-
sorted to by the agents of the successful candidate. -
Proceedings are now being taken to unseat Captain. •
Read, and the movers in the matter are confident of
success. The last one, and the one which has most
interest for our Maori readers is that of Karaitiana
Takamoana. Karaitiana was returned at the head of
the poll for the Eastern Maori Electoral District, and
this, notwithstanding the zealous—we might almost
say—frantic exertions of the Native Department. *
Now it is sought to set the election aside, on the •
ground that no poll was taken at a remote settlement
on the East Coast known as Kawakawa. It is alleged
that the Returning Officer appointed by Mr. Locke,
could not get to the polling place because of the floods,
; but this we regard as a mere subterfuge, because we
have proof of the fact that certain friends of the can-
didates found no difficulty in getting there. In our
i opinion this failure to take the poll at Kawakawa was
i deliberately contrived to leave some ground for dispute
in the event of the return of a candidate opposed to
" Ta Tanara Makarini." We do not blame the principal
Returning Officer, but we think that he ought to make
enquiry and execute military justice on his defaulting sub-
ordinates. It may be asked why should a default be pre-
pared for, when no one could tell what the result might be.
The answer is plain enough. The question of the validity
of this election we believe, may either be settled by
the Governor, or referred by him to the House. The
Governor means the Ministry, an interested party.
They will see the most powerful reasons in favor of
invalidating Karaitiana's election, but it would have
been different if the name of a true believer had been
placed at the head of the poll. We demand that the
i question be referred to the House, which is the ancient
and lawful judge of all questions affecting its own con-
stitution. Then, even if the election be set aside, at
least the guilty parties may be got at, and au example
made which, according to all we have heard of the be-
haviour of Government officials during the recent
| elections, i.s very much required. Still, we can afford
I to smile at these absurd efforts of the Government to
! make up a majority. All their arts will fail. Their
day had gone by. There is an end to insane borrow-
ing, to corrupt and extravagant expenditure, to jobs
and log-rolling. " Not all the King's horns, and all
the King"s men" will be able to put this humpty-dumpty
Government back upon its perch. In the very height
and plentitude of their power, while re veiling:, with their
faithful followers, and feasting on the public revenues
and the public lands, the hand of public opinion has writ-
ten in letters of fire upon the wall Mene mene tekel pharsin.
A change will come, and we hope it will be a complete
change. It will not satisfy the outraged feelings of
the electors, that the members of the Government only
should go out, there must be a complete sweep of all
the sycophants and hangers-on who have eaten so much,
dirt, and bagged so much public money during the ex-
istence of the most dishonest Government which, ever
presided over the destiny of one of Her Majesty's Co-
lonies.
![]() |
4 80 |
▲back to top |
TE WANANGA.
E MEA. ana matou, ko te tino hiahia a te iwi katoa, te
mea e nui ans i nga nahi a nga tino Rangatira arahi i
te iwi. E mea ana ano matou, ko te rite o te Maori
ki te Pakeha i nga Mota "nei, i penei me te tahi ki te |
waru, ara e waru Pakeha, a he kotahi Maori e noho
ana i nga whenua nei, ana reira i kiia ai e te tangata,
ko te iwi ou on me rongo i te kupu a te iwi i maha ana
on» tangata. Otiia e mea matou te "Wananga" he
tika ano te iti tangata o te Maori i te maha Pakeha,
e whakaae ana ono hoki matou, ko te Mota katoa,
ara te nuinga o te Waipoanamu kua riro i te Pakeha.
A e mea ana ano hoki matou, he tika ano. he nui noa
atu te whenua o te Motu nei o Aotearoa kua riro i te
Pakeha, otiia, ko te tint o te Maori kei tana Motu
nei e noho ana, a ko te tino nui o te whenua o Aotea-
roa kei te Maori ano e mau ana, na reira matou i mea
ai. ahakoa he iwi nui te Pakeha, u he iwi iti te Mao-
ri, a ma reira ka uha ai ? E mea ana matou, ko te nui
whenna te take e tika ai te tohe a te Maori, kia whai
kupu ano ratou mo nga Ture, no te mea hoki, ko nga
whenua Maori e whakawakia ana ki te Kooti Whaka-
wa Whenna Maori, ahakoa mahi te ui ui o nga tika-
nga i mau ai nga whenua ki nga Maori, ho mea rapu
rapu ki o te Maori tikanga o mua, otiia, ko te taunga
o tana mahi, e tau ana ki nga tikanga o te Ture Pa-
keha, a ko aua Ture Pakeha e mahia ana ki te Pare-
mata o Nai Tireni, koia matou i mea ai he tino tika
te tohe e tohe nei te Maori, ki tetahi Pakeha hei reo
maori mo ratou ki te Paremete. A, "Hei Minita tutu-
ru ki te taha Maori" He mea hoki na matou, be nui
noa atu nga tikanga hou o nga Ture e pa ana ki nga
whenua Maori ana oti to mahi o te Karauna Karaati.
a me whai kupu rawa ano te iwi Maori mo ana Tare
u eke ai he kupu a ana Ture ki o te Maori whenna.
Hz panui tenei na matou i te reta a te Komiti Pitihana o
Ngapuhi, me nga iwi katoa o nga Motu nei, he Piti-
hana mo Kawana Kerei, hei tangata reo maori mo te
iwi Maori ki te Paramata o Ingarangi, a hei Minita
tuturu a Kawana Kerei ki te Paremata o Nui Tireni.
mo te taha Maori.
E hoa ma, tena koutou. Katuhi matou ka whai take
hei tuhi atu kia koutou koia tenei, he tuku atu i te
Pitihana mo tetahi tangata hei reo mo tatou ki roto
ki te Paremata nui, o Ingarangi. Tenei hoki taua
Pitihana ka tukua atu nei hei tirotiro ma ena iwi, o
Aotearoa, ki te pai ki ta koutou nei titiro tenei mea,
whakapikaua ki te tuara o te Wananga. E hara hoki i
te mea kia whakaponohia mai e o tatou whanaunga.
Pakeha a tatou e wawata nei. he ahakoa ra, ko te
mahi tonu, ko rawa hoki tatou i hangaia ai hei tangata
mo tenei ao. E rua nga Pitihana nei. kotahi he*
whakatu ia Te Makarini, ko Wirimu Katene te kai
hapai ia Te Makarini ko tenei, mo Hori Kerei, e
taraki ana tenei ia Te Makarini, ki te paingia iho
tukua atu tetahi waahi ki Porangahau kia Henare
Kotira rae tona Runanga katoa, ki Waiaarapa, kia
Tikawenga ki te Runanga katoa o Tamatea.
Ko nga tangata kua haina ki ienei waahi ka tukua
atu nei.
Tamati, Waaka Nene, Waka, Rangaunu. Maihi te
Huhu, Piripi, Halm. Hui katoa e (260) kahore ano
kia tae mai te waahi i riro i a te Waka Rangaunu, ki
Muriwhenua, te wahi i riro i a Paora Ururoa ki Wha-
ngaroa ki a Hongihika, te wahi i riro i a te Huarahi ki
te Wairoa kia Parore rana ko te Tirarau, te waahi kia
Hone Mohi Tawhai ki Waima, Hokianga, te waahi
ki Taumarere, kia Maihi Paraone, Kawiti, ki Waikare
kia Te Tete, ki Whangaruru kia te Hoterene Tawatawa
ki te tae mai enei Pooti, ka tukua ata ano kia
mohiotia ai te nui o nga tangata mo Hori Kerei, ki te
paingia e ta koutou whakaaro tenei mea, taia tana
Pitihana, ko te Pepa hei tuhinga ma te tangata i tona
ingoa i tona ingoa, me pine ki taua Pitihana, ka tuku
atu ai ki Porangahau, Wairarapa, ki nga waahi o kona
e mohio ana, a mehemea ka oti, ko tana Pitihana.
tukua atu ki te ringa o Karaitiana, ma rana ko Hori
Kerei, e tiaki mai, kia tae atu a muri o ta Ngapuhi.
Ko te whakaaro a Ngapuhi, e tukua atu ana tenei
Pitihana kia Karaitiana Takamoana, heoi ano hoki te
Mema e tu tika ana ki to tatou taha, raua ko Taiaroa,
ko nga tokorua kihai rana i mohio ki te kapu i nga
Waiata 32, 8 9. "Ka Tohutohungia koe e ahau, ka
whakaakona koe ki te aru e haere ai koe: ma toku
kanohi koe e arahi. Kei rite koe ki te hoiho, ki te
Muera ranei, kahore nei he matauranga, he mea kukume
nei o rana kauae ki te Paraire, ki te moka, kia kore
e tata mai kia koe." Hei konei mutu ai, na matou
na te Komiti Pitihana mo Kawana Kerei, taihoa, ka
tukua atu te moni mo ta tatou Wananga.
Kia WIKITORIA te Kuini o te Rangatiratanga,
kotahi o Kereita Piritone, raua ko Aerana; me tenei
Motu ano hoki, e tiakina nei e ton atawhai. Ko
matou ko nga Rangatira, me nga tangata o etahi o
nga Hapu, o nga iwi o Niu Tireni, e noho nei i raro
i tou Rangatiratanga. Te tuku atu nei i ta matou
Pitihana inoi ki a koe, rao ta matou tangata i pai ai,
mo Ta Hori Kerei (Sir George Grey, K. G. B.) kia
whakatuturutia hei Minita, mo te taha Maori, ki roto
ki te Kawanatanga, o te Koroni o Niu Tireni. Hei
whakahaere hoki i nga tikanga, e ora ai. e tika ai hei
whakaputa hoki i a matou, i raro i nga Ture taimaha,
ina whakatakotoria, hei pehi kino i ou iwi e rua, i te
Maori, i te Pakeha ano hoki. A, i runga ano hoki,
i ta matou whakaaro mo tenei mea, he pai mo tana
tangata kia tu hei reo mo te Koroni o Niu Tireni, ki
roto ki te Paremata o Ingarangi.
Take tuatahi—He pai no nga tikanga i a ia e
Kawana ana mo tenei motu.
Take tuarua—He mohio nona ki nga tikanga a te
Maori raua ko te Pakeha, e noho nei i Niu Tireni.
Take tuatoru—He mohio hoki no matou he uri
Rangatira tenei tangata.
Heoi ra. kia ora tou Rangatiratanga, kia mana mai
hoki te inoi a tou iwi.
IN all instances, it is the voice of the people which.
rules the realm. And while we admit that the state
of the census in New Zealand shows the Maori as one
to eight to the European population, and therefore ou
| this point the minority must submit to the greater
| number, yet we assume that property ought to a
certain extent sway the balance in regard to the wish.
of the Maori being heard in matters which relate to
i him. We admit that all the South Island is held by
the Crown : we admit that one third of the North
Island is also owned by the Crown, but as the Maori
population is mostly congregated on the North Island,
and as the own two thirds of the area of this Island,
! and as the title to this estate has to be investigated by
• the Native Lands Court; and as the investigation is to
. be conducted ou the basis of the oral traditions of the
Maori, whereby ihe Crown grant may issue to the de-
scendants of those who held the land by Native
tenure. We assume that, though the Maori as regards
![]() |
5 81 |
▲back to top |
TE WANANGA.
numbers are in the minority, still, to a certain extent
they are entitled to a superior vote to that of the Eu-
ropean, in respect to those laws which immediately
effect them, and the future responsibilities which the law
may subject thern to in respect to their estates. We
give the following letter which has been received by
the head chiefs of the Southern tribes, from the leading
chiefs of the Northern tribes.. The letter and enclosure
will speak for themselves : —
" To the chiefs of the tribes of the South. Friends
salutations to you. We now have sufficient matter of
importance to communicate to von, which is this:
We send a copy of a petition which we have
thought fit to draw up, asking for some one to
be appointed who shall represent us in the
Parliament of England. We send a copy of the
petition for the information of your tribes of Aotearoa
(North Island), and if you agree with the prayer of
that petition, please have it published in the WANANGA.
We have not much hope that our European friends
will grant the prayer contained in that document.
nevertheless we act. though it may conic to nothing.
We were created men. and man must act. There are
two petitions in existence, one is asking that Sir Donald
M'Lean
Wiremu Katene
Sir George Grey
Sir Donald M'Lean
Porangahau to Henare
Wairarapa to Tikawenga
Tamatea
Tamati Waka. Nene. Waaka
Rangaunu, Maihi Te Huhu, Piripi Hahu.
Muriwhenua (North Cape).
Ururoa to Whangaroa (North) to Hongi Hika.
Te Wairoa (North )
Parore Tirarau : o Hone Moiti.
Waima Hokianga : Tau-
marere Maihi Paraone Kauiti ;
Te Tete to Waikare : Hoterene
Tawatawa to Whangaruru.
Ngapuhi
PETITION.
![]() |
6 82 |
▲back to top |
TE WANANGA.
RETURN OF SIR JULIUS VOGEL.—At last Sir Julius Vogel
Sir George Grey
HE KORERO NA HENARE RATA KI TE PAREMATA
ARIKI, MO NGA MAHI HOKO HE I NGA
WHENUA I AHURIRI A MO NGA KORERO
TUTAUA A TE OMANA MA.
Henare Rata
Te Omana
Te Ta Makarini
kohuru tenei tu mahi a Te Omana ma, i te mea nota
korero ana ratou i nga kupu whakahe moku, a e kore
tika kia haere ahau ki te aroaro o tana Hunanga ki te wa
i puta ai aua kupu kia korero ai ano i aku kupu whakahe
mo aua korero. Ka tekau ma wha tau oku i noho ai hei
Mema mo te Runanga Ariki nei, a i roto i aua tautini ki
ano ahau i rongo noa i te Mema kotahi, kia korero tatara
aia i tetahi o nga Mema o te Runanga o te Iwi. A e mea
ana ahau ki te mea ka aro tetahi o tatou o te Runanga
Ariki hei, kia puta he kupu kino a tatou mo nga Mema o
te Runanga o te Iwi, penei ka riria taua Mema o tatou e
te Tumuaki o tenei whare Ariki, a ka hengia ano hoki aia
e nga Mema katoa o tenei Paremata Ariki. E kore aku
korero e aru i te ahua tutua o nga kupu a taua Mema nana
nei ahau i tutara kino. E mea ana ahau, he whakanewha
aua kapa a taua Mema mo koutou kia kore ai koutou e
kite i nga he ona ano i he ai aia i ana hoa Mema ano o
taua Paremata. Nana ano i hewa noa ana whakaaro ki
te whakahe kau i au, a kihai aia i tahuri i utu i nga kupu
a Te Hiana i whakapae ai mona, a mo ratou katoa ano
hoki, ko aua hoa i hoko he ai ratou i nga whenua a
nga Maori i Ahuriri. E mea ana ahau, e he ana
te korero a Te Omana inoka, a e he ana kia korerotia
e ia ana kupu moku i enei ra ki te Paremata,
a e he ana ano hoki i au, kia korero kino ano ahau
i te kupu utu mo ana whakapae teka moka. E ma upoko o
nga take o nga kupu a Te Omana moku. Te Tuatani. E
mea ana a ia, i hoko he ahau I nga whenua. Te Tuarua.
He roa noa atu nga ra oku i mahi ako kino ai i te Maori
kia mahi be te Maori, mo nga he i mahia hetia ai nga hoko
o nga whenua i Ahuriri. Me korero ahau i te upoko
Tuatahi o aua korero a Te Omana. E hara ana kapa
whakapae moku i te kupu hou, engari he kupu Kua kore
noa atu e pono i te iwi. Heoi naana ano i mahi kia ahua
hou ai te titiro atu e te kanohi a te tauhou. E mea ana
ahau, na te mea i konatua eia ano ki te teka, a i kinaki-
nakia eia aua korero ki nga kupu parau kia oho ai ano te
whakaaro o te iwi kia tangi kia ratou ko ana non, kia
kiia ai, e, koia ano, he iwi a Te Omana ratou ko Ta Tanara
Makarini ma e takahia kinotia ana e nga Pakeha. Ka
uta ano ahau i aua korero a te Omana, ma a ka kiia ano e
ahau aua kupu ake nana kupu ano i puta ano i taana
manga, ka ui ahau, ma aua kupu ano aana e hapai taku
patai. He tika ano ranei, kia kii» nga korero tito a te
tangata hei pono, ahakoa he waahi pono iti nei kei roto i
aua rupahu, he pono ano ranei kia kiia taua tu korero, e,
ko te kupu i ahua pono, otiia i take» mai i te teka te kano
o kua kupu, be mea tika ano ranei kia waiho aua kupu hei
take e he ai te tangata mona nei ana kupu i whakapaea
ai.?" A ko nga kupu whakapae i whakapaea houtia nei
ki au, e Te Omana ma, he mea ta au» korero i mua i roto
i tetahi o nga Nupepa o Ahuriri. A ko te Nupepa i taia
ai ana kupu tito he mooku, he Nupepa na Te Omana ma.
ua ratou ko ana hoa, na ratou nei ano i hoko he nga
whenua i Ahuriri. A no muri iho i taia ni ano au korero
nei ano a Te Omana ma, ki roto ki te tahi Pukapuka i
tukua mai e Te Omana ki te Runanga nei i te tau 1871.
A ko taua Pukapuka kei roto kei nga Pukapuka o te Ru-
nanga Ariki nei, a ko te Whika o taua Pukapuka he 97.
A no mari iho, i pata ai ano ana kupu ano ia Te Omana i
nga wa ona, a o matou ko ana hoa i kiia ai e Te Paremata
kia mutu ta ratou mahi whakahaere i nga mahi o Te
i Kawanatanga. He mea hoki nana, kia kore ai ratou e he,
! a kia kore ai te Runanga Paremata e whakahe kia aia
moona i noho roa atu i Ahuriri, te haere mai aia ki konei
mahi ai i nga mahi Apihatanga ona i kiia ai, kia mahi aia
a kahoro kau he take o nga kupu he moku e puta i aia i
, aua ra, i tau ni ki te whakahe a Te [wi ia ratou ko ana
i hoa e mutu ai ta ratou mahi Kawanatanga i aua ra. Tai-
hoa ano enei korero ka hoki ano e au, kia tae aku kupu
whakautu mo nga take Tuarua o aua korero moku. E
hara aua kapu whakahe moona, i te mea kia ahua, pai mai
ai a koutou whakaaro ki au, e hara i te pena, otiia, he
mea naku, kia titiro tupato koutou ki nga kupu korero a
a taua hanga. Tena ano pea nga mahara a koutou a Te
Runanga Ariki nei ki nga korero e i tuhi tuhia e Te
![]() |
7 83 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Omana mooku kia Ta Tanara Makarini i te tau 1871. ,
Mooku i kiia eia kia Ta Tanara Makarini, e, e mahi mea
ana ahau, kia riro nga whenua a Te Hapuku i Ahuriri
mooku. A ko tana whakapae a Te Omana mooku, he i
mea whakawa o Te Runanga Ariki nei. A naku ano i
mea kia whakawakia ahau mo taua whakapae e te
Omana moku, a he mea whakawa ano ahau, a no te
mutunga o tana whakawa, i kiia ai e te whakawa, kahore
kau he he oku mo aua whenua. E mea ana ahau, kahore
i puta nui he kupu ma taua whakawa, mo etahi ano o nga
mahi hoko he a etahi ano o te hunga na ratou aua
whakapae moku. Kihai hoki i puta he kupu a taua
whakawa mo taua hunga, a mo a ratou mahi he ano
hoki. A i taua whakawa ano, i puta ai ano hoki
nga kupu whakapae he a Te Omana moku mo nga
mahi i mahia ai mo te whenua i One. A i nga ra
i tu ai te Komihana whakawa mo nga whenua hoko ue i
Ahuriri, i a Tiati Retimana, e noho whakawa ana i reira
He mea korero ano taua whenua a Oue.) A i
tana whakawa, he mea tiki a Tareha Te Moananui e Te
Omana, ano ka tae mai taua rangatira o Ngatikahungunu
ki taua whakawa, ka noho te Roia a Te Omana ma, me te
Parekoukou a te Tiati i tona upoko e mau ana, ka kore-
rotia te 93 eka o taua whenua o One. He mea
hoki na te Pakeha na te Akimana i hoko aua 93 eka ki a i
Tareha. Te take i tikina ai a Tareha e Te Omana, he
mea kia tuhituhia te ingoa a Tareha ki tetahi pukapuka
korero whakahe n Tareha moku. A i taua ra ano, ka noho
a Te Omana ma, ratou ko Ngatihokohe raa katoa i te
Kooti Whakawa, a he nui noa atu nga tangata o te iwi i
mene ki reira kia rongo i nga korero o taua whakawa.
hua noa, ko reira tu rangona ai nga korero kino o tana
whakawa e he ai ahau. He roa noa atu nua pakiki
a tana Roia a Te Omana ma i au. A no te mutunga o
taua whakawa moku, kahore kau he mea i he ai ahau. Ki
te mea e pai ana koutou nga Ariki o te Runanga nei kia
kite koutou i nga korero o taua whakawa moku, tena
koutou e kite i aua korero kei roto kei nga korero i nga
pukapuka o te mahi a te Komihana i mahi whakawa ai
mo nga whenua hoko he i Ahuriri. A i puta ano he kupu
i a Te Omana, ki te aroaro o te Komiti o te Runanga a Te
Kawana mo te whenua me nga mea a Arihi Te Nahu. Te
take i puta ai he kupu maana mo nga mea a Arihi, e ai ko
taana, he mea. e, na aku mahi, aana mahi i ako i wahia
ai e ia. E mea ana ahau, katahi ano te mea he, kia mahi
te Apiha, maana nei e mahi nga mahi mo te iwi. a kia
kiia e ia nana whakaaro mo etahi mahi ke noa atu hei take
manna e whakahe ni i aku mahi. He kupu ano kei roto
i nu mo nga mahi i kiia ra mo te whenua a Te Hapuka.
Otiia he tika pea aua whakaaro oku kia purutia e au i enei
ra, a taihoa kia tae ki nga ra e pakari ai te whakaaro whaka-
wa, mo era, ka korero ai ahau, ka korero ahau i nga mahi
i mahia mo te wahi i pa ai a Arihi ki te whenua e kiia
nei mo Heretaunga. He whenua hoki taua whenua, a
Heretaunga e tino korerotia ana e te iwi. A me tiki e
ahau i nga mahi tuatahi i mahia ai taua whenua, a me
tataku iho e ahau aku korero o te timatanga ra ano o nga
mahi o taua whenua, kia mamma ai te wahi i pa ni ahau
ki taua whenua. He nui noa atu nga tau o Arihi i noho
tata ai ki te kainga i noho ai ahau. No te tau 1869, a
Arihi i korero mai ai ki au, e. e mea ana a Tanara kia
hokona te wahi a Arihi i rote i te whenua i Heretaunga
mo nga moni e £1000. A mea atu ana ahau kia Arihi
kei hoko noa koe, engari kia £2500 nga moni a te Pakeha
a Tanara e homai ni ki a koe, ka hoko ai koe. No muri
iho ka tonoa tetahi kai whakamaori Uia Arihi, me te Riiri
hoko ano mo taua whenua, a he tono ta taua kai whaka-
maori kia tuhituhi a Arihi i tana ingoa ki taua Riiri hoko.
A e rua ranei e toru ranei nga ra i tohe ai taua kai
whakamaori, kia tuhituhi a Arihi i tana ingoa ki taua Riiri
hoko mo taua wahi i te whenua i Heretaunga. Kia rongo
mai koutou e te Runanga Ariki nei, i aua ra, kua herea nga
whenna a Arihi kia kaua e hokona e ia. He mea hoki na
etahi Pakeha, kei riro he i a Arihi te hoko he aua whenna,
kei pera te hoko he, me etahi whenua a etahi Maori, koia
, whenna katoa kia tiakina, kei riro i te mahi maminga a
te Pakeha. E mea ana ahau na Te Raka pea ia nei, na te
kai whakawa o Nepia taua whakaaro mo nga whenua a
i Arihi kia herea. A he tangata a Te Raka e mahi nui ana
i nga mahi Maori mo te Kawanatanga. A tuhituhia ana
nga tini whenua a Arihi raua ko taana taane, a ko Te
Wirihana Roia Pakeha te kai tiaki raua ko Te Pawihi
Rata mo aua tini whenna a Arihi. I kiia ano hoki
ko te Pakeha ko Te Korini hei hoa tiaki, a kihai
a ia i pai. Eia hokia ano aku korero, ka noho ra
te kai whakamaori i te kainga o Arihi, ka tohe kia tuhi
tuhi a Arihi i tona ingoa hoko ki te Riiri, a kihai noa ake
a Arihi i tuhituhi i taua Riiri hoko. Otiia i aua ra, ano ka
mea a Te Omana raa, e he ana te pukapuka here a Arihi te
hoko kore ona i ana whenua. I mea hoki tana Ngatihokohe
ma. e, e he ana te Riiri here a Arihi, no te mea, ki ano etahi o
nga tangata no ratou nga ingoa i roto i te Karauna Kara-
ati mo te whenua mo Heretaunga, i whakaae ki taua Riiri
Ruri here a Arihi mo taana waahi o taua whenua, a no te mea
na Arihi anake raua ko tana taane i tuhituhi taua Riiri
here i nga waahi o Arihi i taua whenua i Heretaunga, na
reira i he ai te Riiri here a Arihi i te Ture. Otiia no muri
i iho i whakaae ai a Ngatihokohe ma. a e kore ratou e mahi
; korero hoko whenua kia Arihi, maatua kia korero ra ano
ana Ngatihokohe ma kia To Wirihana raua ko Pawehi
Rata.
Te Wirihana Tanara
Henare Rata
Heretaunga
![]() |
8 84 |
▲back to top |
TE WANANGA.
tiaki o nga whenua o Arihi, kua he a Tanara ma, a me
mutu te hoko o taua waahi kia ratou, kua mea ianei ahau,
i kiia atu e te kai whakamaori a Tanara kia Arihi, kia i
utua a Arihi mo tana waahi kia £1000. A kua rongo
ano koutou te Runanga Ariki nei i te kupu e, i whakaae-
ano a Tanara ratou ko ana hoa kia utua a Arihi ki nga
moni £1500. Ano ka whakawakia taua mea nei i Ahuriri,
uia ana a Tanara e te kai whakawa mo aua moni £1500, i
mea iata ana taua Tiati Komihana kia Tanara, he aha te
take i kore ai e hoatu o koe to £1500 kia Arihi ? mea atu i
ana a Tanara, he tikanga ano naana, kia toe te .£500 hei
hoatu maana ki etahi o nga tangata e pa ana ki
tana whenua, no te mea hoki e hoatu ana etahi
moni whakapati raa aua tangata kia tini mano |
A mea atu ana ano ahau kia Te Wirihana ma, kia hoatu e
au te £2500, rao te waahi a Arihi, otiia kihai taku i pai-
ngia i aua ra, he mea hoki kia riro ai te whenua ia Tanara
ma. A i aua ra ano ka mea a Te Wata o Nepia, kia tukua
maana tetahi waahi o te hoko o taua £2500. Te mea i i
tono penei ai a Te Wata, he mea naana kua namaa nga
moni £6000 e £7000, e aua Pakeha kai hoko o Heretaunga
ki aia a ko nga Pukapuka utu mai a aua Pakeha ki aia
ano i nga moni a Waata kua he. a e mea ana aia ki ana
moni ki hoki mai a ki te mea ka pa aia ki taua whenua.
penei Va mahia ano aua.moni eia ki aua Pakeha., a ka riro
mai aua moni i namaa ra e ratou e nua Pakeha. Kihai
ahau i whakaae ki te kupu a Waata me atu ana ahau ki
aia, he pai kia mahia nga moni a taku teina ki taua whe-
nua, i te mea hoki e kore aua moni e ngaro, ka mea mai
aia heoi ra tukua mai maku e hoko te whenua, a ma taua
taua whenua maku e utu nga moni a roa taua tahi te
whenua. E mea ana ahau, he nui nga kupu he a Tanara
ma mo taku teina mo Powihi Rata. A ko to whakaaro o
Pawihi, i mea kia riro ano te whenua ia Tanara rua, otiia
kia kaua a Arihi e he i aua Pakeha, ko te kupu hoko a .
Waata i pata ano i aia te korero, a kihai a Pawihi i pai,
he mea hoko naana kia riro ia Tanara ma te whenua. A >
mea tono a Tanara kia haere mai ki Waipukurau, a kiia
atu ana ano te kupu ki aia ki te mea ka puta i aia te '
£2500, penei ka riro ano ia ia te whenua, otiia kaua e roa
rawa nga ra ona e utu ai i aua moni. A ia Tanara ano i
Waipukurau, he mea wae eia aua kupu ki ana hoa i Nepia
a Kahore kau he moni a ratou katoa, e Ngatihokohe ma i ,
te mea hoki i ana ra, he iti nei te moni a aua Pakeha.
Te Waata
Heretaunga
Tanara
nei, a mahi a ki te kore e riro a Heretaunga i a
ratou ko ana hoa, ka tino raru rawa a ia a Tanara i te
mohi kore, a i taua ra, kua noho rawa nga Pirihimana i
tana whare i to Tanara, mo ana taonga kia riro hei utu
mo ana nama. E he ana i au taku korero i enei kupu mo
te tino mute moni kore a Tanara. Otiia e taea e ahau te
aha, i te mea kia marama atu ai koutou ki nga tini take o
aua mahi nei. A he reta ano koi an e takoto ana. he rela
tuhituhi mai na Tanara ki taku teina, kia Pawihi Rata.
E mea ana nga kupu o taua reta a Tanara, ki te mea o kore
e riro te wahi a Arihi ki a ni o Heretaunga. Ka tino
raru rawa a ia a Tanara i te moni kore, a e ho ano pea
etahi o ana hoa ano hoki i te moni kore. Na reira ahau i
whakaae whakauaua ai. A i mea ono ahau, i aua ra, ki te
mea ka ahua pono ano aua kupu hoko mo taua whenua,
penei e puta ano te mano pauna kotahi kia maua, ko Wata.
No te ahiahi o taua ra i tuhituhia ai te Riiri hoko a nga
Maori kia, Wata mo taua whenua. A oti ana te boko a
Wata, tena ko te korero a Tanara i korero ai i Waipukurau,
kihai rawa i oti. A no muri iho i oti ai ta raua korero ko
Tanara i Nepia. He mea aua korero a Tanara raua ko
Wata, kia tukua te whenua katoa o Heretaunga kia
Tanara ma. a kia riro ano hoki te wahi a Arihi kia ratou
kia Tanara ma ano hoki. A na onoi mahi i hoki mai ai
nga moni nama a Wata kia Tanara ma. Otiia i te mea
ki ano a Wata i mahi mutunga i taua mea nei.
E £'20, 000 anna moni i nama ni e Tanara ma ki a ia kia
Wata. Ano ka ono marama i muri iho o enei mahi ka
mea a Wata, £500 moni aana e homai ai kia au. A ki
ano ahau i mea noa e. kahore ahau i tango i te £500 moni
![]() |
9 85 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Wata
Te Omana Tanara
Te Kaokaoroa.
Pauihi Rata mo taua Paki
Otakou
Koou Hupirimi
te Kooti Hupirimi mo Tanara
ratou ko To Omana
STATEMENT MADE BY HON. H. R RUSSELL IN
LEGISLATIVE COUNCIL IN REFERENCE TO
LAND TRANSACTIONS IN HAWKE'S BAY.
Hon. Mr. Russell.—
![]() |
10 86 |
▲back to top |
![]() |
11 87 |
▲back to top |
![]() |
12 88 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Mr. Purvis Russel
Dunedin
"Hawke's Bay Herald"
Mr. Wilson
Mr. Ormond
RETA I TUKUA MAI.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
E hoa tena koe, e hoa tukua tena reta kia kawea ki nga
waahi katoa o. te Motu nei. hei titiro, hei whakaaro hoki ma
nga iwi hapu ranei e noho nei i Nui Tireni. E hoa ma tena
tena koutou katoa. Tena. koa e hoa ma tirohia iho ena wahi
mahara a to koutou hoa ka tukua atu na kia kite koutou.
Na, e noa ma. me timata tonu ake taku korero ki nga tikanga
mo te Pooti Mema, ara, ko te putake tonu ano tenei o toku
hiahia Via whakaaturia tenei mea kia koutou, ara. i te whaka-
tuwheratanga Te Kawanatanga o te Paremata kia tomo atu
Ke Mema mo tatou ki te Paremata, katahi ka Pootitia toko-
wha aua tangata a no te taenga ki reira, katahi ka tangohia ;
e te Kawanatanga tokorua, whakaputaia ketia ana o raua
ingoa he Minita, waiho ana tokorua anake hei kawe tikanga
mo tatou ki te Paremata. Ka, he patai tenei, heaha ra te
take, te tango ai Te Kawanatanga i nga tangata ke atu.
haunga ia etahi o aua tokowha hei Minita? Eia tu marire
ai ano taua hunga hei Mema mo tatou, e hoa ma i whaka-
marama ai ahau i enei tikanga, he mea kia matau mai ai
koutou ki taku whakaaro mo taua hunga Minita nei. mo
Wiremu Katene ran ko Wiremu Parata me o raua kai wha-
kahaere ano hoki, mo a tenei wa Pooti e haere ake nei. Na,
e nga iwi e nga hapu o Nui Tireni, kia rongo koutou, mehemea
kaua e roherohea e Te Kawanatanga he tikanga Pooti Mema
mo tatou, penei, kua Pooti atu ahau mo Karaitiana raua ko
Hori Taiaroa, me etahi atu tangata hoki e meatia ana kia
Pootitia, tena mo Wiremu Katene raua ko Wi Parata, ekore
rawa e hoatu e ahau toku Pooti, me o etahi atu hoki mo raua.
e nga iwi me nga hapu o Nui Tireni, kei noho koutou a moe
hewa noa. ka tahuri ka Pooti ano i tatia hunga ka whakahoki
ano ki to raua Minitatanga. Tera pea koutou e patai ma,
oti mo Pooti matou ki a wai ? Tenei ra e hoa ma maaku e
korero atu ki a koutou, ko Mitai Pene Taui te tangata kua
rite i a matou mo te Pooti e haere ake nei, ka nui te mohio
o nga iwi o runga na ki tenei tangata, haunga ia tatou nei
Ngapuhi. He kupu kotahi tenei, e hoa ma. ata whakata-
ungatia te tikanga o enei kupu, kia tino marama ai koutou
katoa. Ka mutu, na to koutou tupuna, matua, whanaunga,
tamaiti, hoa hoki.
NA RENATA PARAIRE KAWATUPU.
![]() |
13 89 |
▲back to top |
TE WANANGA.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
Ki te Etita o te Wananga tena koe.— He tuku atu te-
nei i tenei korero kia taia e koe kia kitea e nga hoa katoa.
I te ata ta i te 27 o nga ra, i te whitu o nga haora, ka 1
maoa nua kai o te ata, ka kai, ka mutu, ka pakaru ki wa-
ho ka haere ki te taumata, nohoanga matakitaki ki nga
waahi e tirohia ana. Kitea rawatia iho ! ko te Pakeha
nei e tu ake ana i te urupa tupapaku, ko te ahua ia o
tana Pakeha nei e tu ake ana i te urupa tupapaku, ko te
ahua ia o taua Pakeha nei ki te titiro iho a nga tangata
Maori, ko Waka te ahua e tu ake ana i te urupa, ko te ka-
whena ano i te taha e takoto ana. Katahi ka kokiritia
iho e nga tangata, ka haere ki te hopu, ko te waahine ia e
tangi ana, e karanga ana etahi kia patua, ko nga maatau
ia e mea ana me hopu, me hari kia whakawakia. Whiti
rawa atu kua ngaro te Pakeha nei i te urupa. ka mea eta-
hi kua rere kei te piri, katahi ka haere tonu tae rawa atu
ki te urupa e tana tonu ana te tupapaku, kaore ho wae-
wae, kaore he mokenutanga i taua urupa nei, katahi ka
karanga etahi tangata i te taumata, kua rere ki te pari,
katahi ka kimihia i reira, kore ake i reira. Katahi ka
kiia he whakaaranga, ka ki «tahi, he pera me te atarahi
tenei tangata, he tangata i ora ake i te mate, nui atu ona
ra ki te tanumanga. Ko etahi ano i mea, he Anahera no te
rangi e tango ana i tana tamaiti nei. Ko tenei tamaiti ia
he huatahi na tona whaea, be atahua ia ki te titiro atu a
te tangata.
NA HEMI KOREROHE.
To THE EDITOR or THE WANANGA.
Salutations to you. I forward the following for the in-
formation of all your readers. On the morning of the
27th December, at 7 a.m., after the morning meal was
cooked and eaten, the people left the settlement and went
on to a point of rising ground, from which a view of all the
surrounding country could be had ; from which the people
could also see the graveyard in which their dead were
buried. They saw an European in that sacred place where
the dead are laid. Those who saw this man all
thought it was like the European called Walker, and at bis
side could be seen a coffin. The men at once rushed down
from the hill top to capture the European, but the women
sat still and wept, some of whom called to the men to kill
the European, but those of the women who had knowledge
said : no, only capture him, and let him be tried by law.
When the rush of people had taken place, the European
had vanished from the graveyard, and some said he had
hid himself in some of the hollows in the cliff. The men
still went on. and found the grave untouched, not a blade
of grass or a portion of the soil bad been moved in that
graveyard. Some of the people on the hill top said the
European had bid himself in the cliff, but after all the cliff
sides had been searched that European was not to be found.
Some then said it was a spirit risen, others said he was an
European risen from the dead, who had been a long time
laid in his bed in the earth ; others said it was an angel
from heaven, sent to take the child, the body of whom was
iu the coffin seen at the side of the aparition. Now, the
child spoken of was the only child of his mother, and a
beautiful to look on by the eyes of men. Enough from
HEMI KOREROHE.
Ki TE ETITA o TE WANANGA.
Tena koe.— Utaina atu te kupu kotahi nei kia Te ,
Wananga, hei kawe atu kia Hone Kotuku. Tena koe te i
tamaiti matamua a Ta Tanara Makarini, kua kite i ona
ahuatanga o te hoko he raua ko te whakapatipati. E
tika ana to mohio, tenei ano te kitea iho nei. No te tau
1842 taku kite i te ahua o to tatou matua, e ai hoki ki
tana ki, koia te Pa-pa, ko te Maori hei tamaiti, tae rawa
ake ki te tau 1858, ka puehu taua tapoa he pirau, ki nga
tangata o Heretaunga. No te te tau 1860 ko Waitara,
e kore e taea e au nga mahi raweke ki te titiro atu a te
kanohi. I te tau 1871, no taua tau nei, ka kai ano taua mate
tapoa, inarototia mai i te ingoa Porowini. Kotahi rau nga
waha o tau» tapoa, e ngau nei ano. Kua pakara nga wa-
ha e rua o tana mate, ko Mangateretere, ko te Pakiaka.
NA PARAMENA NAONAO TUTERANGI.
To THE EDITOR OF THE WANANGA.
Salutations to you. Do yon put this one word in the
WANANGA, so that Hone Kotuku may see it. Salutations
to you. The first born child of Sir Donald M'Lean, and who
has now discovered the ill doings of the false purchase of
land, and the flattering language used. Your knowledge
is correct, we have seen it all, and are well aware of it. I
have seen the colors of our father ever since 1842, and
what gave me an insight to our father's motives was his
own assumption of being father of the Maori people, and
that the Maori was his very child. But in the year 1858,
that fester burst on the people of Napier, and in the year
1860 the Waitara matters took place, but I cannot find
space to rehearse all the false acts which were seen and
took place there at that place. In the year 1871 this
fester again became large, and was spoken of under the
same of Provinces. This fester had a hundred scores, it
is still irritating the body, and now discharges its matter
by two separate wounds, which are now called Mangatere-
tere and Te Pakiaka. From rae
PARAMENA. NAONAO TUTERANGI.
| KUA PAUNATIA I PANITANA.
\_\_ NA WIRI NANA MAORI, Pepueri 8,1876.
I TE Hoiho hina, he poka, he i i te peke maui, e rua wae-
wae ma, he ma te rae, 16½ ringa.
He Hoiho uha mangu, he ma te rae, e toru waewae ma, ko te
parani i penei me te u i te peke maui, 16 ringa, he kuao
pei tona.
He Hoiho poka, he hina, to te parani i penei me te L i te pe-
| ke maui, he tohu ma to te ihu, he haeana nga waewae
katoa, 15 ringa.
J He Hoiho hina, he poka, ko te parani i penei me te HD i te
peke katau, 15 ringa. .
i He uha tu a kuao, he hina, he mango nga waewae, he tiwha
i te rae, kahore i kitea he parani, 13½ ringa.
Ka hokena enei hoiho i roto i nga wiki e ru, ki te mea ia e
i kore e tikina mai.
NA HENARE TAKA,
! Kai tiaki Pauna.
189
Ko H. TIIRI
Te kai hoko o nga TI me nga HUKA,
a he iti te utu o ana taonga e hoko atu ai,
a he tino pai ana taonga.
Ko nga taonga e tonoa ana ki aia, e tukua
atu ana eia ki te hunga hoko, ki nga
whare Rerewei, a koia hei utu i
te kawenga ki reira.
Na Rati Kaua ko Rauniri.
NGA Moenga, me nga tini tini o nga mea pera. Kei
ta raua Toa, i te taha o te Haku Pei Karapu.
51
HONE ROPITINI,
KAI HANGA WATI, ME NGA HEI KOURA,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
![]() |
14 90 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Kamatira Hoteera,
TURANGA KAIPUKE I AHURIRI.
KO nga Maori e haere mai ana ki. Ahuriri, ki te
mea ka haere mai ratou ki te Kamatira Hoteera
penei. Ka atawhaitia paitia ratou e Hone Ianga o te
Kamatira Hoteera.
Kaihore «na karaihe rere raa te ahua.
Mo te Kai, 1s. 6d.; Moenga, 1s.
Ko te Tina kei te 12, a tae noa ki te 1 o te haora.
E mea ana aia kia haere mai nga Maori ki reira.
43
——————————PANUITANGA.——————————
KUA ta taka Toa hoko Kakahu i Waringipata
(Onepoto.) A, ka hoko ahau i te taonga mo
te utu iti.
J. KIRIMIRI
WARINGIPATA, (ONEPOTO.)
73\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_
TE PEEKE
UTU WHARE WERA, KAIPUKE TAHURI
O NUI TIRENI.
Nga moni a nga kat tiaki o tena Peeke £1,000,000
(kotahi Miriona).
E taunahatia ana e tenei Peeke nga Whare, me nga Kai-
puke. Kia wera, kia tahuri rawa ake ka utua e
ratou. He iti nei te atu ki tenei Peeke
mo tana mahi a ratou.
ROPATA TAPIHANA,
83 Kai tiaki, Nepia.
PANUITANGA.
HE mea atu tenei naku, kua mutu i a au taku hoko
taonga i te mutunga o Hanueri nei. A ka hokona
katoatia e au aku taonga, mo nga moni i utua ai aua
taonga e au.
Ko nga taonga i namaa e te iwi kia P. Kohiko-
rewe, me utu mai i nga ra i raua mai o te 31 o Hanu-
eri, ki te kore ea mai aua nama i aua ra, ka tukua ki te
whakawa.
TE PAUI,
Kai hanga TERA i to taha o te PEEKE NUI TIRENI,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
184
NGA,RA B HAERE AI.
NGA PAHIHI KAWE MEERA OTE TEREKARAWHA
A KAAPU ME ANA HOA
EHAERE atu ana i Te Paki Paki i nga ra katoa o
te Wiki ki Te Aute, Kaikoura, Waipaoa, i muri iho
o te taenga atu o nga Tereina o Nepia i te 7.30 o te ata,
me te 12 o te tina. A e hokimai ana aua Pahihi i Wai-
paoa i te 8.30 i te ata, me te 1.30 o te tina.
A i nga ra katoa o te Wiki e haere ana ki Waipukurau,
i muri ino o te taenga atu o te Tereina o Nepia i te 12 o
te tina, a e hokimai ana i te 8,30 i te ata.
E haere ana ki Whanganui, ki Poneke, me nga wahi
katoa i te ana atu ki aua whenua i nga. ata ta o nga
WENETI katoa, a e hoki mai ana i nga HATAREI katoa
i te 2.40 i te tu a ahiahi.
Ki te mea e kore e haere nga tangata e eke ana i aua
Pahihi ki te whare i Nepia, ka tuhituhi ai i a ratou ingoa
ki te pukapuka, penei e kore e tino mohiotia e ratou, e
eke ratou i aua Pahihi.
Ko nga mea e tukua ana kia maua e nga kai whiu o
aua Pahihi, me tuhituhi aua mea ki te pukapuka i Nepia;
a me utu era. i te wa e hoatu ai ana mea kia kawea e te
Pahihi:
ANARU PITA,
Nana aua Pahihi. 49
TIME TABLE.
COBB AND Co.'s
TELEGRAPH LINE
OF
ROYAL MAIL COACHES
LEAVES Pairi Paki TWICE DAILY for Te Aute, Kai-
kora, Waipawa, after the arrival of the 7.30 a.m.
and 12 o'clock Trains from Napier ; returning from Wai-
pawa at 830 a.m. and 1.30 p.m. Leaves for Waipukurau
daily after the arrival of the 12 o'clock Train from Napier,
returning from Waipukurau every morning at 8.30.
Leaves for Wanganui. Wellington, and all intermediate
places, EVERY WEDNESDAY MORNING ; returning
every SATURDAY at 2.40 p.m.
Passengers, unless booked at the office in Napier cannot
depend upon obtaining a seat.
All parcels must be booked in Napier, and carriage pre-
paid.
ANDREW PETERS,
Proprietor. 49
C. R. ROPITINI.
KAI Ruuri whenua, me nga Waapu, me nga Rori
Maana e mahi nga Mapi ma nga Maori, mo nga Rori,
Waapu, me nga mea pera. Me tuku mai nga pukapuka
ki aia, ki te Whare ta o " Te Wananga," Hehitinga Tiriti,
Nepia
U. R. ROPITINI,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
50
C. R. ROBINSON
CIVIL ENGINEER AND SURVEYOR,
Surveys made, Bridge Plans prepared, and Estimates given
to any of the Natives of the North Island.
Address—'WAKANGA Office, Eastings-Street, Napier.
i 50
![]() |
15 91 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA.
HE mea atu tenei nata na Makiria o Hawheraka,
i
e whakapai atu ana ahau ki te iwi, no ratou e hoki-
hoki mai nei ki taku Toa hoko Taonga ai. A e mea
ana ahau, ma taku mahi hoko tika kia ratou, e hono
I
ai ano te hoa ko te iwi i aku Taonga.
Ko te utu o aku Taonga, koia ko te utu o te Taonga
i Nepia.
NAKU NA MAKIRIA,
i
Hawheraka 176
HE PANUITANGA.
HE MEA atu tenei naku na TAMATI TAUNI ki nga
tangata e noho tata ana i Hehitinga, kua timata i aia
tana mahi Parakimete i Hehitinga, me tana mahi hu
hoiho, me nga mahi Parakimete katoa. K oti ano i aia to
hanga nga parau pakaru. me nga Mihini pakaru.
NA TAMATI TAUNI.
Hehitinga. 149
Whare hanga Kooti, Nepia.
NA G. PAKINA,
Kai hanga Kooti, me te mahi Terei, kai
rongoa Hoiho, me te mahi i nga rino
katoa e mahi ai te Parakimete,
Hehitingi Tiriti, Nepia.
HE mea mahi nga Kooti me nga Hareti, ki te
tikanga o nga tauira hou, o Tawahi o Merika,
| a he mea mahi pai te hanga o aua mea.
1 He mea peeita ano hoki eia, a he utu tika tana utu
i tono ai mo ana mahi.
I 21
Panui ki nga Maori o Heretaunga.
KEI TE WHARE HOKO A
Te Houra,
I TAWAHI AKE O TE POTAWHE I NEPIA.
NGA Parau, Whakarawe Hoiho to Kaata
Me nga mea mo nga Kiki
Me nga Tera Pikau taonga
Tera Taane
Tera Wahine
Paraire
Wepu
Mc nga mea katoa mo tenei mea, mo te Hoiho.
He iti te utu mo aua. mea ne;
Na TE HOURA,
i Nepia. 23
KO nga Maori e haere ana ki Akarana, ki te mea
ka haere ratou ki te Kawana Paraone Hotera, ka
whangainga paitia: e ataahua te noho, a e pai nga kai,
• me nga moenga i reira—
£ s. d.
Mo nga Kai i te Wiki O 15 O
Mo te Kai me te Noho
i te Wiki ... ... 1 O O
He Whare pai ano nga whare hei nohoanga mo nga
Hoiho. -
Ko Tiningama raua ko Kingi, nga kai tiaki.
![]() |
16 92 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Pateriki Kahikuru,
Kai hanga Tera, me nga hanga katoa mo
nga Kiiki, me nga Kaata,
Kei Taipo, (Taratera.)
KEI aia, i nga wa katoa nga Tera pai rawa,
Hanihi, Wepu, Kipa, me era mea e kore e taea
te tatau.
Ko ta PATERIKI KAHIKURU te whare
ngawari rawa mo te Hanihi Paki, Kiki, Toki Kaata,
Piringi Kaata, Terei, Paraa hoki, Peke Tera hoki.
Ko enei mea katoa e hanga ana i roto i taua toa ; ko te
reta i tino pai rawa, e kore e kitea i roto i te mota nei,
he mea pai ata.
Haere mai kia kite tonu a koutou kanohi a tera e
paingia.
Kia marama ki te whare. Ko te PATERIKI KAHI-
KURU whare, Tera. Hanihi, hanga Kara, kei Taipo,
(Taratera.)
17
M. R. MIRA
HE KAI HOKO KAU, ME NGA PAAMU,
a e hokona ans eia
NGA Bum Hipi, me nga tini whenua. He Rana
ano he Hipi kei reira. He Rana ano kahore
i nga Porowini o Akarana, o Haka Pei, o Poneke.
Kei tana tari i Paraunini Tiriti i Nepia nga tino
korero mo aua whenua.
HE RAME ANO ANA HEI HOKO.
He Rikona
He Reeta
He Kotiwera
He Marino
No nga kahui pai katoa aua Hipi.
A he tini ano ana hipi hei mahi ma nga Piha patu
Hipi ano hoki.
Na M. B. MIRA.
14
HE PANUITANGA.
¥ J E mea atu tenei kia matau ai nga iwi Maori. Kei te
To» a HONE PERI i Taratera, te mahi hoko utu iti, mo nga
taonga, he iti rawa atu nga utu o taua Toa, i nga Toa katoa o
taua takiwa ; mo te moni pakeke.
HONE PERI.
Taratera.
17
TAKENA MA.,
WAIPAOA,
HE NUI NOA ATU A RATOU TINI KAKAHU
ME NGA MEA PERA
He mea uta hoa mai aua mea
A HE MEA TINO PAI
Kahore he taonga i pai ke ake
I TE POROWINI NEI
He iti te utu mehemea he
MONI PAKETE
Ta te tangata e haere mai ai ki te hoko.
67
H. WIREMU,
NANA TE WHARE ITI NGA UTU MO NGA TERA
HOIHO, I HEHITINGA TIRITI.
Ko te whare tino iti te utu o nga whare katoa
te Porowini, mo nga mea rino katoa, mo nga mea e
mahi ai te kamura, nae nga tangata mani pera. No
| Ingarangi aua mea katoa nei.
o
H. J . HIKI.
i
i KAI HANGA PUUTU ME TE HU,
i
! HAWHERAKA.
E HOKONA ANA.
E 4 MIHINI tapahi Witi.
M. PAERANI.
179
NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand.—Printed by HENARE HIRA, and pub-
lished by HENARE TOMOANA, the proprietor of this newspaper, at
the office of Te Wananga, Napier.
SATURDAY, 12TH FEBRARY, 1876.