![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 4, Number 22. 02 June 1877 |
![]() |
1 209 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA—22. NEPIA, HATAREI, HUNE 2, 1877. PUKAPUKA 4.
1877 \_\_\_\_\_\_\_HUNE, XXS. RA.\_\_\_\_\_\_\_\_\_
Ra 12, ka mate te marama, 2h. 2m. a.m.
Ka 26, ka hua te marama, 4A. 23m. a.m.
\_\_\_\_\_\_ Ratapu. &c.
——————————————————————————————————————
• Te Whakapono a Atanatiu
PANUITANGA .
HE WERA POTI, hei hoko, 10 putu te riu, 25 putu te ro»,
o whitu hoe.
KANANA,
HOKOMATA.
MAKI TONORE
KAI-WHAKA-MAORI; RAUA KO PARAHI,
KEI TE AVENUE, WHANGANUI,
MAKI TONORE.
Hune 2, 1877.
MCDONNELL. & BRASSEY,
NATIVE LAND AGENTS
VICTORIA AVENUE WANGANUI,
Over the Chronicle Office,
Undertake to purchase or obtain leases of Native Lands
on the most favourable terms
THOS. MCDONNELL,
LICENSED NATIVE INTERPRETER. U
HE HOIHO REIHI £ HOKONA ANA
o
Waipawa, Hune 2, 1877
![]() |
2 210 |
▲back to top |
![]() |
3 211 |
▲back to top |
![]() |
4 212 |
▲back to top |
TE WANANGA.
NGA RONGO KORERO
HE MAHINI HOU HEI TAPAHI WITI
Lyttleton
Te Waipounamu
W. A. Wood
New York
Riccarton
Oropi
HE MIHINI NA TE IWI O AMERIKA HE
MIHINI TAPAHI WITI
Merepana
Te Hata
Te Wuru
THE AMERICAN SELF-BINDING REAPER
Melbourne
Mr Watson
![]() |
5 213 |
▲back to top |
![]() |
6 214 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Mr. Fenton
Mr. Whitaker
KOOTI HUPIRIMI
TE WHAWHAI I TAKE
Te Tanupi
TE TURE HOU MO NGA WHENUA MAORI
TA HORI KEREI
Kawana Kerei
WI PARATA
Waikanae
TE HUI KI OMAHU
TUREI MAEHE 13, 1877
Tiriti o Waitangi
Horomona
Petera Rangihiroa
Tareha Te Moananui
Renata Kawepo
Mete Kingi
Karaitiana Takamoana
![]() |
7 215 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Katene : Ko tenei rarangi, me tuku ki te WANANGA, me
Pitihana hoki.
Tikawenga : Me hinga tena tangata a Tatana, me panui
ki te Motu, me Pitihana.
Moroati : Ka pena ano tatou, kaore e pai ko tena he
tangata hei riwhi mo Te Makarini.
Te Muera : Ki te hinga a Tatana, kowai ta tatou tangata
e whakatu ai ?
Noa Huke : Ko te Kawanatanga me whakahinga hoki.
na ratou tena tangata a Tatana.
Takarangi : Ko te toto o Te Makarini, me horoi rawa
atu, kaua e waiho.
Tukua ana tenei rarangi ki te hui, oti ana te whakaae,
kaore he kai whakahe, ko tenei rarangi, me tenei tangata,
a Tatana hoki, me panui ki te WANANGA, ara. te whaka-
kino ki a ia, a rae Pitihana hoki ki te Paremata.
Panuitia ana e te Tiamana te rarangi te 15.
Tikawenga : E pai ana tenei rarangi me tuku tonu tenei
ki roto o te whare.
Petera Rangihiroa : Ka rua ki tenei aku korero mo
Ngatahira, e pai ana tenei rarangi.
Te Muera : Kaore ano te Kawanatanga kia mutu te
whakahe mo Ngatahira. I te hui mo te matenga o Te
Makarini ka korero mai a Te Omana ma me huna nga
mahi kino katoa a Te Makarini, a i tohe mai a Te Omana
ma kia Tareha raua ko Renata, me tuku atu a Ngatahira
kia Tatana, kaore a Tareha raua ko Renata i pai.
Henare Matua : Ma Henare Tomoana tenei take korero
e whakamarama kia koutou, ko taku kupu tenei e patai
ana ki te hui nei me pera ranei te tikanga a te hui nei,
me ta nga tangata o Ngatahira, kaore ranei ki taku, kaore
au e pai kia riro a Ngatahira.
Henare Tomoana. Tiamana: I runga i te hiahia o to
hui, whakamaramatia ana e ia nga mahi katoa o Ngata-
hira.
Henare Matua :
THE NATIVE MEETING AT OMAHU.
Treaty of Waitangi
Solomon
Petera Rangihiroa said : That which makes me agree
with the subject of the point now being discussed by this
meeting is the name of Christ. There are many different
roads in which worship is lead in these islands, hence the
subject now under discussion invites us to go ia the one
and true worship of God. Even as the European has but
one God.
Tareha te Moananui said : The words of the subject
under discussion are true and good, and it is teaching us
the people who are here assembled. The cause of the
much speaking is from the fact that there are so many
different ways by which God is worshipped in these
islands. If there was but one religion (that which the
old missionaries taught us) there would not be much talk.
The subject before thy meeting is quite clear. Let this
twenty-second subject be printed in the WANANGA, so that
all the people of these islands may see it, and if they do
not like it, that will be their own fault.
The subject was put to the meeting, which was passed
without any dissentant voice.
The twenty-third subject was then read by the Chair-
man (and put to the meeting for discussion).
Renata Kawepo said : Some of the words of this sub-
ject now submitted for discussion, incline to a jocular
style, and I do think some words may be nipped off.
Mete Kingi said : Let the subject which has been pro-
posed for discussion be put in its entirety, so that all the
tribes may see the wrong done in the land purchasing of
Sir D. McLean. Those whose lands have been bought
| correctly will not speak, but those who speak will be
those whose lands have been bought as by theft.
i Karaitiana Takamoana
Tikawenga
Takarangi
Horima
![]() |
8 216 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Hemi Araiawa
Ihaia Hutana
Haora Heremorehu
Harokai
Herewini Hiakai
Paora Hinona Hora
Hona Hoera
Peru Hama
Te Irimana
Paora Kaiwhata
Te Karawa
Paora Te Kari Kari
Matea Kapua
Tareha Kingi
Te Karoana Kaho
Hone Ngawhakakapinga
Te One Ohiti
Wiremu Ota
Hori Orapito
Hetaraka Matahuata
Kapariera Mokomu
Te Wiremu Marara
Te Harawira Marangai
Te Rora Moananui
Hoera Miti
Kaimoana Maihi
Hori Mangare
Tamehana Mokopuariki
Tani Maungahoro
Aporo Matana
Maraku
Henare Matua
RAWHIRA Ngatai
Hoera Ngaro
Petera Te Pirita
Henare Pongo Pongo
Matana Pahitoitoi
Reweri Parekei
Rito Ma Pakitiai
Urupeni Puhara
Wi Porori
![]() |
9 217 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PIRIPI MOHUKI
HIRINI KARARUPE
RAHARUHI KAKE
UTIKU TE APARANGI
KI TE ETITA O TE WANANGA
Omahu
Hori Hukahuka
TUHAKARAINA
Tamahere Waikato
HOROMONA TUKATI
Ta Tanara Makarini
Tawauwau
Nui Tireni
ARAMA KARAKA
Mokonuiarangi o te Matata
Hitiri Paerata
Teni Waata Tuorehu
Petera Ngaurei
Ngatitekohera
Raukawa
Oranginaaru Taupo
TE PAPANUI
HE PANUI KIA RONGO TE KATOA
KAUAKA e haere pokanoa ki te pupuhi manu i runga i o
matou whenua, i tera taha o Porangahau, ahakoa he
aha te manu, he aha te manu, ka whakawakia ia ki te ritenga
o te Ture. Heoi nga kupu, kia tupato e nga hoa ki tena
kupu, heoi ano, na to koutou hoa.
NA TIPENE MATUA.
Hune 2, 1877. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_
NOTICE TO THE PUBLIC.
I HEREBY Caution the Public not to Trespass or Shoot
Birds of any kind or sort on my land, on the west side of
the Porangahau (River). Anyone found so acting will be
prosecuted according to law.
TIPENE MATUA.
June 2, 1877. 15
![]() |
10 218 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUITANGA
Niho ! Niho !
KUA MUTU TE UTU KI NGA TAKUTA MO NGA NIHO
O TE HUNGA NIHO TUNGA.
KI nga Maori o Haaku Pei. Mehemea he niho tunga a
Koutou, a mehemea kua kore rawa atu he niho i a
koutou, maku e unu nga niho tunga, a ka hoatu ai he niho
hou, he niho pai ke atu i nga niho i tupu mai i nga ra o
koutou e taitamariki ana, e kore nga niho hou e mamae, e
kaha ano ki te ngaungau kai, a e taea ano te unu ki waho o
te mangai, kia horoia aua niho kia ma tonu kei piringia e te
para kai, a e pai ano te taku atu ano ki te mangai mau ai
ano. He nui nga mate e tupu mai ana i te nohi tunga, he
mea hoki e kore e tino koparuparu te kai e nga niho tunga te
ngaungau, na reira i pa mai ai te mate ki te tangata.
TE WIRIHANA.
Kai mahi niho.
Tenehana Tiriti, Nepia. 17
PANUITANGA.
£10 UTU.—Ka hoatu tenei utu te £10 ki te tangata
mana e whaaki nga korero e mau ai i te Ture, nga
tangata e haere pokonoa ana i taku whenua i Tuki Tuki.
• ARANA MAKARINI.
9 ALLEN M'LEAN
NOTICE.
£10 REWARD will be paid to any one leading to the
CONVICTION of TRESPASSERS on the Tuki
Tuki Estate.
9 ALLEN M'LEAN.
TE REREWEI O NUI TIRENI.
NEPIA KI WAIPUKURAU
HE mea atu tenei, he whakatupoto ki te iwi Maori,
Kia Kana ratou e purei Kaari, a mahi purei
ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Rere-
wei, no te mea e he ana taua mahi te purei ki o te
Rerewei tikanga, ara ki te Ture e 31.
Na te MIRA,
Tumuaki tiaki Rerewei.
Nepia.
Nei tana ture—" 31. Ki te mea ka kitea tetahi
tangata i runga i tetahi o nga kareti, i te teihana [
ranei, e haurangi ana e takaro ana ranei ki nga mahi
kaari, ara ki te " hipi" me era atu tu takaro, ki te
mea ka whakararuraru ka aha ranei mo te moni, ki te
mea ranei e whakararuraru ana ia i tetahi tangata
haere o runga i te Rerewe, ka tika kia tonoa ki a ia
kia utu ia i te moni kaua e nukuake i te rima pauna, |
ka pana hoki ia i tana kareti, taua teihana ranei."
HE PANUITANGA.
TE HOHIPERA O HAKU PEI.
HE kupu tono tenei na te Komiti o te Hohipera o Haku
Pei kia aro mai, a kia mahi tahi nga iwi Maori ki te
mahi mo te Hohipera mo nga Pakeha, me nga Maori o
Heretaunga.
He mea pai kia homai moni, a he mea pai kia homai he
whenua mo taua Hohipera. A ko nga tino korero katoa e
mohio ai te iwi ki nga tikanga mo taua Hohipera, me uiui ki
te Komiti, a ki te Tari o TE WANANGA ano hoki.
J. A. METE
Hekeretari,
HE PANUITANGA TENEl.
KI nga Pakeha o Nepia, puta noa tenei i Porowini o Haaku
Poi. Ki te hiahia tetahi Pakeha ki te wahie, tuhia
mai te utu mo te koori. maku e hoatu ki Nepia na hoko na kia
koutou, kua mahia e au nga wahie, kei taku toa, kia tere mai.
E hoa kia tere te tuku ki nga reo e rua. Pakeha, Maori hoki,
kia tere te panui ki nga Nupepa o tenei wiki, na to hoa.
Mei 5, 1877. NA WII.
N O T I C E.
THIS is to all the Europeans of Napier, and all in this Pro-
of Hawke's Bay. If Europeans want to BUY
FIREWOOD, write to me, "and I will tell them what I ask
per cord for it, and I will send it to Napier, if you buy it. I
have Firewood ready to send. Be quick and let me know.
WIl,
1 At Te Takapau.
HE PANUITANGA TENEI.
MAHAU e tuku atu taku kupu ki tatatou WANANGA. Ko
taku kupu, he ui naku ki tetahi Pakeha e pirangi ana
ki to hoko wahie. Mehemea e pirangi ana ki te wahie, kei
au nga wahie. Whakaatutia mai te utu mo te koori kotahi,
te ingoa o te Pakeha pirangi, kia tere mai. kei hoha koe ki te
roa, me tuku atu ki te WANANGA, ka mutu.
PORIKAPA TAMAIHOTUA.
Waipawa, Mei 5. 1877. 2
NOTICE.
INSERT the following in our WANANGA. I wish to know
if any Europeans want to BUY FIREWOOD. If there
are such, let them inform me what they will give per cord
for it.
Do not be weary, but put all this in TE WANANGA.
PORIKAPA TAMAIHOTUA.
Waipawa. 2
HE PANUITANGA KI NGA MAORI.
TE POUNAMU KIA MAHIA HEI MERE.
KIA rongo mai koutou e nga iwi katoa o te Tai Rawhiti,
me te Tai Tuauru. Nga iwi katoa o te tua-whenua.
tenei kei Nepia nei te tangata tino mohio ki te haehae Pouna-
ma, hei Mere, hei Heitiki hei Kurukuru. hei Mako ma te iwi.
Tukua mai a koutou Pounamu ki te Tari o TE WANANGA
Nepia.
NA HEMI KOPI.
PANUITANGA.
HE mea atu tenei na Te Huta o Hawheraka, kua tu
tana Toa i Nepia, ki te taha ki Puku-mokimoki
A mana, e mahi nga mea whakananawe Hoiho too
kaata, me nga takai waewae mo te tangata.
Kai tawahi tata o te Paparakauhe a Tenui i Nepia
NA Te HUTA.
PANUITANGA.
NA HAUHAU TARANAKI.
![]() |
11 219 |
▲back to top |
TE WANANGA.
He panui tenei ki nga tangata pupuhi
manu, me nga tangata e haerere ana I
i runga i nga whenua i Te Aute.
HE hono tonu no to haere pokanoa a te tangata, me
ana kuri, ki te pupuhi manu, a ki te aruaru
poaka, i nga whenua e nohoia ana. a e tiakina ana e !
ahau. He mea atu tenei, kua Tu nga kai tiaki mo aua
whenua, a ki te mea ka kitea te tangata haere poka-
noa ki aua whenua ka tino whakawakia ratou ki te I
tikanga o te Ture. }
HENARE RATA.
Maunga Hapeta, Waipukura.
Mei 2, 1877. 7
Notice to Poachers and Trespassers on
Te Aute lands.
IN consequence of the continued TRESPASS by
persons with Dogs and Guns in, pursuit of Game
and Pigs on the lands at Te Auto, in The occupation
or under the charge of the undersigned, it is hereby
notified that persons have been specially appointed
to watch, and all offenders will be rigorously pro-
secuted.
H. R. RUSSELL.
Mount Herbert, Waipukurau.
May 2, 1877. 7
PANUITANGA.
HE nui no te raru, i te mahi waiho kia puare nga
keeti o nga whenua patiki i Te Aute, e te Maori,
me nga tangata noa atu, i rihitia e Henare Rata, koia
i panuitia ai te kupu nei, kua akona te kai tiaki o aua
whenua, kia whaakina nga ingoa o nga tangata na
ratou i waiho kia puare nga Keeti, kia tamanatia ai
aua tangata, mo te haere pokanoa, a mo te he i he ai
taua whenua ia ratou.
A enei ra e haere ake nei, e kore rawa e tika kia
aru aru poaka te tangata i nga whenua e noho ia ana,
a e man ana ia Henare Kata. Ma te kai tiaki rawa
ano e whakaae te tangata kia haere ki to aru aru
poaka, katahi ra ano ka tika te haere a te tangata, ara
ma Keneti e whakaae. A ko nga kuri herehere e
haere ana i reira ka patua kia mate. Kua nui nga
Hipi i mate, koia a Henare Rata i mea ai, me mutu
te haere pokanoa o te tangata me te kuri peropero ki
reira. A hei mahara ma te Maori, kia kaua e pa te
he kia ratou.
HENARE RATA
Mauti Hapete. Waipukurau
Mei 2 1877.
NOTICE. i
H. R. RUSSELL.
Mount Herbert, Waipukaurau,
May 2, 1677. 8
PANUITANGA KI NGA IWI KATOA
Rakarana & Waikato Maori Kamupene
Rimitete.
KUA HOKONA NGA HEA A ENEI TANGATA E MAU
AKE NEI NGA INGOA I RARO NEI :—Aihe
Mokomoko. Epiha Waitere. Henare Ngatai. Hone Kuruki,
Hone Te One. Hami Whakatari. Henare Akuhata, Henare
Ngataumata. Kipi Waatarauihi. Kewene Te Haho, Mita K.
Ngatipare. Wetini Mahikai. Wairama Kiwi. Heta Te More,
Kupenga Te Hou, Matena Tuheka, Maihi Kereopa, Nane
Tangirau, Erina Tuaiwa Ngatipare, Penehawini Kiwi,
Terupapere Ngawhitu, Wetini Te Okioki. Teira Huia, Wirihana
T. Teaooterangi, Kaweahau, Pinikera, Taneti Pouwhareumu,
Tainui Te Para, Harini Tikapa. Karepa Te Whetu.
I roto i te Kamupene e mau iho ra ; ki taua Kamupene
ano, mo nga moni kotahi rau e rua-tekau-ma-ono pauna £126.
A kua mutu te whai-manatanga o nga tangata e mau i runga
ake nei ki roto i taua Kamupene i te 10 o nga ra o Aperira
IS77.
HUIRAMA RIUTOTO.
Rakarana, Mei 5 1S77. Manager. 3
Notice to all the People of the Tribes of
New Zealand.
THE RAGLAN AND WAIKATO MAORI STORE COM-
PANY (LIMITED). wish to inform these whose names
are hereinafter written, that their shares ia said Raglan and
Waikato Maori Store Company (Limited) have been sold for
the sum of £126. and said parties whose names appear below
have ceased to hoki shares in the said Company from the
Tenth day of April. 1S77.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
NA PURERE EREMUPARANI.
Tahoraiti.
\_\_\_\_\_
;
Tiaki Ohipene (Jack Osburn).
PURERE EREMUPARANI of Tahoraiti.
![]() |
12 220 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUITANGA.
———— !
WAHIE ! WAHIE ! HE WAHIE MA KOUTOU.
KO taku korero me miri haere i nga taha tika o
Hukarere tae noa ki te Peti huri noa mai i
Puke Mokimoki Huri noa ki te taone haere noa ki
nga Rohe katoa o Heretaunga, e nga rangatira Pakeha
ne nga rangatira Maori ka whaka atu ahau i nga
taonga o toku toa kia mohio koutou. He Matai, he
rawa, he Rimu, he Maire, he Kahika, he Whinau, he
Rata. Me nga wahie katoa kei toku toa e tu ana. E
nga rangatira Pakeha, me nga iwi Pakeha e nga
rangatira Maori me nga iwi Maori, me haere mai
koutou ki te hoko i nga taonga o toku toa kei te
Takapau e tu ana ko Tawhao, te ingoa o toku toa, £3
15s., (e toru paunu te kau marima herengi) mo te |
koori, kotahi ka aha ake whakarunga.
NA HIRAKA TUHUA, i
Takapau, Aperira 21, 1877.
NOTICE.
Firewood! Firewood ! Firewood ! i
I BEG to inform the public of Napier that I am
enabled to supply the following timber as FIRE-
WOOD :—Matai, Tawa, Rimu, Maire Kahika (white
pine), Whinau, and Rata, at £3 15s. per cord, at
Takapau.
HIRAKA TUHUA,
Takapau.
April 21, 1877.\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_
HE PANUITANGA.
HE panui tenei kia whakaatutia mai e koutou taku Kuru
Pounamu hei Kaki, e ono, e rima ranei te roa o taua
Pounamu, e toru inihi pea te rahi. I makere ki Nepia, i
Hehitingi Tiriti, i nga ra o Maehe nei, me hoatu e te tangata
nana i kite, kia Raniera Putauhinu, kei Te Waiohiki, mana
e homai te kotahi pauna, £1, ki te kai kito.
NA NIKORA ROTOHIKO.
Hatepe. Wairoa. Aperira, 28, 1877.
£1 Reward.
I WILL give £1 to any one who may find and bring to me
or to Raneira Putauniu at Waiohiki. a GREEN STONE
EAR DROP, which I lost at Napier, in Hastings-street. It
is five or six inches long.
NIKORA ROTOHIKO.
Hatepe, Wairoa, April 28, 1877. 12
PANUITANGA.
KI te tae atu te Putihana turaki moku a Ngatiapa, tukua ki
te WANANGA kia kitea ai nga take i he ai ahau, ki te kore
maku e whakaatu nga take i turakina ai toku whakahaere i
roto i nga mahi o nga Komiti, ki ata marama ai i a ratou i
nga Komiti. Ko te take he whakapae na to Raukahawai mo
Hirini mo tana hoiho i kitea e nga tangata o te Raukahawai.
a haere ana a Hirini i runga i tana hoiho, a kahore i whaka-
aetia e Hirini, kei aia taua hoiho, katahi ka kiia e nga Komiti
kua he a te Raukahawai ki te Ture, ka whakataua ma te
Raukahawai e utu ki te Komiti kotahi pauna £1 ma te Ture,
ka mea ahau, kaore, ma raua a tahi te tekau-ma-tahi, tekau
ma-tahi koia nei te take i hinga ai au. E pai ans. na te
koutou hoa aroha kua hinga.
Parawanui, Rangitikei 5
PANUITANGA.
MAU e tuku atu ki nga roe e rua. Pakeha. Maori hoki.
Ko taku hoiho i ngaro atu i Waipawa i nga ra o
Aperira, i te 21 o nga rao taua marama, ko taua hoiho, he ma,
he raho poka, he hoiho mahi kaata, ko te parani he —U—
Omahu
PORIKAPA TAMAIHOTUA.
Waipawa.
Waipawa.
P A X U I T A X G A .
PEETI TE RANGI.
16 \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_ Tahoraiti
NOTICE.
Waipukurau
PEETI TE RANGI.
Tahoraiti.
PAERANI ME ANA HOA