![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 4, Number 24. 16 June 1877 |
![]() |
1 233 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
\_\_\_\_\_\_\_\_\_"TIHE MAURI-ORA."\_\_\_\_\_\_\_\_\_
NAMA—24. NEPIA, HATAREI, HUNE 16, 1877. PUKAPUKA 4.
PANUI MO TE WATI.
Ki te mea ka rokohanga te tangata i te whenua mamao noa
atu, a ka taapu tana Wati. He mea ako atu tenei kia mohio
ai taua tangata ki te whakahaere ano i tana Wati kia tika ai
Me titiro te tangata ki te wa e puta mai ai te ra. a e too ai te
ra, kei reira te wa tika mo te taima mo te Wati :—
KUA tae te kupu mai <> te Wairoa, a e mea ana taua
kupu, kua men a Te Kooti kia haere ano aia ki nga
wahi ona i whakararu ai i nga ra o mua, i te tau
1868. E hara pea ia Te Kooti taua whakaaro haere
mona ki Turanga, i te mea hoki, e ahua ke ana nga
tangata o Kihipeni i enei ra. He ou on nga Pakeha
i reira i ana ra o mua, a i noho marara te noho o aua
Pakeha i aua ra. A ko tenei kua tokomaha nga
tangata, a e noho marara ana aua Pakeha i taua waahi.
A i aua ra, o ahua nui ana nga hoa a Te Kooti. A
ko tenei e kore pea e nui he hoa mona, he tangata hoki
kua he i ta te Ture titiro nga tangata hei tautoko i a
Te Kooti mahi i enei ra. A ko tenei kua tino mahue
rawa a Te Kooti i nga iwi Maori i tautoko nei i aia i
mua, a kua tino wehe ke aua iwi i aia. He tika ano
pea, i ahua tau he tetahi wahi o te whakaaro kia Te
Kooti i nga tau o mua, a i nga ra o Te Kooti ratou
ko ana hoa i hokimai ai ki Aotearoa nei, mei waiho
pea ratou kia noho marire, penei e kore pea nga mahi
kino o te tau 1868, e kitea, a penei e kore pea e he
nga iwi i te Tai Rawhiti. Otiia, i nga ra o muri mai
ona i u mai ai ki te motu nei, i tino he rawa atu. He
kohura i nga wahine me nga tamariki, he huaki i nga
. kainga e noho pai ana. Te take i kiia ai a Te Kooti,
kua mahi he rawa aia ki te ao katoa. A e kore a Te
Kooti e kiia ona mahi i rite ki to te tangata, engari i
rite ona mahi ki te mahi a nga mea e kai kino nei i
te tangata. Ka nui te pai, kia aro te iwi ki nga mea
e ako ake nei te WANANGA. He mea hoki na matou,
ki nga kupu o te hui ki te Wairoa, a Ngatiporou me
nga hapa Maori e noho ana i reira. I mea taua hui,
kia tahuri nga iwi Maori ki U karakia ki te Atua
pono, kia mutu te kai waipiro, kia noho nga Maori
hei tino tangata tatara kia Te Kuini, a kia
nga Ture e ratou. A i mea taua hui me mutu te
haere o te tangata kia kite i a Te Kooti.
koa te iwi Pakeha, me to iwi Maori o nga Motu katoa
i nei, ki aua kupu a tana hui. He mea hoki na matou,
he tohu ana kupu, mo te pai o nga Uu e haere ake
nei. A ki te mea ka karakia pono nga iwi ki to
i Atua, penei ma te karakia pono te ara mai e tae mai
i ai te ako, e matau ai te Maori ki nga mohiotanga nui
o te ao. A ma te karakia pono i noho pai ai te Maori.
e kore ai e kai i te waipiro, ka tino noho te Maori i
i te noho ora, me te noho pai rawa atu. A ma ana
mea nei, e puta ai he taonga ma te Maori, e kiia ai te
Maori he iwi mana ki te mahi. A ma reira i kakaha
ai naa uri Maori i te kakahu hei ora mo te tinana, e
kai ai ano hoki ana uri i te kai e tawhai ai te tupu hei
tino tangata. A ko nga Maori ka kiia e te Pakeha
! hei hoa mahi tahi, hei hoa mea i nga mea e nui ai to
', iwi. A ko nga tikanga enei e pa ana ki te tinana
I : a ki nga mea o te ao nei. E hura ta matou i to
amea he ako ata i nga mea mo to wairua, i te mea
hoki e mohio ana nga tangata i akona e nga Mihanare
• o mua, a e mohio ana ki nga kupa o Te Paipera a e
i mohio ana, na te karakia pono ki te Atua, te Pakeha
i kake ai ki te tino mohio a ki te noho pai, me te ora
i i te ao nei. A ko nga pai ano hoki e akona ana mo
i te wairua i tera ao. Heoi ra, kua pahure nga ra o
mua, me ona he, me ona tangi, me ona mamae, mo
ona roimata. A ko enei ra ia tatou e noho nei, ano
i Le wai e rere ana i te awa, e timu atu ana ki te
moana, a ko nga mahi, me te ngakau o nga mea e
kiia ano i te ao nei, e penei ana me nga ngaru o tau
e papaki ana, a e haruru ana ki nga pare parenga e
![]() |
2 234 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Te Wananga.
Published every Saturday.
SATURDAY, JUNE 16, 1877.
A SHORT notice from Gisborne tells us that a rumour
is afloat in Poverty Bay that Te Kooti is about to
visit once more in anus the scenes of the massacres
in 1868. It is not probable that any such intention
' is really held by Te Kooti, as Gisborne is in a very
. different condition now from that in which it found
itself in the last war. European inhabitants were
then very few and scattered-—now they are numerous
and gathered in a centre. Then also Te Kooti could
reckon on a large following, but now, most probably.
only a few desperate men whose lives are already for-
feit to the laws would follow his lead. Indeed, so
completely Las he been left, that tribes like the
Ngatiporou and Ngatikahungunu of Wairoa, which
have been visiting him almost to the present
time, have at length severed the cord which
bound them to him. . There can be no doubt
that Te Kooti and those who were with him
were at one time injured men. And it is
finest probable that if, when they returned to New
Zealand in the Rifleman they had been left alone
they would like the Natives who escaped from Kawau
have gone peacefully to their homes, and the dreadful
scenes of 1868 on the East Coast would never have
become matter of history. For Te Kooti's course
since that time, however, there can be no excuse.
"To murder women and children—to carry fire and
sword into peaceful settlements makes a man an
enemy to all the human race. Instead of a man. he
becomes a wild beast. We are highly pleased that
the lessons which the WANANGA has been trying to
teach, are being learned by the Maoris. The great
Wairoa Ngatiporou
the men who have listened in days gone by to the
preaching of the Missionaries,-and who know the
Bible, what the worship and religion of Christ will
do for them in the land, which is beyond the grave.
The past is gone. Its faults, its sins, its tears, its
hopes and fears. The present is swiftly passing like
a great river to the sea, the break of whose surf upon
ike shore we can sometimes hear. But the future,
the time to come, may, if the Maoris will be wise and
brave and truehearted, be better for them and their
childreen than all the past.
Ko nga whakaaro a Te Hiana mo nga whenua i Te
Takapau, kia mahia kia nohoia aua whenua e Te
Maori i te Pakeha, e ako ana i te mea hou mo nga
tikanga ki nga whenua, ara e tohu tohu ana i nga
ritenga a te Maori e takea ai ki aia ona whenua a ona
Tupuna. I nga wa o era tau, he mea hoko nui tonu
te whenua e te Maori ki Te Kawanatanga, a ki nga
Pakeha noaiho ano hoki. A ko aua whenua he whe-
nua nui noa atu, e tae ana etahi o aua whenua ki te
tini noa atu o nga maero te roa, nae te whanui. A na
reira te Maori i kite ai, e pan atu ana i te Pakeha
nga whenua a ona tupuna a te Maori i tuku iho ai ki
aia ki te Maori. Tena pea e kiia he pai ano ona, o
taua tu hoko, ahakoa kua nui, a kua riro etahi whe-
nua nui i etahi Pakeha, a i noho whenua kore etahi
Pakeha, otira he mea ano ia i nohoia ano nga whenua
e te tangata, a i tupu haere te pai ki te iwi nui tonu.
A ko te takiwa pea tenei e tika ai kia ahua ke te mahi
rao nga whenna i nga Rangatira Maori; me nga tino
tangata o nga iwi Maori. A ko te tikanga i korero
nei a Te Hiana ki nga Rangatira Maori i te Takapau,
hei tauira mo te mahi. A koia nei aua tikanga i kiia
nei e Te Hiana. Kaua te Maori e hoko i nga whe-
nua nui, ara i nga whenua penei me nga whenua e tae
ana ona eka ki te te kau ma rima mano eka. Otiia
me Ruuri aua whenua e te kai Ruuri tika, a me rohe
rohe aua whenua hei Paamu, hei nohoanga tangata
ngaki i te mau o te whenua, a mehemea he whenua,
tika te aro o te whenua, me taone etahi wahi. A ko
nga tekihana o aua taone rue mahi ke etahi i te mahi
mo etahi o aua tekihana. Me hoko pea etahi o aua
tekihana, ki te moni, a me rihi etahi o aua
tekihana, a me waiho etahi ma nga Maori no ratou
ake te whenua, hei mahi ano ma aua Maori a nga tau
e mohiotia ai he tikanga mo aua tekihana e aua Maori.
Ma reira e puta ai he pai ki nga Maori na ratou aua
whenua, i te mea hoki ko te utu e puta mai ki nga
Maori mo etahi o aua tikehana ranei, o nga Paamu
ranei, e nui ke ake ona utu i to te utu o nga whenua
i tuku nuitia nei i era tau mo nga whenua i tukua
toputia ki te Kawanatanga. A te taki pai o taua
tikanga a Te Hiana, e puta nui mai nga utu tau ia tau
ia tau ki nga Maori, o maua whenua i rihitia nei e nga
Maori. Whai hoki, ka kake haere te atu mo aua
whenua ia tau ia tau. A etahi pai. e kore e riro ke,
i te tangata ke nga maara kai a te Maori. £ kore e
takahia nga wahi tapu tupapaku. A e kore e
rapua nga whenua i rahuitia ma te Maori. A
ma reira ano hoki ka puta ai he tino pai ki
nga noa noa iho te iwi Pakeha, he mea hoki
e kore e riro nga whenua nui noa atu i nga
Pakeha whai moni, ara i nga tangata rangatira
![]() |
3 235 |
▲back to top |
TE WANANGA.
0 Pakeha, hei nohoanga hipi mana. Otiia ka
nohoia nga whenua e te tini o te tangata, a ka ngakia
e puta ai he o ma te iwi, a ka tupu nga Taone, mo
nga kainga a te iwi i nga tini wahi katoa o nga Takiwa
o nga motu nei. A ko te witi, ko te oti, ko te pare,
ka ngakia e te Maori e te Pakeha, a ka tupu ano hoki
ia ratou te riwai, me nga hua katoa o nga rakau e
kainga ana e te tangata, me nga pata, rae nga hua
maua, a ka kapi te whenua i nga kainga ngakinga a
te tangata, a ma reira, e kore ai e kiia kia nohoia e
nga hipu tokowhitu, te eka whenua kotahi. Otiia
kia nohoia taua eka kotahi, e nohoia e nga tangata
tokorua, ranei t te tini ranei. A ma reira e nui ai ano
hoki he moni ma te Kawanatanga, i te mea ka nui
te iwi ka nui ano hoki nga moni Katimauhe, hei utu
i nga mahi e mahi ai te Kawanatanga ma te iwi. A
ma reira ka nui ai ano hoki he mahi ma nga koi hoko
taonga, ma nga Kamuru hanga whare, a ma te iwi
katoa ano hoki. Koia matou i mea atu ai kia titiro
te Maori ki aua tikanga i korerotia nei i te Takapau, a
kia mea te Maori koia ra te tikanga a te Maori e mahi
ai i ana whenua a enei tau e haere ake nei.
The effort made by Mr. Sheehan to throw open to
European and Maori alike the Maori lands at Takapau
marks a new starting point in the history of native
ownership. Hitherto the Maoris have sold or leased
their lands in great blocks to the Government or to
private parties. Large tracts of country extending
sometimes over hundreds of square miles have thus
been dealt with, and the native tribes have seen slip-
ping away from them, all the vast possessions which
descended to thern from their Fathers. Up to this
time it may, perhaps, he said that this plan has been
useful. For although a large class of great land
holders has arisen, excluding in many places the
smaller and comparatively more useful settlers, yet
the Government has been enabled to open up lands
-for all, and the country generally has prospered. The
time, however, seems now to have come when a dif-
ferent state of conduct in relation to land might well
be pursued by the Native Chiefs and Hapus. This
scheme, originated by Mr. Sheehan at Takapau, may
be taken as an experiment and a specimen of the new
plan proposed. It is, shortly, this—Instead of the
Maori owners parting with a block of ten or fifteen
thousand acres they should have it cut up by compe-
tent men into small farms and homesteads, and if the
place be favorable, partly into township lands. Then
the allotments should be dealt with differently. Some
might be sold either for cash or on deferred pay-
ments. Some might be leased for numbers of years.
Some should be reserved for the Maori owners them-
selves, or for future sale or lease. By this means a very
great benefit will accrue to all. The Native owners
will get more money from the sale of a few allot-
ments or small farms under this system than under
the old plan they would receive for all. They would
besides be in receipt of large rents, and that portion
of their property would be continually increasing in
value. They would also keep their cultivations and
sacred places as reserves for themselves. Thus they
would be in every way benefitted. On the other
hand the Europeans would reap an equal if not a
I superior advantage. Instead of one or two wealthy
people monopolising a whole slice of country merely
to feed sheep upon it, a great number of industrious
families could settle down and build and till the soil.
Villages and towns would rise up everywhere. Wheat
and oats, and barley, and potatoes, and. fruit, as well
as the produce of the dairy and the usual adjuncts of
small farm holdings, would be seen on every hand.
Instead of an acre of ground carrying seven sheep it
would support two human beings or more. The Go-
vernment would be made more wealthy by the in-
crease of revenue. The merchants, tradesmen,
mechanics—indeed all men—would share to some
extent in the good results. We commend, therefore,
to all our Maori readers the example which has been
set at Takapau, and we hope that henceforth this will
be the plan upon which Maoris will deal with their
lands.
NGA RONGO KORERO.
TE WHAWHAI A TE TAKE KI NGA HOIA
MOTINIKIRO.
Kua tae mai te waea. A e ki ana, kua tu te pare
kura a to Take ki nga Hoia o te whenua i Motini-
kiro. A ko te Take te mea i toa, ko te hoariri i
mate. Kahore kau he kupu a taua waea, i turia
ranei te parekura ki waho, i whakaekea ranei ki to
Pa-
Kua tae te Epara o Kuhia ki Poritii. E kiia ana
te Take ona i haere ai ki reira, he mea nana, Koia
ano he arahi i tana taua whakaeke i te Take. He
mea hoki nana kia tino toa ai taua ope i aia te Kawe
ki te aro aro o te hoa riri. E kiia ana ano hoki, e
hara i te mea na te Epara o te Ruhia te hiahia ki te
whawhai ki te Take, engari, he iwi korero tunga
taua iwi ki aia, a he wehi nona kei tahuri taua iwi ki
te mahi he ki ki aia, i tukua ai te puku riri o taua
iwi kia kawea hei mahi i te lake. Kua puta hoki te
kupu a te Epara o te Ruhia, te Take ona i whakaae
ai kia whawhaitia re Take eia, he mea nana. Kia
kore te Ruhia e noho tahi ana i te iwi Take, e Kohu-
ritia e te Take ana karakia te Ruhia i tana karakia.
Kua karapoti te noho a te Take i te pa a te Ruhia
i Kuakawe. A kua puhia tau pa e te Take. E mau
tonu te mahi a te Take ki taua pa a kia taea ra ano ka
mutu ai te pupuhi ki te pu repo e ratou.
Ko nga kaipuke manuwao a te Ruhia i Amerika e
tu ana, kua rere mai i Amerika aua kaipuke a kai
Perete e tu ana. He awa tunga kaipuke a Pereti ra
te Wiwi.
Ko te tahi wahi o te ope taua a te Ruhia kua tae
ki Narimau, a ko tetahi wahi o taua ope taua ano kua
tae ki Karakeha. A kahore kau he aha aha atu o te
Take ki aua ope.
E kiia ana, e mea ana te Ruhia kia whakawhiti aia
i te awa a te Take, a kia tae tana ope taua ki te taha
o taua awa o te Tanupi e noho aia e te Take. A
ko te wahi e whiti ai te Kuhia, ko Nikopiri. A ko te
ope taua a te Take kei HahauarKaere e noho au a kei
tua whenna ano te Take e noho ana, ara ko te puni
nui o taua ope taua a te Take kei ona rohe ano e noho
[ ana.
![]() |
4 236 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE KORERO OHO MAURI NO NGA TA-
NGATA O POPATI PEI (I TURANGA. )
Turanga
NGA KAIPUKE MANUWAO HEI TIAKI MO
ENEI MOANA
TE HOKO WHENUA A TE KAWANATA-
NGA
Te Hemara
Nepia
Te Rotokakarangu
Makahea
Wairoa
RETA I TUKUA MAI
Te Hui a Kahungunu i te Wairoa
KI TE ETITA O TE WANANGA
Ngatikahungunu
Waihirere
Waiau
Nukutaurua
Mohaka
Paora Korori
Nikora Rotohiko
Areta Apatu
Heremia te Popo
Kerei te Otatu
Tohe Rahurahu
Maraki Kohea
Tamihana Huata
Ihakara te Tuhi
Ihakara Haeata
Rakiroa Paratene
Wata Taiaroa
Epeniha Taura
Hamana Tiakiwai
Rutene Tainguru
Teira Tinirau
Hori te Roi
Paora Korori
Hirini te Rito
Ihaka Maihi
Ahipene Tamaitimate
Reu Taiamai
Iehu Kupu
Tiopira Kaukau
Hotene te Ariki
![]() |
5 237 |
▲back to top |
TE WANANGA
CORRESPONDENCE
THE MEETING OF THE KAHUNGUNU TRIBES AT
THE WAIROA
Waihirere
Te Wairoa
Whakaki
Nukutaurua
Te Reinga
Waiau
Mohaka
Pitiera Kopu
Paora Apatu
Ihaka Whanga
Paora Korori
Nikora Rotohiko
Areta Apatu
Heremia te Popo
Kerei te Otatu
Tohe Rahurahu
Maraki Kohea
Tamihana Huata
Ihakara te Tuhi
Rakiroa Paratene
Wata Taiaroa
Teira Tinirau
Hori te Roi
Paora Korori
Hirini te Rito
Ihaka Maihi
Ahipene Tamaitimate
Reu Taiamai
Iehu Kupu
Epeniha Taura
Hamana Tiakiwai
Rutene Tainguru
RAWIRI ROTA TE TAHIWI
Wakuratawhiti Otaki
HE TANGATA MATE
Maraea Purewa Rawiri Te Tahiwi
![]() |
6 238 |
▲back to top |
![]() |
7 239 |
▲back to top |
TE WANANGA. Poneke Noa te Hianga Waikato Heretaunga Taranaki ROTA POREHUA HORI TE HUKI Erina Tuuripo Ta Tanara Makarini Te Wiremu Minita Te Aihurangi Te Poka Paora Maere Tamati TE OTENE POMARE Te Arawa Ngatipikiao Ngatirahihi Ngatiwhakaue Ngatirangiwewehi Tuhoe Ngatiawa Ngatipukeko Patutatahi Pahipoto Tamaoki Pohokotia Ngatirangihoutiri Te Patua Ngatihokopu Te Tawera Tuwharetoa Ngatituara Hare Reweti Te Ianga Penetito Wi Patene Te Mapu Petera Rirituku Te Ngarara
![]() |
8 240 |
▲back to top |
TE WANANGA
Henare
Paora
Te Ngako
Tunu
Te Iorangi
Patutahora
Te Koa
Te Nau
Taiki
Raharuhi
Hare Reweti
Te Mitere
Tukehu
Putauaki
Penetito
Wi Patene
Te Tawera
RAWIRI TE KIRIRAPE
HAPETA KUARE O TURANGANUI
HAMANA TIAKIWAI ME TE KURI I TE WAIROA
![]() |
9 241 |
▲back to top |
TE WANANGA.
MANAIA HE TIMA,
E RERE tonu ana tenei Tima, atu ano i Kepi» ki te
Wairoa, ka paki te rangi te rere ai. fie tima tenei
e eke ai te Maori, kei te kapene i te Tima, kei Te Taranapira i
Te Peti te korero. Te uta i te kapene mo te tangata eke £1 i te
tireti, £ O 15 O i Nepia ki te Wairoa, i te Wairoa, ki Nepia ko tana
utu ano. Mo te tana utanga £1 10 ki te ritenga o te muri, a
£1 mo te tana wahie, me nga mea pera.
Ki te mea ka kiia e te tangata ana kapu mo ana mea ka
mahia he tikanga e ratou ko te kapene, mo era. 203
NOTICE.
I HEREBY give notice that I will put into the Public
Pound all Cattle and Horses found STRAYING in my
Paddock, in the MATAHIWI District. That ia, the cattle and
horses belonging to Europeans. .
21 NIKERA WHITINGARA.
PAERANI ME ANA HOA
Kai hoko i nga mea rino
HE tangata kua oti te RAIHANA kia hoko PU PAURA.
hoki.
HEI HOKO.
He Pu NGUTU KOTAHI, he Pu TUPARA, he Pu PURU-
KUMU, me nga tu PAURA e toru He HOTA he TINGARA
he KARIRI, he KARIRI PU HURIHURI HOKI.
NA PAERANI UE ANA HOA,
Hehitingi Tiriti.
HE PANUITANGA .
HE KUPU TENEI KI TE IWI KATOA
HE tinitini noa atu aku mea hou i taku Toa i TARATERA
A maka e hanga hou nga mea pakarau.
HE TERA WAHIKE, HE TERA TAANE,
HE PARAIRE, HE MATINIKERA,
HE KOROPA, HE WEPU,
HE PA, HE KAHU HOIHO.
Ko nga mea pai katoa a te Pakeha mo te Hoiho,
KEI TAKU WHARE HOKO I TARATERA.
E hara i te uta nai aku mea
He tini, a e rite ana ki o Tawahi te pai.
Kei aa nga mem mo te MAOBI,
Kahore he take e haere ai
Te MAORI,
Ki Nepia hoko mea ai.
03 NA PATARIRA.
PANUITANGA.
UTU.
E taia, ana Te WANANGA Nupepa i nga wiki
katoa. Ko te utu mo te tau, kotahi pauna. Otiia, ki ie
tukua ma to Meera, kotahi pauna e rua hereni me. te hiki
pene mo te tau. Mo te WANANGA
atu i nga Toa takotoranga o taua Nupepa, hehikipene mo
te Nupepa kotahi.
![]() |
10 242 |
▲back to top |
TE WANANGA.
MAKI TONORE
KAI-WHAKA-MAORI RAUA KO PARAHI,
KEI TE AVENUE WHANGANUI.
MAKI TONORE.
MCDONNELL, & BRASSEY,
NATIVE LAND AGENTS,
Victoria Avenue, Wanganui,
Over the Chronicle Office,
Undertake to purchase or obtain leases of Native Lands
oh the most favourable terms.
THOS. MCDONNELL,
LICENSED NATIVE INTERPRETER. 15
HE KUPU KI NGA IWI MAORI KATOA KATOA.
HE mea atu tenei, ko a te 28 o Hune nei, ka tu te mahi
whakataetae a te Maori kia kitea ai kowai o te Maori
te tino tangata mohio ki te Parau whenua.
A ko te uta ki te tino kaiaka ki te Parau, ka panuitia e te
WANANGA nei i tenei wiki e haere ake nei. E rua o nga
tangata paraa e utua.
A ko te uta ma te tangata e tapoko ai tana parau kia
whakataetae: aia ki te parau. £ whita hereni mo te hikipene
me hoatu aua moni kia Makitanae i te Paparakauhe i Tara-
tare i mua ata o te 28 o Hune.
Ko te mahi Parau ka mahia i te 10 o te haora o te 28 o
Hune, 1877
20 HEME NIKORA.
Maize for Sale at Mohaka.
WE are able, to SELL to the Public, MAIZE, which is at
Mohaka, at 6s. per bushel, to be paid for with cash,
and delivered at Mohaka. We have about 800 bushels.
HOANI WAINOHU,
19 And PARAMENA.
HE PANUI KIA RONGO TE KATOA
KAUAKA e haere pokanoa ki te pupuhi manu i runga i o
matou whenua, i tera taha o Porangahau, ahakoa he
aha te manu he aha te manu, ka whakawakia ia ki te ritenga
o te Ture. Heoi nga kupu, kia tupato e nga hoa ki tena
kupu, heoi ano, na to koutou hoa.
NA TIPENE MATUA.
Hune 2,1877. 16
NOTICE TO THE PUBLIC.
TIPENE MATUA.
June 2, 1877.
KANANA,
HOKOMATA.
PANUITANGA.
WAHIE! WAHIE! HE WAHIE MA KOUTOU.
KO taku korero me miri haere i nga taha tika o
Hukarere tae noa ki te Peti huri noa mai i
Puke Mokimoki Huri noa ki te taone haere noa ki
nga Rohe katoa o Heretaunga, e nga rangatira Pakeha
me nga rangatira Maori ka whaka atu ahau i nga
taonga o toka toa kia mohio koutou. He Matai, he
Tawa, he Rima, he Maire, he Kahika, he Whinau, he
Rata. Me nga wahie katoa kei toku toa e tu ana. E
nga rangatira Pakeha, me nga iwi Pakeha e nga
rangatira Maori me nga iwi Maori, me haere mai
koutou ki te hoko i nga taonga o toka toa kei te
Takapau e ta ana ko Tawhao, te ingoa o toka toa, £3
15s., (e tora paunu te kau marima herengi) mo te
koori, kotahi ka aha ake whakaranga.
NA HIRAKA TUHUA,
Takapau, Aperira 21,1877.
NOTICE.
Firewood! Firewood! Firewood!
I BEG to inform the public of Napier that I am
enabled to supply the following timber as FIRE-
WOOD :—Matai, Tawa, Rimu, Maire Kahika (white
pine), Whinau, and Rata, at £3 15s. per cord, at
Takapau.
HIRAKA TUHUA,
Takapau.
, April 21, 1877.
HE PANUITANGA.
HE panui tenei kia whakaatutia mai e koutou taku Kuru
Pounamu hei Kaki, e ono, e rima ranei te roa o taua
Pounamu, e toru inihi pea te rahi. I makere ki Nepia, i
Hehitingi Tiriti, i nga ra o Maehe nei, me hoatu e te tangata
nana i kite, kia Raniera Putauhinu, kei Te Waiohiki, mana
e homai te kotahi pauna. AI. ki te kai kite.
NA NIKORA ROTOHIKO.
Hatepe, Wairoa, Aperira, 28, 1877.
£1 Reward.
I WILL give £1 to any-one who may find and bring to me
or to Raneira Putauniu, at Waiohiki, a GREEN STONE
EAR DROP, which I lost at Napier, in Hastings-street. It
is five or six inches long.
NIKORA ROTOHIKO.
Hatepe, Wairoa, April 28, 1877. 12
KIA PAURINI TE WHITI.
Kua rae mea tau reta e korero ana i a koutou mahi
ko o hoa ake, koia i kiia atu ai te kupu ki a koe. ma konia
ko o boa ta koutou korero ki au kupu i ki nei i roto i taua reta
ETITA WANANGA.
Panuitanga ki nga Maori, o Te Waiohiki, e Ngata
hira, o Te Pawhakairo.
KA haere atu ahau i nga Maue, me nga Weneti, me nga
Paraire oia wiki, oia wiki, kia koutou, ki te hoko i a
koutou kaanga. A e tatari ahau i reira i te Tepara hou a
Makitanara, a tae noa ki te wana karaka o te taima o te tina.
Ko te utu mo te kaanga e 5 herene mo te puhera. Me utu ki
te taonga, hei utu ranei mo nga nama.
HENARE ROPITIHA
![]() |
11 243 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUITANGA
Niho ! Niho !
KUA MUTU TE UTU KI NGA TAKUTA MO NGA NIHO
O TE HUNGA NIHO TUNGA.
KI nga Maori o Haaku Pei. Mehemea he niho tunga a
Koutou, a mehemea kua kore rawa atu he niho i a
koutou, maku e unu nga niho tunga, a ka hoatu ai he niho
hou, he niho pai ke atu i nga niho i tupu mai i nga ra o
koutou e taitamariki ana, e kore nga niho hou e mamae, e
kaha ano ki te ngaungau kai, a e taea ano te unu ki waho o
te mangai, kia horoia aua niho kia ma tonu kei piringia e te
para kai, a e pai ano te taku atu ano ki te mangai mau ai
ano. He nui nga mate e tupu mai ana i te nohi tunga, he
mea hoki e kore e tino koparuparu te kai e nga niho tunga te
ngaungau, na reira i pa mai ai te mate ki te tangata.
TE WIRIHANA.
Kai mahi niho.
Tenehana Tiriti, Nepia. 17
PANUITANGA.
£10 UTU.—Ka hoatu tenei utu te £10 ki te tangata
mana e whaaki nga korero e mau ai i te Ture, nga
tangata e haere pokonoa ana i taku whenua i Tuki Tuki.
• ARANA MAKARINI.
9 ALLEN M'LEAN
NOTICE.
£10 REWARD will be paid to any one leading to the
CONVICTION of TRESPASSERS on the Tuki
Tuki Estate.
9 ALLEN M'LEAN.
TE REREWEI O NUI TIRENI.
NEPIA KI WAIPUKURAU
HE mea atu tenei, he whakatupoto ki te iwi Maori,
Kia Kana ratou e purei Kaari, a mahi purei
ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Rere-
wei, no te mea e he ana taua mahi te purei ki o te
Rerewei tikanga, ara ki te Ture e 31.
Na te MIRA,
Tumuaki tiaki Rerewei.
Nepia.
Nei tana ture—" 31. Ki te mea ka kitea tetahi
tangata i runga i tetahi o nga kareti, i te teihana [
ranei, e haurangi ana e takaro ana ranei ki nga mahi
kaari, ara ki te " hipi" me era atu tu takaro, ki te
mea ka whakararuraru ka aha ranei mo te moni, ki te
mea ranei e whakararuraru ana ia i tetahi tangata
haere o runga i te Rerewe, ka tika kia tonoa ki a ia
kia utu ia i te moni kaua e nukuake i te rima pauna, |
ka pana hoki ia i tana kareti, taua teihana ranei."
HE PANUITANGA.
TE HOHIPERA O HAKU PEI.
HE kupu tono tenei na te Komiti o te Hohipera o Haku
Pei kia aro mai, a kia mahi tahi nga iwi Maori ki te
mahi mo te Hohipera mo nga Pakeha, me nga Maori o
Heretaunga.
He mea pai kia homai moni, a he mea pai kia homai he
whenua mo taua Hohipera. A ko nga tino korero katoa e
mohio ai te iwi ki nga tikanga mo taua Hohipera, me uiui ki
te Komiti, a ki te Tari o TE WANANGA ano hoki.
J. A. METE
Hekeretari,
HE PANUITANGA TENEl.
KI nga Pakeha o Nepia, puta noa tenei i Porowini o Haaku
Poi. Ki te hiahia tetahi Pakeha ki te wahie, tuhia
mai te utu mo te koori. maku e hoatu ki Nepia na hoko na kia
koutou, kua mahia e au nga wahie, kei taku toa, kia tere mai.
E hoa kia tere te tuku ki nga reo e rua. Pakeha, Maori hoki,
kia tere te panui ki nga Nupepa o tenei wiki, na to hoa.
Mei 5, 1877. NA WII.
N O T I C E.
THIS is to all the Europeans of Napier, and all in this Pro-
of Hawke's Bay. If Europeans want to BUY
FIREWOOD, write to me, "and I will tell them what I ask
per cord for it, and I will send it to Napier, if you buy it. I
have Firewood ready to send. Be quick and let me know.
WIl,
1 At Te Takapau.
HE PANUITANGA TENEI.
MAHAU e tuku atu taku kupu ki tatatou WANANGA. Ko
taku kupu, he ui naku ki tetahi Pakeha e pirangi ana
ki to hoko wahie. Mehemea e pirangi ana ki te wahie, kei
au nga wahie. Whakaatutia mai te utu mo te koori kotahi,
te ingoa o te Pakeha pirangi, kia tere mai. kei hoha koe ki te
roa, me tuku atu ki te WANANGA, ka mutu.
PORIKAPA TAMAIHOTUA.
Waipawa, Mei 5. 1877. 2
NOTICE.
INSERT the following in our WANANGA. I wish to know
if any Europeans want to BUY FIREWOOD. If there
are such, let them inform me what they will give per cord
for it.
Do not be weary, but put all this in TE WANANGA.
PORIKAPA TAMAIHOTUA.
Waipawa. 2
HE PANUITANGA KI NGA MAORI.
TE POUNAMU KIA MAHIA HEI MERE.
KIA rongo mai koutou e nga iwi katoa o te Tai Rawhiti,
me te Tai Tuauru. Nga iwi katoa o te tua-whenua.
tenei kei Nepia nei te tangata tino mohio ki te haehae Pouna-
ma, hei Mere, hei Heitiki hei Kurukuru. hei Mako ma te iwi.
Tukua mai a koutou Pounamu ki te Tari o TE WANANGA
Nepia.
NA HEMI ROPI.
PANUITANGA.
HE mea atu tenei na Te Huta o Hawheraka, kua tu
tana Toa i Nepia, ki te taha ki Puku-mokimoki
A mana, e mahi nga mea whakananawe Hoiho too
kaata, me nga takai waewae mo te tangata.
Kai tawahi tata o te Paparakauhe a Tenui i Nepia
NA Te HUTA.
P A X U I T A X G A .
MAU e tuku atu ki runga i te tuara o te WANANGA,
TIHE-MAURI-ORA. Haere- atu ra e tama, ka tae koe
ki Omahu, ka kite koe i a Hori Hukahuka, ka ki atu e koe ki
to papa mo tana patai kia tatou he aha tau ? ara, ki atu e
koe he ra hou he ra hurihanga no te tau. ka pata mai he
Ture hou he Kawanatanga hou. Ka mutu taku hopu.
NA HAUHAU TARANAKI.
![]() |
12 244 |
▲back to top |
TE WANANGA.
He panui tenei ki nga tangata pupuhi
manu me nga tangata e haere he ana
i runga i nga whenua i Te Aute.
HE hono tonu no te haere pokanoa a te tangata, me
ana kuri, ki te pupuhi manu, a ki te aruaru
poaka i nga whenua e nohoia ana, a e tiakina ana e
ahau. He mea ata tenei, kua tu nga kai tiaki mo aua
whenua, a ki te mea ka kitea te tangata haere poka-
noa ki aua whenua, ka tino, whakawakia ratou ki te
tikinga o te Ture.
HENARE RATA.
Maunga Hapeta, Waipakura.
Mei 2, 1877. \_\_\_\_ 7
Notice to Poachers and Trespassers on
Te Aute lands.
IN consequence of the continued TRESPASS by
persons with Dogs and Guns in pursuit of Game
and Pigs on the lands at Te Ante, in the occupation
or under the charge of the undersigned, it is hereby
notified that persons have been specially appointed
to watch, and all offenders will be rigorously pro-
secuted.
H. R. RUSSELL.
Mount Herbert, Waipukurau.
May 2, 1877. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_7
PANUITANGA.
HE nui no te raru, i te mahi waiho kia puare nga
keeti o nga whenua patiki i Te Ante, e te Maori,
me nga tangata noa atu, i rihitia e Henare Hata, koia
i panuitia ai te kupu nei, kua akona te kai tiaki o aua
Whenua, kia whaakina nga ingoa o nga tangata na
ratou i waiho kia puare nga Keeti, kia tamanatia ai
aua tangata, mo te haere pokanoa, a mo te he i he ai
tana whenua ia ratou.
A enei ra e haere ake nei, e kore rawa e tika kia
aru aru poaka te tangata i nga whenua e noko ia ana.,
a e man ana ia Henare Rata. Ma te kai tiaki rawa
ano e whakaae te tangata kia haere ki te aru aru
poaka, katahi ra ano ka tika te haere a te tangate, ara
ma Keneti e whakaae. A ko nga kuri herohero e
haere ana i reira ka patua kia mate. Kua nui nga
Hipi i mate, koia a Henare Kata i mea ai, me mutu
te haere pokanoa o te tangata me te kuri peropero ki
reira. A hei mahara ma te Maori, kia kaua e pa te
he kia ratou.
HENARE RATA
Mauti Hapete, Waipukurau,
Mei 2 1877. S
NOTICE.
GREAT trouble having been occasioned by Natives
and others LEAVING OPEN the GATES of
the enclosures at Te Aute under lease to the under-
signed, it is notified that the person, in charge has
received orders to report any person so offending,
with the view of summoning him for trespass and
damages.
In future no persona will be permitted to HUNT
PIGS on any land in MR. RUSSELL'S occupation with-
out the presence or express permission on each occa-
sion of Mr. KENNEDY, the Overseer at Te Aute, and
all DOGS found trespassing will be destroyed.
Sheep have been killed several times lately.
Mr. RUSSELL is resolved to put an end to the con-
tinued trespass, and he hopes all Natives will take
warning not to make themselves liable to the conse-
quences.
H. R. RUSSELL.
Mount Herbert, Waipukaurau,
May 2, 1877
PANUITANGA KI NGA IWI KATOA-
Rakarana & Waikato Maori Kamupene
Rimitete.
KUA HOKONA NGA HEA A ENEI TANGATA E HAU
AKE NEI NGA INGOA I RARO NEI Aihe
Mokomoko. Epiha Waitere. Henare Ngatai. Hone Kuruki,
Hone Te One. Hami Whakatari. Henare Akuhata. Henare
Ngataumata. Kipi Waatarauihi. Kewene Te Haho. Mita EL.
Ngatipare. Wetini Mahikai. Wairama Kiwi, Heta Te More.
Kupenga Te Hou, Matena Tuheka. Maihi Kereopa. Naue
Tangirau, Erina Tuaiwa Ngatipare. Penehawini Kiwi.
Terupapere Ngawhitu, Wetini Te Okioki. Teira Huia, Wirihana
T. Teaooterangi, Kaweahau, Pinikera. Taueti Pouwhareumu,
Tainui Te Para, Harini Tikapa, Karepa Te Whetu.
I roto i te Kamupene e mau iho ra: ki taua Kamupene
ano, mo nga moni kotahi rau e rua-tekau-ma-ono pauna £126.
A kua mutu te whai-manatanga o nga tangata e mau i runga
ake nei ki roto i taua Kamupene i te 10 o nga ra o Aperira
1877
HUIRAMA RIUTOTO.
Rakarana, Mei 5 1ST7. Manager. 3
Notice to all the People of the Tribes of
New Zealand.
THE RAGLAN AND WAIKATO MAOBI STORE COM-
PANY (LIMITED), wish to inform those whose names
are hereinafter written, that their shares in said Raglan and
Waikato Maori Store Company (Limited) have been sold for
the sum of £126. and said parties whose names appear below
have ceased to hold shares in the said Company from the
Tenth day of April. 1877.
Aihe Mokomoko. Epiha Waitere. Henare Ngatai, Hone
Kuruki, Hone Te One. Hami Whakatari. Henare Akuhata.
Henare Ngataumata, Kipi Waatarauihi. Kewene Te Haho,
Mita K. Ngatipare. Wetini Mahikai. Wairama Kiwi, Heta Te
More. Kupenga. Te Hou, Matena Tuheka. Maihi Kereopa,
Naue Tangirau, Erina Tuaiwa Ngatipare. Penehawini Kiwi,
Terupapere Ngawhitu. Wetini Te Okioki. Teira Huia, Wiri-
hana T. Tearoterangi. Kaweahau and Pinikera, Taneti Pou-
whareumu. Tainui Te Para. Hairini Tikapa. Karepa Te
Whetu.
(Signed) HUIRAMA RUITOTO.
Raglan
H E PANUITANGA .