![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 4, Number 36. 15 September 1877 |
![]() |
1 353 |
▲back to top |
TE WANANGA.
——————————
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA—36—37. NEPIA, HATAREI, HEPETEMA 15. 1877, PUKAPUKA 4.
PANUITANGA.
KO KOMO MA,
NA RATOU TE TOA
TE PARATI MA,
I HEHITINGA TIRITI I NEPIA.
HE KAI HOKO KAKAHU.
A
Ko ratou e hoko ana ki te utu iti
rawa atu o nga Toa katoa i Nepia
MAKI TONORE
KAI-WHAKA-MAORI RAUA KO PARAHI.
KEI TE AVENUE WHANGANUI
\_\_\_
![]() |
2 354 |
▲back to top |
TE WANANGA.
nga kaiwhakaMaori, me te Huuri, otira, i nga mea
katoa o tana whakawa, raa te " Waka Maori " katoa
e utu, na hui katoa nga moni Lei utu ma to "Waka
Maori " kia Henare Rata ratou ko nga Roia, tena e
nui atu i te rima mano pauna, (.£.").0<)0 ). Na kia
mohio nga Maori, ko enei moni ma to iwi nui tonu e
uta, ara, ma nga moni e kohikohia ana e te Kawana-
tanga i runga i tona mana hei whakahaere i nga Ture
me nga mahi nunui o te Koroni nei, na. ki ta matou
whakaaro ka nui te he o tenei, no te mea na te
hiahia o te Kawanatanga ki te raweke i tone: mea i
te Perehi nupepa mana, i pa ai tenei mate ki te iwi.
Tena pea e whakamutua te "Waka Maori '' inaianei,
ki ta matou mohio tena ano pea e takoto te motini a
tetahi Mema o te Paremata kia whakamutia i taua
nupepa, ki te penei, heoi ano ta matou, kanui te tika.
Te Wananga.
Published every Saturday.
SATURDAY, SEPTEMBER 15, 1877.
THAT section of the New Zealand Press which
already basks in official sunshine, or which though at
present outside the circle of vivifying rays emanating
from the Treasury luminary, yet lives in anxious hope
that his comforting influence will ere long reach
them ; never weary of echoing one another in
simulated regrets for the loss of time and waste of
energy during the present Session, before Parliament
reached what they are pleased to style " business ".
These waiters on providence discern with marvellous
keenness of vision, how desirable it is for ministerial
ease that Parliament should wholly relinquish\_if
that happy state could by any contrivance be brought
to pass—or at least greatly curtail, the exercise of the
special function which makes the Assembly mainly
valuable to the country. Subjection to a close an
searching criticism of Ministerial acts and omissions.
is the fair and legitimate price for the prizes of place
and power, but the hangers on to the skirt of men in
office to whom we advert, seek by every manoeuvre
to cheat the mass of the people of the principal
advantage which a responsible Government as con-
ducted in New Zealand, confers on them. Free dis-
cussion is hateful to these parasites, hence misrepre-
sentation and suppression of facts are among the
ordinary means used to keep a clear view of the action
of their representatives in Wellington, from the eyes
of the men debarred by the cares of daily life, or by
the want of means of access, to the necessary sources
of intelligence for acquiring it for themselves. During
this year's sitting the questioning spirit shewn by Sir
George Grey and Mr. Rees has exposed them
especially to the malign obloquy of venal scribes.
So offensive, indeed, has their fearless outspokenness
become, and so necessary is it held to damage them in
public opinion, that even the continuance in office of
the Ministry, is cunningly attributed to these gentle-
mens' conduct. They are alleged to have been out-
rageously violent: and their attacks on the individual
acts of certain members of the Government, are loudly
and persistently prclaimed to have evoked an antag-
onism iu the bulk of the members, that will safely
carry the Government through the session. As the
best commentary on the value of these prognostica-
tions. we need only point to the apparently sudden
uprising of what is enthusiastically called a " middle"
party : aided we are inclined to think by several
units that are neither fish, flesh, nor good red herring,
but who are mere flankers of the Ministerial ranks.
The endeavours of this new party to elevate itself
into prominence, and to assume the contol of affairs
is. we point out. most conclusive proof of the disor-
ganization and demoralization into which the House
has descended. While the appropriation of loans
could be scrambled for, no indications appeared of
the existence of any party save a miserable minority,
that could safely be branded as " factious." With
the loans spent, discontent creeps to the front—and
all discipline being at an end since the removal of Sir
Julius Vogel and Sir Donald McLean, the one by
resignation, the other unhappily by death—many
erstwhile Government supporters now ascending to
the " rail," assume an air of independence and impar-
tiality, and oracularly mutter that the mantles of the
eminent men we have named, are too weighty for
this Ministry to wear : that its members are deficient
of ability to lead—Controversion of these damaging
statements is no duty of ours. Long ago we ex-
pressed our opinion that means neither particularly
scrupulous nor politically honest, were freely used in
the past to secure majorities. We see but little
difference between the methods of procedure in these
days from what was common in Roman times to
acquire political influence. There is a little more
veneer, but the substance corresponds very well.
can be freely translated as " poli-
tical railways," and a " harbour at Taranaki." We
deem the Ministry's treatment by some of its psuedo
adherents as most unkind. That they should be
exposed to contumelious comments, damaging to their
position, by friends, because a cycle of monetary ex-
haustion has set in, and limits their power is un-
generous. Their readiness to use the approved \_old
expedients for satisfying political hunger, were they
as abundant as in Jays gone by. cannot be questioned ;
[ and had there not been in their company men whose
individual transactions have elicited deep condemna-
tion now they are known, and the shade of which falls
blightingly upon untainted colleagues : we believe
they might, notwithstanding the undisguised contempt
of their own followers, despite their admitted weak-
ness and incapacity, have struggled on to the. end of
the session by a meek acceptance of every rebuff;
and at length reached that peace and quietness so
pathetically longed for by the Treasurer, and which
would have been his when members dispersed to
i their homes.
HE KORERO MO TE WHAWHAI A KUHIA
i RAUA KO TAKEI KI TE TAKIWA KI
! OROPI.
\_\_\_\_\_\_
Kanana, Akuhata 27.
Kua tao mui te rongo korero pono, kaore ano u
Hikipa i horo, engari kei te Ruihana tonu e pupuri
ana, He maha rawa tangata o te taha Ruihana o te
![]() |
3 355 |
▲back to top |
TE WANANGA.
taha Takei kua mate ki Hikipa.
Kanana. 20 Akuhata.
Kotahi tekau nga ra e whawhai ana Te Takei raua
ko te Ruihana. Ko te Takei te mea i kaha. E wha
mano (4,000) o te Ruihana i mate.
E kiia ana kua tae te kupu a Te Runanga o Takei
ki Ingarangi, e mea ana ki tu kore e mutu te mahi a te
iwi Kiriki, e whakahau nei i a ratou ki a tahuri ki to
whawhai ki te Takei, ka tukua atu e ratou etahi o nga
hoia o Takei ki te patu i taua iwi. No to taenga o
taua kupu a Te Runanga o Takei, ka tukua e Inga-
rangi etahi o ana tangata ki te iwi Kiriki ki te kii atu
nae mutu ta ratou mahi, na, heoi ano mutu ana. tukua
ana e taua iwi he karere ki te Runanga o Takei hai
hohou i te rongo.
Akuhata. 30.
Kua tae mai te pukapuka a Huirama e ki ana kua
tata rawa atu ana hoia ki Te Ruihana.
Akuhata 31.
![]() |
4 356 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Kurutene
Hahikoke
Rahiti
Tanupi
Wiwi
Te Tia Kanui
KUA HORO A PIRIWENA I TE RUI-
HANA KUA MATE TE TAKEI
KUA TOA TE RUIHANA
KA NUI NGA HEREHERE O TAKEI I MAU
IA RATOU
He korero enei no nga Taki-
wa o Nui Tireni
![]() |
5 357 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Ko te Whakaroanga o nga korero mo te
Whakawa a Henare Rata i te Kawana-
tanga, mo te whakapaeteka a te " Waka
Maori."
HE MEA PATU MAI E TE WAEA.
PONEKE
![]() |
6 358 |
▲back to top |
![]() |
7 359 |
▲back to top |
![]() |
8 360 |
▲back to top |
TE WANANGA.
taea ai ta utu i nga kai-tiaki paparakauta. Ka mutu ta .
Te Paawha ka tu ko. i
TE HAAPA : Ka mea ia e kore ia e pooti mo taua Pire.
Te take he mohio nona, kei te taenga ki te panuitanga
tua-toru te hinga ai. Ka noho ia ka tu ake ko.
TE KIHIPOONE : Ka mea ka pooti ai mo te Pire a Te
Pokiha i tenei panuitanga. Na ka whakaatu i nga take i
pera ai ona whakaaro. Ko tetahi korero ana i mea, he
mea tika kia utua nga kai-tiaki paparakauta, ki te tu taua
Pire hei Tare. Ko tetahi kupu ana kaua te Paremata u
tahuri ki te patu anake i te waipiro, engari me tahuri
hoki ki te whakatakoto Ture e kaha haere at nga kura o
nga motu pei ki te ako i nga tamariki. Koira hoki tetahi
rongoa e tino ora ai tenei mate kino o te iwi, te hiakai-
waipiro. He maha noatu nga korero a Te Kihipoone
Ko aua kupu whakamutunga enei, ara, '' I tu ake au ki te
whakaatu ki te Paremata i nga take i pooti ai au mo tenei
Pire i tenei panuitanga tuarua ona, engari ka mea atu au
inaianei ki a koutou, ki te kore e whakaurua he Tekiona
hei whakamana i tetahi tikanga utu i nga kai-tiaki papa- ;
rakauta, e kore au e pooti a te panuitanga tuatoru. Ka
noho a Te Kihipoone ka tu ko. i
TE RIHARIHONA : Ka mea ka pooti au kia hinga tenei
Pire. He mea tika ki te whakaaro a Te Riharihona ki
utua nga kai-tiaki paparakauta.
Ka tu ake ko TE PAANA : He muha ana korero. I whai
tonu tana ki te whakahe i te utu ki nga kai-tiaki papara-
kauta. Ki tana whakaaro kaore rawa o tika tera. I Ui ia
ka pooti ia kia tu taua Pire. Ka mutu ta Te Paana ka
tu ko.
HOANI NAHE : Ka mea, tenei ano aku kupu mo tenei
Pire, ahakoa e kore e tino taea e au te whai i nga korero i
a nga Mema kua tu ake nei i mua i au, ahakoa, kaore ano
i tino marama ki au nga tikanga o taua Pire. Ka Pooti
au kia tu tenei Pire hei Ture mo tatou. E hara au i te ]
tangata mataku ki te kai i tenei mea i te waipiro, penei
me Te Pokiha. Kua waiho tena mea te waipiro hui kai
ma te taogaia, ua reira e kore e taea te huna. Kua tae
mai ki au nga Pitihana a nga Maori, he tono kia whaka-
korea te hoko waipiro, engari kaore ano aua Pitihana i !
tukuna e au ki te Paremata. Te take i tu ake ai au inai-
anoi, he whakaatu ki te whare nei i nga whakaaro o te
iwi Maori, ehara i te mea e korero ana ahau i aku aku |
whakaaro, engari e korero ana au i nga mahara a toku iwi. !
Kua mohio au ki te maha o nga mate kua kawea e tenei
mea e te waipiro ki waenganui i te iwi Maori. He tika i
rawa he nui nga whenua o nga Maori hiakai waipiro
kua pau i taua mea. Kua kite au i roto i nga
Hoani Nahe
TE WEIKIWHIRA, he roa noaatu ia e korero ana. He
tautoko tana i a Te Pokiha, engari mo te taenga ki te
panuitanga tuatoru mo reira, ia, e pirangi ai ki te apiti
atu i etahi kupu hou. Ki tana mohio ka tino taua e taua
Pire te pehi i te hoko waipiro. No te nohoanga iho o
taua, tangata ka tu ko.
KARAITIANA TAKAMOANA, ka mea. He kupu ano aku
mo tenei Pire a Te Pokiha. I taku taenga tuatahi mai ki
tenei whare i era tau noatu i takoto ano te Pire a te Poki-
ha ki te aro aro o te Paremata nei. Ko taua Pire he patu
ano i tenei mea i te waipiro. 1 te whakatakotoranga o
taua Pire ki te aro aro o te whare nei i tu ake ano ahau ki
te tautoko i taua mea, i korero atu ano au ki te Paremata
na te waipiro o matou whenua i tahae, na reira ka Pooti
au mo taua Pire a Te Pokiha, na Pooti ana au i taua wa
kia tu taua Pire. Na, kia rongo mai, kua kite au i tenei
Pire huu a Te Pokiha, e kite ana au tera e puta he oranga
ki to iwi Maori, mehemea ka tu ia hei Ture mo nga motu e
rua nei. Na tenei mea na te waipiro i patu toku iwi. Kei
te tino mohio etahi o nga Mema o te whare nei ki te tika o
enei korero aku. Ka kaha rawa taku tautoko i tenei Pire.
Kua kororo noatu au, e rua nga paparakauta kei runga i
oku whenua e tu ana, ko aua whare e pirangi aua au kia
katia. Kua maha noatu aku tononga ki te Kawanata-
nga kia whakamutua aua paparakauta, kaere nei ano i
whakarongo mai ki taku tono. He maha nga mate kua
pa ki a matou i tenei mea i te waipiro. E ki ana koutou
te Pakeha, na te kuare ano o te Maori i riro ai o ratou
whenua, kao. na etahi tangata kino ano o koutou o
te Pakeha i homai te waipiro kia riro ai o matou whenua.
Me puhi rawa tenei mea to hoko hoko waipiro. Tukuna
tenei Pire kia tu hei Ture mo tatou, kia kaha tonu te pa-
nui puta noa i nga motu nei. Waiho ma nga tangata
tika e hoatu tenei mea te waipiro ki te iwi. Kaua e
tukua he raihana, hoko waipiro ki nga tangata kino, me
me tuku te Pire nei kia puta, mo muri tatou kaha ai ki
te whakahaere i ona tikanga. Ki te waiho tonu ma nga
tangata kino e hokohoko te waipiro, kaore rawa e mutu
te kino. Katahi nei au ka tino mohio ki nga mahi kino a
tenei mea a te waipiro. I mohio ano au i taku tamariki-
tanga ki tona kino, i tono ano au ki te Kawanatanga kia
inaina te Ture hei whakamutu i te hoko waipiro ki te iwi
Maori. Ka whakahokia mai, me haere au ki Ingarangi
tono ai i tetahi Ture maku. He mohio noku, he nui nga
moni e puta ana ki te Kawanatanga i tenei mea i te wai-
piro, i mahara ai au e kore te Paremata e whakaae akua-
nei, ki te whakakore rawa atu i tau mea. Na te Kawana-
tanga tenei mea i kawe mai ki tenei motu. Kanui te pai
ki au mehemea ka Pooti te Kawanatanga kia tu tenei
Pire. Mc kaha te Kawanatanga ki te tautoko i tenei Pire
kia pera tonu te kaha o ta ratou mahi me ta ratou mahi i
etahi atu o a ratou Pire.
![]() |
9 361 |
▲back to top |
TE WANANGA.
whakaatu nga taha e rua o tenei Pire, ki a tino marama a *
te whare nei ki te Pooti. Kua rongo au kanai te hiahia o
etahi o Ngapuhi kia uru ratou ki te mahi Kuru Temepara
engari ko etahi kaore e pai ana ki taua mahi, kei te rapu
raihana ma ratou, na reira au i mea ai me whakaatu tetahi
taha, tetahi taha o tenei Pire, kia kite katoa mai ai te
iwi nui tonu i tona pai kino ranei. Kanui nga tangata o
toku iwi e mate mate ana i tenei mea i te waipiro. Ka
Pooti au ki a tu tenei Pire, ka noho a Hori Karaka Tawiti,
kei runga ko.
TE PITIROI, He maha ana korero, ko tenei tetahi. Ki
taku mohio he mea pai kia whakamatauria tenei Pire, a ki
te kitea e kore e ora te iwi ia ia, heoi ano, me kimi tetahi
atu Ture. He maha nga wahi o tenei, me kape ki waho
a te taenga ki te panuitanga tua-toru, engari ka Pooti au
inaianei kia tu tenei Pire. Ka noho ki raro, ka tu ake ko.
TE RORITANA. He roa aua korero, engari i mea ia ka
Pooti hoki ia mo te Pire a Te Pokiha kia tu.
I te mea kua po rawa ka tu ake a Hori Kerei Taiaroa,
ka mea me whakanuku te korero mo apopo. No te tahi o
nga haora o te po ka ara te whare.
Akuhata 15.
Ka tu ake a HORI KEREI TAIAROA
TE PATENE
Hori Karaka Tawiti
Nui Tireni
HORI KEREI
TE TOIHI
TE RENOTI
TE PARANAHI
TE TAUTI
TE HIROPI
TE HAATIHAUHI
TE RAMUTENE
TE TARATOA
TE MARE
TE PAIKI
TE KIPI
TE PARAIHE
TE WUURU
KO ETAHI KORERO ANO ENEI O ROTO O TE
PAREMATA MO HAKU PEI
Te Omana
Te Riihi
![]() |
10 362 |
▲back to top |
TE WANANGA.
ma e ki nei he tangata tinihanga ia. he tangata whanako
i nga whenua a nga Maori. He kupu kino rawa aua kupu
ki tono whakaaro, na heoi ano te tako i kore ai ia e tu
ake i mua ki te whakahoki, ko ana hon. Ki te pupuri
i a ia, ka taea noa atu e ia to whakaatu ki te |
Paremata, akuanei he tangata tinihanga rawa atu a Hori !
Kerei raua ko Te Riihi. E toru anake ana whenua i
hoko ai i te Maori. Ko te tuatahi he reti, no te tau 1862 :
ko te tuarua, he reti ano, kei Tahoraiti : ko te tuatoru he
whenua kei Heretaunga kotahi mano e rua rau. (1.200)
nga eka o tana whenua. Koi ra anake nga whenua i
hokona e ia i nga Maori. Tena ano ona hoa Pakeha, na
ratou i hoko a Heretaunga : hui katoa nga eka o te whe-
nua i hokona e ratou tena pea e tae ki te Tekau ma ono
mano e rima rau (10,500) nga eka. Ko te utu o taua |
whenua kotahi pauna e ono hereni me te waru kapa mo
te eka kotahi. Engari ki tona inoino o kore e riro taua
whenua inaianei, ahakoa takoto te Rua tekau pauna hei
utu mo te eka kotahi. Otira, i to wa i hokona ai taua i
whenua e ratou ko ona hoa he utu tika rawa ta ratou i
hoatu ai ki nga Maori. Ko nga ingoa o ona hoa ko To
Tana, ko Te Wiremu, ko Kapene Rata raua ko tona
teina, ko Kapene Kotana, he rangatira katoa ratou na
reira e kore ratou e tupou ki tenei mahi ki te tinihanga i
te Maori. Kaore enei tangata e rite ana ki te Mema mo
Akarana City East te kino, i oma nei ki te huna i a ia,
he nui no ana uaina. Kua oti noatu i nga Komihana i tu
ra ki Nepia i te tau 1S72 te kimi o to tika o te he ranei o
te hoko o Heretaunga. Na kitea ana e taua Komihana.
kaore kau he he o taua hoko, na reira ka kaha ia ki te ki
atu ki Te Riihi me ona hoa ho hanga noaiho a ratou
korero e whakapae nei i a ia. He tito ta Te Riihi o ki
nei i meinga, e ia (e Te Omana) ratou ko ona hoa hoko i
Heretaunga kia mahia he Turo e Te Paremata hai wha-
katika, hei whakapumau i nga mahi a ratou ko ona hoa.
He tito, he tino horihori na Te Riihi nga kupu e ki nei ia.
whano rawa atu a Te Waaka Kawatini e mate ia matou
ko aku hoa. Kia rongo mai te whare nei i pai rawa
ta matou mahi kia Te Waaka : e ki ana hoki te
pukapuka a nga Komihana na Te Tana i ora ai a Te
Waaka. Ko te kupu a Te Kiihi e ki nei i tinihangata a
Te Waaka e matou ko aku hoa he tito tena. Kaore rawa
au i whai korero atu ki nga Maori i te wa i hokona ai a
Heretaunga, heoi ano taku he utu i aku hea o nga moni
mo taua hoko.
Ko TE OMANA
![]() |
11 363 |
▲back to top |
![]() |
12 364 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Hori Pitama
Piripi te Maari
H.T. TE WHATAHORO
Wairarapa
Te Hapuku
Te Harawira te Tatere
Henare Matua
Renata Kawepo
Turanga
Raniera Te Heuheu
Waerengahika
WI PERE
HIRAKA TUHUA
WHANAKO
Hamurana
Takapau
![]() |
13 365 |
▲back to top |
![]() |
14 366 |
▲back to top |
TE WANANGA.
whenua Maori, kaore e tika, kore rawa atu, heni ano a matou
kupu mo enei Ture. Ehoa, kauaka e tapahia e koe tenei
reta, tukua «tu e koe ki te WANANGA, kia pau katoa. He
kupu ke tenei. E hoa, ka kino nga Poutapeta, he tureiti BO
nga WANANGAki aua whare, kia rongo mai koe. me tuku
tonu mai nga WANANGA e toru ki Oahanga ki tenei Pouta-
peta, mo Hoera Rautu, Hami Potangaroa. Wi Hoera.
Ka mutu nga kapu mo te WANANGA. Ingoa tangata.
Hami Potangaroa, Hoera Rautu. Hori Karaka. Wirihana te
Oioi, Hohepa te Tihi, Wiremu Hoera.
E hoa, he kupu ke tenei, kaore ano o whakaatu mai ki a au
mo te moni i tukua atu e au hei utu mo te WANANGA i nga
ra o Pepuere, ka tukua atu taua moni kotahi pauna e rua
hereni me te hikipene. taua moni mo te tau. Mo te tau 1877.
kaore ano au i utu mo tena tau. heoi nga kupu ki a koe.
Paora Potangaroa, Wi Tamanui,
Tahana Patuari, Hemi Pokohiwi,
Karaitiana Whakarato.
Ara, na matou katoa.
Oahanga.
HE TARO MA TE IWI.
HE mea atu tenei naku ki aku hoa. Maori o te Takiwa kia
Waipawa katoa, e hoko ana ahau i te rohi e rua pauna
tamiha o te rohi kotahi mo te rima kapa, a he rohi tino paraoa
pai aua taro. Ma te iwi e haere mai ki te hoko ka pono p.: ia
ratou taku kupu mo aku taro pai.
NA TE KARUTA.
Ka tu i tenei tau ki Hawheraka.
HE TARIANA tino momo pai a " TERENGA." Ko tenei
Hoiho ko RAVENSWORTH to papa, ko PHOEBE te
whaea. He Hoiho pai. kaore e riri, he Hoiho tino kaha hoki.
Ko te utu mo te uha kotahi e rima pauna, e rima hereni
(Ł5 5.) Mehemea e rua. maha atu ranei nga Hoiho a te
tangata, ka iti iho te utu i te rima pauna, me te rima hereni
(Ł5 5). mo te Hoiho kotahi. Ko nga moni, me utu i te ra e
tangohia atu ai te Hoiho. Ka tukua atu e ia he whakaatu ki
te tangata nana te Hoiho, i te ra e mohiotio. ai kua hapu te
Hoiho. Ka tino pai te tiaki. engari ki te mate aitua te
Hoiho, kaore he ritenga i a ia. Me haere utu kia RAPATA
KUHIMANA i Hawheraka, ki a ia ranei,
NA HORI KARAATI.
Hawheraka.
PANUITANGA.
MEHEMEA
NA TE HAKE.
(A. MACKAY.)
Tamumu. 14 Akuhata. 1S77.
PANUITANGA.
Nepia
NA Te HUTA.
PANUITANGA.
TE TARI O TE WANANGA.
KEI HEHITINGA TIRITI I NEPIA,
i te Tari i taia ai te Haku Pei Taima.
Ko te Kai hoko mo te Nupepa
TE WANANGA.
Ko KARATI ma,
KAI HOKO PUKAPUKA,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
THE WANANGA OFFICE
HASTINGS-STREET, NAPIER,
where the Hawke's Bay Times was formerly
published.
Agents for Napier—
COLLEDGE & CO.
STATIONERS,
Hastings-street, Napier.
NOTICE.
I HEREBY give notice that I will put into the Public
Pound all Cattle and Horses found STRAYING in my
Paddock in the MATAHIWI District. That is, the cattle and
horses belonging to Europeans.
NIKERA WHITINGARA.
PAERANI ME ANA HOA
Kai hoko i nga mea rino
HE tangata kua oti re RAIHANA kia hoko PU PAURA
hoki.
i HEI HOKO.
I He Pu NGUTU KOTAHI, he Pu TUPARA, he Pu PURU-
KUMU, rae nga tu PAURA e toru He HOTA he TINGARA
he KARIRI, ho KARIRI PU HU RIHURI HOKI.
NA PAERANI ME ANA HOA,
Hehitingi Tiriti.
![]() |
15 367 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Panuitanga.
HE panui tena naku mo taku hoiho i ngaro ki te Hauke
No te 4 o nga ra o Akuhata i ngaro ai, e rua nga parani
kai te taha maui, nga parani, koia tenei I A H | A H . kai
te kaokao i te ritenga mai ki te Pakihiwi i te nohoanga o te
Tera, tetahi o nga parani kai te kaki tetahi o nga parani, ko
te ingoa o tena parani ko Ahu Ahu. He ingoa Tipuna taua
paraiai, ko te ahua o te hoiho he ma, he ma. ma katoa te
hoihoi, he rahopoka, he mea hutihuti naku te waero, kai
runga ake i nga turi te mutunga o te waero, ko te peke mau:
o mua i ma iti a waenganui o te putu. He hoiho e pai te ahua.
ko te Paha te ingoa o taua hoiho.
Ki te kitea taua hoiho me kawe atu ki te Hauke kia nga-
ngarangi, ka utua te tangata nana i kite ki te Ł2.
32 NA MAAKA WHANGATAUA.
Panuitangata ki nga Pakeha.
EHAERE mai ana ki te Pereti pa Karongata me mutu
ta ratou haere mai ki te pupuhi manu, aha ranei, aha
ranei, i muri mai o te putanga o tenei panui, ki re tohe ratou
ki te haere mai, ka whakawakia ki te ritenga o te Ture.
IHAKO KAAPO.
OTENE POMARE
Notice to Europeans,
WHO arc in the habit of going te the Bridge Settlement
at Karongata. We hereby caution such not to kill,
shoot, or hunt game, birds, or fish, on said Land, and
we wish to inform you that you must not come to this Settle-
ment after publication of this notice : and if you refuse to
obey this notice you will bo dealt with according to law.
IHAKA KAAPO.
27 OTENE POMARE.
HENARE ROPITIHA.
PANUITANGA.
NA HONE TAUTAHI.
NOTICE.
TE HAPUKU.
' KARAITIANA TAKAMOANA,
. i IHAIA TE NGARARA.
HEKETA TE AWE.
![]() |
16 368 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUITANGA.
Niho ! Niho !
KUA MUTU TE UTU KI NGA TAKUTA MO NGA
NIHO O TE HUNGA NIHO TUNGA.
KI nga Maori o Haaku Pei. Mehemea he niho tunga a
Koutou, a mehemea kua kore rawa atu he niho i a
koutou, maku e unu nga niho tunga, a ka hoatu nihoniho
hou he niho pai ke atu i nga. niho i tupu mai i nga ra o
koutou e taitamariki ana, e kore nga niho hou e mamae, e
kaha ano ki te ngaungau kai, a e taea ano te unu ki waho o
te mangai, kia horoia aua niho kia ma tonu, kei piringia e te
para kai, a e pai ano te tuku atu ano ki te mangai mau ai
ano. He nui nga mate e tupu mai ana i te niho tunga, he
mea hoki e kore e tino koparuparu te kai i nga niho tunga te
ngaungau, na reira i pa mai ai te mate ki te tangata.
TE WIRIHANA.
Kai mahi niho.
Tenehana Tiriti. Nepia. !
|
MANAIA, HE TIMA,
E RERE tonu ana tenei Tima, atu ano i Nepia ki te
Wairoa, kia paki te rangi te rere ai. He tima tenei
e eke ai te Maori, kei te kapene i te Tima, kei Te Taranapira i :
Te Peti te korero. Te utu i te kapene mo te tangata eke £1
i te tireti, £0 15 O i Nepia ki te Wairoa, i te Wairoa ki
Nepia, ko taua utu ano. Mo te tana utanga £1 10. ki te
ritenga o te ruuri, a £1 mo te tana wahie, me nga mea pera.
Ki te me» ka kiia e te tangata aua kupu mo aua moa ka
mahia he tikanga e ratou ko te kapene, mo era.
He Panuitangata ki nga Maori.
TE POUNAMU KIA MAHIA HEI MERE.
KIA rongo mai koutou e nga iwi katoa o te Tai Rawhiti
me te Tai Tuauru. Nga iwi katoa o te tua-whenua.
tenei kei Nepia nei te tangata tino mohio ki te haehae Pou-
namu, hei Mere, hei Heitiki hei Kurukuru, hei Mako ma te
iwi. Tukua mai a koutou Pounamu ki te Tari u Te WANANGA
i Nepia.
NA HEMI ROPI.
HE P A N U I T A N G A .
HE KUPU TENEI KI TE IWI KATOA
I 1 E tinitini noa atu aku mea hou i taku Toa i TARATERA
A maku e hanga hou nga mea pakarau.
HE TERA WAHINE. HE TERA TAANE.
HE PARAIRE HE MATINIKERA.
HE KOROPA, HE WEPU.
HE PA, HE KAHU HOIHO.
Ko nga mea pai katoa a te Pakeha mo te Hoiho.
KEI TAKU WHARE HOKO I TAMATERA.
E hara i te utu nui aku mea
He tini, a e rite ana ki o Tawahi te pai:.
Kei au nga mea mo te MAORI.
Kahore he take e haere ai
Te MAORI,
Ki Nepia hoko mea ai.
23 NA PATARIRA,
PANUITANGA KI NGA IWI KATOA
Rakarana & Waikato Maori Kamupene
Rimitete.
KUA HOKONA NGA HEA A ENEI TANGATA E MAU
AKE NEI NGA INGOA I RARO NEI :—Aihe
Mokomoko. Epiha. Waitere. Henare Ngatai, Hone Kuruki.
Hone Te One, Hami Whakatari. Henare Akuhata. Henare
Ngataumata. Kipi Waatarauihi. Kewene Te Haho. Mita K.
Ngatipare. Wetini Mahikai. Wairama Kiwi. Heta Te More.
Kupenga. Te Hou. Matena Tuheka. Maihi Kereopa. Nane
Tangirau. Erina Tuaiwa Ngatipare, Penehawini Kiwi.
Terupapere Ngawhitu. Wetini Te Okioki, Teira Huia, Wirihana
T. Teaooterangi. Kaweahau, Pinikera. Taueti Pouwhareumu.
Tainui Te Para. Harini Tikapa, Karepa Te Whetu.
I roto i te Kamupene e mau iho ra : ki taua Kamupene
ano, mo nga moni kotahi rau e rua-tekau-ma-ono pauna £120.
A kua mutu te whai-manatanga o nga tangata e mau i runga
ake nei ki roto i taua Kamupene i to 10 o nga ra o Aperira
IS77.
HUIRAMA RIUTOTO.
Rakarana. Mei 5 1877. Manager. 3
Notice to all the People of the Tribes of
New Zealand.
THE RAGLAN AND WAIKATO MAORI STOKE COM-
PANY (LIMITED). wish to inform those whose names
are hereinafter written, that their shores in said Raglan, n and
Waikato Mauri Store Company (Limited) have been sold for
the sum of £126. and said parties whose names appear below
have ceased to hold shares in the said Company from the
Tenth day of April. 1877.
Aihe Mokomoko. Epiha Waitere. Henare Ngatai, Hone
Kuruki, Hone Te One. Hami Whakatari. Henare Akuhata.
Henare Ngataumata. Kipi Waatarauihi. Kewene Te Haho,
Mita K. Ngatipare. Wetini Mahikai. Wairama Kiwi. Heta Te
More. Kupenga Te Hou. Matena Tuheka. Maihi Kereopa.
Naue Tangirau. Erina Tuaiwa Ngatipare. Penehawini Kiwi,
Terupapere Ngawhitu. Wetini Te Okioki. Teira Huia. Wiri-
hana T. Tearoterangi. Kaweahau and Pinikera. Taueti Pou-
whareumu. Tainui Te Para. Hairini Tikapa. Karepa Te
Whetu.
(Signed) HUIRAMA RUITOTO.
Raglan. 10th April 1877.
HE PANUITANGA.
TE WARA, kai mahi Wati, kei tawahi ake o TE TARI O
TE WANANGA i Nepia taku whare maai Wati.
Ho mea atu naku ki nga Maori kia kawea mai a ratou Wati
ki au. a maku e mihi. A he tini noa atu aku Wati hou me
nga heitiki me nga kurukuru me nga Wati ahua maha noa
atu.
NA TE WAEA.
PANUITANGA.
UTU.
NEPIA. Haku Pei Niu Tireni HENARE HIRA
e HENARE TOMOANA.
NAPIER Hawke's Bay New Zealand HENARE HIRA
HENARE TOMOANA
SATURDAY, SEPTEMBER 15, 1877.