![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 10. 16 March 1878 |
![]() |
1 109 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
" TIHE MAURI-ORA."
NAMA 10—11. NEPIA, HATAREI, MAEHE 16, 1878. PUKAPUKA 5.
PANUITANGA. PANUITANGA.
———
KIA KITE! KIA KITE!
I A RENETI MA,
KUA HOKI MAI A RENETI KI WAIPAWA
NEI, KEI TAWAHI AKE O
TE HOTERA A PANIHAMA,
Ta ratou toa.
E KORE E NUI NGA WIKI,
O ta ratou mahi hoko i reira. A he tini noa atu aana
Koti, Tarautete, Wekete,
Potae, Kiapa,
Kaone, Paraikete, Raka.
Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori.
HAERE MAI KIA KITE
I te whare Hoko o
RENETI MA.
62
PANUITANGA.
RUTOKA RAUA KO PARAHI,
KAI HOKO RINO,
(Na Pairani i Mua).
KUA tae mai kia raua, no Ingarangi nga purapura
pai o te
KARAIHE PAKEHA
A he purapura pai rawa aua parapara. Koia nei nga
ingoa o aua Karaihe.
He Koroa
He Kau Karaihe
He Korowa Whero
He Timoti
He Ahaki Koroa
He Ruhari
He Kepe
He Toka Teira
He Pakuhi
He Ripi Karaihe
He Poa Paterihi
He Poa Tawiraha
He Kaueri. Kiti.
Me nga purapura Keha, me te Kareti, me te Marikoura.
Tikina mai he purapura ma koutou, whakamatauria koe kia
kitea ai te pai. 57
Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa !
Katoa ! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara-
naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga
katoa.
HE mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea kotahi o
koutou e tuhi tuhi i a koutou ingoa, ki te pukapuka
hoko whenua ranei, ki te Rihi whenua ranei, ki to mokete
whenua ranei, ki etahi tikanga ranei e pa ana ki te whenua.
Maatua haere mai koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri
te matau e puta ai mo aua mahi. Naku na.
TE RIIHI,
Roia i Nepia,
>
![]() |
2 110 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Te Wananga.
Kotahi Putanga i te Wiki.
HATAREI, 16 MAEHE, 1878.
MA nga reta kua taia nei e matou i roto i TE WANA-
NGA nei, e mohiotia ai e nga Pakeha; e matau aua nga
iwi Maori, ki- nga tikanga me nga take e taia ai nga
Nupepa Maori, e kii nei ka taia e nga Pakeha o Kihi-
pene i Turanganui. A e kore hoki e ngaro to take i
taia ai, a e rere ke ai nga tikanga o aua Nupepa i nga
tikanga e mahia nei e TE WANANGA. He mea hoki
na nga iwi Maori a TE WANANGA. A na nga iwi
Maori hoki nga tikanga i taia ai a TE WANANGA, a he
tino Nupepa a TE WANANGA na te Maori ake ano, a
he tino mahi nga mahi a TE WANANGA i nga mea e
tupu ai, a e ora ai nga Maori, a he ako ta TE WANA-
NGA i nga mea hei mohio ma nga iwi Maori e tupu ai
nga Maori ki te tino mohio tika. A he rapurapu ta
TE WANANGA, kia kitea nga mea o manaakitia ana e
nga iwi Maori, ara, he tino Nupepa Maori motuhake a
TE WANANGA. A e kore te Nupepa e mahi ana i nga
mahi e paingia e te Maori, e penei te ata mahi pai me
ta TE WAKANGA e mahi nei, no te mea na te Maori
pu ake ano tenei Nupepa a TE WANANGA. Ki te mea
ka mahi te Pakeha i te Nupepa Maori, ahakoa kiia e
aua Pakeha he Nupepa Maori ta ratou Nupepa, aha-
koa na te Pakeha ta ratou Nupepa reo Pakeha, a ka
mahi aua Pakeha i a ratou whakaaro Pakeha, e kore
e aro mai ki nga mea e paingia ana e te Maori e puta
ai te mohio a te Maori ki to te Pakeha mohiotanga. Ma
te Maori ano e mahi, raa te Maori ano e whakahaere
he Nupepa ma te Maori, ka tae ai te Nupepa ki nga
mea e puea ai te Maori ki runga i nga kino e taami
nai i nga iwi Maori. A e kore e penei te aro
a te . Nupepa Maori e mahia ana e te Pakeha,
e penei te ata mahi marire i nga mea mo te
Maori, e penei me a TE WANANGA e mahi nei.
E kore te Nupepa reo Maori a te Pakeha e penei te
rapurapu i te tika, a e kore e ako i nga he, e kore e
penei te tu. a Toa me TE WANANGA e whawhai nei kiu
ora tana iwi Maori. He mea hoki, ki te mea ka
mahi te Pakeha i te Nupepa reo Maori: ka mahi ano
taua Nupepa reo Maori a aua Pakeha i nga tikanga a
Ngati-hokohe ma i mahi ai, a i tangi kino ai a Kahu-
ngutu, a Ngai-porou, me nga iwi o nga Motu katoa
nei, a e aro taua tu Nupepa reo Maori e maina e te
Pakeha, kia hoki ano te Maori ki nga he i riro he ai
nga whenua-a-te Maori, te muri e Hokohe ma. A ko
te tikanga e mahia ai he Nupepa reo Maori e te Pake-
ha, he mea kia tu ai ano nga tangata i mahi i nga he
e tangi nei nga iwi o nga Motu nei, ki nga tuunga
nui, kia mahia ai ano e ratou nga mahi i whati ai te
tara o te ora a nga Maori i te mahi hoko he a Hokohe
ma. E kore hoki te iwi e kuare ki aua tu mahi, me
a ratou mahi 9 mohiotia ai ratou. E kore hoki te
karepe e whakiia ite puha. A ma te titotito a aua
Nupepa reo Maori ana mahia e te Maori e newha a
te kanohi a nga kuare a nga Maori, a ma reira e tupu
ai ano he puhaehae a nga iwi Maori, ki nga iwi Maori
ano, a ma reira e mate ai nga Maori i a ratou ano i te
Maori. A ma a ratou tito e he ai te ahu pai atu te
etahi o te iwi ki etahi o te iwi. ara, ka mahi tatara
taua in Nupepa i te tangata kia heke ai te tupu o nga
Rangatira, kiu kore ai he tangata arahi i te pokai, a
na reira te Pakeha e mahi he nei i nga i\\vi Maori e
puta ai ki te whai ao nei, hei mahi i ana mahi he.
Otiia e kore te iwi Maori e kuare, kua mohio nga iwi
Maori me nga iwi Pakeha i enei ra, a e kore e kaaro
te iwi Maori ki nga mahi maminga a nga Pakeha, po-
tatu ki te reo Maori, a, e penei nga iwi Maori, he
aha te take i puta noa mai ai te hiahia a enei Pakeha
ki te tautoko i nga iwi Maori o enei tau, i hea hoki
nga mate o mua e kai kino ra i nga Maori, te putu
wawe ai he Nupepa a nga Pakeka hei ako i nga
Maori. Nei ra kua tu a TE WANANGA i ta i\\vi Maori
ake ano te mahi, ka anga ka mahi ana Pakeha nei ki
te mahi Nupepa reo Maori ma nga iwi Maori. -E kore
e paingia aua Nupepa, he mea hoki, te take i mahia ai,
kia hoki ano te Maori ki ona mate i mate ai i nga ra o
te Maori e tu hoa kore aua, hei tautoko i nga iwi
Maori.
Te Wananga.
Published every Saturday.
SATURDAY, MARCH 16, 1878.
It will be seen by letters published iu our columns
to-day that the Maoris generally are aware of the
nature and purposes of the new Maori newspaper
which it is proposed to publish, in Gisborne. The
differences between any such paper and the WANANGA
are apparent at a glance. The WANANGA is owned
and controlled by Maoris, and is in every essential
sense a thorough, and characteristic expression of
Maori views and aspirations. No other paper can fulfil
the high purposes unless it also be owned and
controlled by Maoris. If Europeans start a paper,
they may call it by what native name they like, but
it will be a European paper still, and always must bo
so, unless they Land over the control to Maoris as we
have done. It will not fight for the Maoris who so
much need fighting for them. It must fight for the
Pakehas, who own and drive the paper. It will not pay
as a mere newspaper, but it will answer their purpose a
million fold if it can only restore to the land rings
and their friends the power they have lost. A few
hundreds, or even a few thousands, lost in the manage-
ment of a newspaper in this way will be a trifle in com-
parison with the enormous sums its owners can gain by
getting possession, ac cm unfairly low price, of more
of the native lands. Let us have as many genuine
Maori newspapers as possible. The more of
( them the better, but no paper started by
land rings or their creatures could have any
object but a selfish one. By their fruits ye
shall know them. We do not gather grapes from
thorns nor figs from thistles. The managers of a
paper so owned and so worked might, by cunning
tricks and barefaced falsehoods, try to sow dissen-
sion in the present Maori ranks. They may create
jealousies and excite envies that now lay dormant.
They may scandalise a man's private character by
mixing an ounce of fact with, a hundredweight of
![]() |
3 111 |
▲back to top |
TE WANANGA.
fiction. These things are done every day by those
who start papers for the Pakeha. But fortunately
the Pakeha of all classes know so much now that
these tricks, which used to deceive their fathers, do
not long deceive them. We shall bo surprised if the
Maori do not prove that he too is not to be so
easily deceived. He will know Low to discern the
secret objects of those who are so suddenly anxious to
fight his battle, after having looked ou it so long with.
unconcern, and having done their worst in vilifying
everyone connected with. them.
HE panuitanga tenei na nga iwi o te Tai-rawhiti, nei
atu ano i Te Mahia, a whawha noa ki Te Whai a
Paawa. :
Kua kii etahi Pakeha o Kihipone, ara, o Turanganui
kia maina etahi Nupepa Maori ma ratou, hei ako i a
ratou hiahia i mohio ai ki nga iwa Maori, heoi, e mea
matou, kaati he Nupepa rua tatou ma nga iwi o Te
Waipounamu, o Aotearoa katoa, ko ta tatou WANANGA
he mea hoki na tatou ake tana Perehi a TE WANANGA,
a na te Maori i utu, na te Maori i taa, a na tatou na !
nga iwi o enei Motu i rapu taua WANANGA i tu ai, e
hara i te Pakeha, engari na te Maori ake ano taua
Nupepa a TE WANANGA, koia i kiia ai e te whakaaro.
he rapu mate pea mo tatou nao nga iwi Maori i mahia I
ai nga Nupepa Maori e nga Pakeha o Turanganui. |
Heoi e mea ana tatou kaua rawa te tangata Maori
kotahi o nga iwi Maori katoa o enei Motu e anga atu
ki aua Nupepa, i tea hoki aua Pakeha i nga ra o te
kino, o te mate, o te tahae e ngau kino nei i a tatou i 1
te Maori, te mahi ai aua Pakeha i te Nupepa mo te I
Maori, ai enei ra kua tu ano i a tatou i te Maori te
Nupepa ma tatou ake, ka anga ka hianga aua Pakeha
ki te rapu take e mate ai ano te Maori, a e hoki ai ano
te Maori ki te taha o te Kawanatanga. He kupu atu
tenei na matou ki aua Pakeha, e kore matou nga iwi
Maori e pai ki aua tu korero, no te mea kua puta ma-
tou ki tua o Tawauwau, a e kore ano matou e hoki ki
Hawaiki, kei raru matou i a koe. Heoi ano na
matou na.—
Wo, the tribes on. the East Coast of New Zealand.
even from To Mahia to Te Whui a Pawa (Hicks
Bay), give this notice :—
Whereas some Europeans at Gisborne, that is at
Turanganui, have determined to print and publish
two newspapers in the Maori language, so that those
Europeans may propagate their own thoughts and
mode of dealing with, political subjects to the Maori
people ; but we say that our newspaper, TE WANANGA,
is sufficient for the whole tribes of the South, and
North Islands of New Zealand, because . our
WANANGA newspaper is our own; we, the Maori,
have paid for it, and we, the Maori print and pub-
lish, it, and we the tribes of New Zealand, of our
own accord first sought for and caused that news-
paper, TE WANANGA, to exist, and it was not of the
European wish or advice or assistance by which, our
WANANGA came into power ; hence we think that the
object of the Europeans of Gisborne in publishing
the two newspapers is to cause evil to us, the Maori
people. Hence we say—do not let even one Maori
of all the Natives of these Islands, give the slightest
support to these two newspapers. We ask, what
were those Europeans doing who now" wish to pub-
lish those two papers when the days of evil, theft,
and neglect wore being so heavily felt by us, the
Maori race; we ask, why, in those days of death
renting on us. the Maori people, did not those Euro-
peans print a Maori paper for us, the Natives of
New Zealand ? But now, in these days, when we,
the Maori people, have, of our own power and know-
ledge, caused a Maori paper to be printed for our
Maori tribes, now these Europeans try to find some
line of policy by which they can cause evil to us, the
tribes of New Zealand, and by which we, the Maori
people, may again be cast back into ignorance and
evil. This is our word to those Europeans :—We,
the tribes of New Zealand, will not be guided or
listen to your wav of teaching, because of our own
ability and knowledge we have arrived at the sunny
side of the hill of pence, and will not again go back
to the regions of evil and ignorance, and thereby be
misled by you, and give you the power to laugh at
us. Enough from, us, from
Hoani Tamatamaurangi, Tipuna,
Mita Hamiora, Otene Turori,
Waaka Waitohi, Hira te Kohu,
Paora Tongara, Koroneho,
Hemi Reweti, Paihau,
Heperi Waikato, Aperata,
Mehana Tauaru, Wahanui,
Eru Riki, Otene Pitau,
Heperi Nui, Matenga,
i Te Matenga Waaka, Karaitiana Taro,
Hemi Waaka, . Niheta Taua,
Wiremu T. Hungahunga, Wiremu Toke,
Pene Hokotupeka, Henai Kakakino,
Matenga Reweti, Poihipi Ngiha,
Renata Pene, Ereatara Rangiwhaitiri,
Matenga Tamakiteuru, Hare Muranga,
Nopera Rangitahiwha, Hiini Tipure,
Retini Tamihana, Hoera Pupa,
Honiana Matuakore, Te Whe,
Pene Poto, Mehaka Kaipau,
Hirini Teratu, Hemi Rangiwhaitiri,
Hirini Kurari. Paratene Titore,
Rihimona, ' Tamati Tokorangi,
Paora Tongara, Mokiterangi,
Tuhere te Awarau, Hemi Oriki,
Meihana Tauara, Haki Hone,
Rihimona Turi, Tukuewe,
Rihara Pakaua, Tuatini Tipoki,
Heperi Pango, Nikora Kiripaura,
Mita Mataitai, Matene Tuatini,
Hori to Awarau, Kuramanu Karekare,
Manahi Tiekiwai, Ihaka Ngarangioue,
Raihania to Aopapa, Wi Kaipuke,
Hami Tupeka, Eru Pohatu.
Tautuhi Pakaua, Matutera Tamaku,
Karaitiana Patau, Tiopira Mo,
Tiemi Wirihana, Mohi Tuamotu,
Tiemi Paraone* Karauria te Pei,
Paora te Hau. Paora Reweti,
Raharuhi te Hau, Hemi Taniwha,
Pene Mataora, Hori Puihi,
Hone Paruparu, Patara Rangi,
Pita Maeneene, Tatana Matahi,
![]() |
4 114 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Pateriki
Pera Pahoro
Te Tiati
Te Omana
SUPREME COURT, WELLINGTON
PATERIKI TE KEREHIKI V. ORMOND
Heretaunga
![]() |
5 115 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Heretaunga
Kawana Kerei
Wairarapa
Hone Hini
Hoani Nahe
Karaitiana Takamoana
KOIA TENEI TAUA PANUI
Hori Kerei
Tikawenga te Tau
Manihera Rangitakaiwaho
Karauri Pukunui
Rakaihikuroa
Raniera te Iho
Heremai te Rangihapinimau
Tahana Ngana
Te Rangitataia
Tamaihikoia
Anaru Tuhokairangi
Te Huki
Mikaera Wera
Paraone Tumurangi
Piripi te Maari
Piripi Tuapa
Hemi te Miha
Tamaiwaho
Ta Whatakorari
Tarawa
Mahanga
NGA KUPU WHAKAHOKI A HOANI NAHE
Ngatikahungunu
![]() |
6 116 |
▲back to top |
TE WANANGA.
whakakino pea na ratou ki a au, moku ka piri ki te taha o
Kawana Kerei ratou ko ona hoa, a e kore a ratou mahi e
warewaretia e au. Ahakoa i wehe o tatou tinana, me o
tatou nohoanga. No tenei pito rawa koutou, no tera pito
rawa hoki ahau. Kua mohio noa mai ahau ki to koutou
hiahia. Ahakoa kaore ano ahau i kite noa i a koutou.
Koia nei hoki ahau i piri tona ai ki te taha e pirangitia
nei e koutou, he mohio noku ko ta koutou ia e hiahia nei.
A ka whakamoemiti nei ahau ki te iwi katoa, tena ra
koutou.
Ka oho katoa te iwi. Haere mai te Toki! Haere mai,
Haere mai te Toki ! Haere mai. Uhi e e ! Taiki e e. Ka
mutu i konei.
r
AN ACT TO REPEAL THE DOG NUISANCE
ACT. SESSION IV.. NO. 18, OP THE PRO-
VINCIAL COUNCIL OF WELLINGTON.
We publish the following Act in full for general in-
formation, and in a future issue we will give a Maori
translation of the same.
EDITOR WANANGA.
WHEREAS it is expedient to amend the law relating to
Be it therefore enacted by the Superintendent of the
Province of Hawke's Bay, with the advice and consent of
the Provincial Council thereof, as follows :—
1. The Act of the Provincial Council of Wellington,
Session 4, No. 18, in force in this Province, is hereby re-
pealed.
II. The Superintendent may appoint persons to be
Regiatras of Dogs, and assign to them respectively such
districts as he may think fit.
111. Every owner of a dog or dogs shall register his
dog or dogs yearly with the Registrar of the dogs for the
district in which he may reside, and after the first regis-
tration such registration shall be made in the mouth of
January in every succeeding year.
IV. For the registration of every dog the sum of 5s
shall be paid to the Registrar, who shall supply to each
owner a register badge upon which the register number
for the year shall be stamped, and which badge shall he
RETA I TUKUA MAl.
Ta Hori Kerei
ko Hone Hiana
Ka tu ko PENE NGAHIWI TUKARANGI :
TIKIRAMA IRANUI
Hoani Nahe
HONE TE MATUKU :
TE WARU TUTAWAKE :
![]() |
7 117 |
▲back to top |
TE WANANGA.
CORRESPONDENCE.
To THE EDITOR OF THE WANANGA.
New Zealand
Waikato
Hon. J. Sheehan
Sir George Grey
Karaitiana Takamoana
Taiaroa
Hoani Nahe
Henare Tomoana
Henare Matua
Wamutere Aupaki
Pene Ngahiwi Tukarangi
Henare Aupaki
Kerei Te Haruru
Tawhiao
KI TE TIMUAKI O TE KAWANATANGA RAUA KO TE MINITA
MO TE MAORI, HONE HIANA
Taare Wherihi
Te Taka
Kenana
Te Rata
Te Honihana
Paita
Mawhi
![]() |
8 118 |
▲back to top |
TE WANANGA
Honorable John Sheehan. .
Mr. Charles (Werihi), Mr.
Tucker, Mr. Woon, Mr. (Kipa), Mr. Johnston,
Mr. (Rata). Mr.(Paita); and Mr. (Mawhi), who are men
of the old Government. And the whole tribes desire that
these men be put on one side (have the licenses cancelled).
who are the men who cause confusion in our midst in our
district. We do not wish that these men should even be
as the conductors of the work in our midst, as counsellors.
officers, interpreters, but that these men be ignored alto-
gether. But that the new Government appoint some new
wen to fill the offices occupied by those men who have
been cast aside by us the Maori-tribes.
Toranga, 8th March, 1878.
Wi Pere, Panapa Waihopi, Nepia Whatahi, Tamati
te Rangi, Hetariki Oikau, Rerura Tupuia. Hapeta
Kuare, Rota te Rutene Wiriwiri. Rawiri
Tokitahi. Kiniwe. Ngawiki, Hoani Pewake, Wiremu
Kingi. Pahito. Mika Turangi, Hori Pahewa Henare
Nihoniho, Horomona Tarakitai. Paora Kahuwai.
Henare te Kotiti, te Amotahi Korau. Tipone Ngo-
ngo, Kahukura, Tematenga Toti, Nopera Whiti.
![]() |
9 119 |
▲back to top |
TE WANANGA,
whakawa. Takiwa o Ngaitamanuhiri, takiwa o Rongo-
whakaata, takiwa o Mahaki, ara, ki o ratou whare whakawa,
ki te poka noa tetahi tangata, hapu ranei ki te whakatu
whakawa i nga takiwa noa atu, ka whainatia e te Komiti
ki toua Tore ano.
6. Ko te kai autaia nei, ko te waipiro, kia whakamutua
i taua takiwa o Turanga. Na konei i mate ai nga whenua
te hokohoko, ka kawea te tangata e te moni kore hai hoko
waipiro mana, katahuri ki te hoko i ona whenua, tetahi
he whakararuraru karakia, korero hoki.
Kai konei, kai taua autaia kai nei. Ka whakaturia
nga Ture mo nga tangata, me nga wahine e kai waipiro
ana, e haurangi ana, mo nga tangata noa atu e haurangi
ana, hai te 5 hereni, timata ni i te utu mo te haurangi i te
tuatahi, haere ake ki runga ki te pauna, mutu mai ai,
auaka e neke ake i te kotahi panua, auaka e hoki iho i te
5 hereni, mo nga tangata o te Komiti tuturu, te 10
hereni, timata ai, mutu iho i te £2, mo nga tangata.
o te Komiti te 12, hei te £1, timata ai, mutu
iho i te\_ £2 10 pauna, mo nga Tumuaki, hai
te kotahi panua 10 hereni timata ai, mutu iho i te
£4 pauna, otira, kai nga haurangi kino, to kino i te wahi-
ne, a etahi tangata patu kino ranei, i tetahi tangata kuia
wahine, tamariki ranei, ka ata hurihuri marie ano te
Komiti i te whiu mo enei tu haurangi kawe pounamu
Pakirikiri
Mahaki.
NA TE RUTENE AHUNUKU HURAHURA.
Oweta Turanga, Pepueri 9, 1878.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
E hoa, me tuku atu tenei reta aku kia utaina e te waka n
te Motu nei e TE WANANGA, me tuku atu ki te reo Maori, ki
te reo Pakeha, hei titiro ma nga iwi e raa. I te kupu no te
panui o te hai ki te Kapua, e mea ana taua kupu a te iwi. kia
tae atu te ara o te Rerewe ki . Na. whakarongo mai
e te iwi e karonga nei kia tae atu te ara Rerewe ki Tahoraiti,
he tangata ahau DO tenei hapu no te Rangiwhakaewa, be uri
ano ahau na taua tupuna. Na. ko ahau te uri o taua tupuna,
e kore e pai kia haere atu te ara Rerewe i te Kopua, tae atu
ki Tahoraiti, ahakoa, whakaatu mai taua Rerewe i ana pai,
e kore ahau e pai kia tae atu taua ara Rerewe ki Tahoraiti,
no te mea kei muri tatia Rerewe e whakaatu nua i ana pai,
tetahi hoki, kaore ano matou i ata rite noa ki te whakaaro ki
taua ara Rerewe, i te moa hoki kaore ano matou i ata marama
noa ki nga nui o taua Rerewe, me ana pai. Ko tetahi hoki,
kaore ano kia atu maramatia nga raruraru i runga atu ano i te
takiwa i te Kopua, tae atu ki Tahoraiti, koia hoki te take e
kore ai e marama te pohiri a te iwi kainga ki te manuhiri,
ma te tangata kainga e kite iho, ka kaha ia ki te karanga i te
manuhiri, katahi ka maranaa te ringa ki te pohiri i te manu-
hiri, ki te kore e kitea e taua tangata he kaha e tu ai tana
ringa ki te pohiri i te manuhiri, e kore ia e pohiri. Heoi aku
kupu. Na te hoa.
NA NOPERA KUIKAINGA.
Pepuere 7, 1878
KI TE ETITA o TE WANANGA.
NA TE MOREWA.
Matamata Pepuere 10, 1S78.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
NA TANIORA TE KOROHAI.
KI TE ETITA O TE WANANGA.
NA PAORA TAIHAKI.
O Waiapu.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
![]() |
10 120 |
▲back to top |
![]() |
11 121 |
▲back to top |
![]() |
12 124 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUITANGA.
ATA T. HATENE.
Tangoio, Pepuere 23, 1878.
NOTICE.
AFTER this date POISON will be laid over the whole of
ray property at Tangoio.
ARTHUR T. HAULTAIN.
Tangoio, February 23, 1878. 59
PANUITANGA.
Kua rite ta te iwi kupu, hei Pakowhai te hui,
kaua ki te Waiohiki.
60 NA TE KOMITI o WAIRARAPA.
HE PANUITANGA KI TE IWI MAORI.
E mahara ana pea te Iwi Maori, ma te Runanga o
TE WANANGA rawa ano e whakaae ka puta ai
TE WANANGA nupepa ki te tangata tono kia tukua
atu he nupepa ki a ia. Na, he mea atu tenei ki te
iwi, ma koutou e tono ka tino tukua atu TE WANANGA
nupepa kia koutou, kei te hiahia hoki raua, ko te
moni a te tangata te tikanga e puta ai he nupepa ki
a ia. Ko te utu mo te tau, kotahi pauna e rua hereni
me te hikipene. 39
MAKI TONORE
KAI- WHAKA-MAORI RAUA KO PARAHI,
KEI TE AVENUE WHANGANUI.
KUA tu maua hei Kai-riihi, hei Kai-hoko ranei i te whenua
Maori, a hei Kai-whakaputa whenua i te Kooti
Whakawa. Otira, mo nga mahi Maori katoa, mo nga mea o
mua, mo nga mahi o naianei.
MAKI TONORE.
Hune 2, 1877 - 15
HE PANUI KI NGA RANGTIRA KI
NGA IWI KI NGA REO ME NGA
HAPU KATOA.
KIA rongo, kia mohio, ko te 20 o nga ra o Maehe. 1878.
ka tu te hui ki Kahuranaki whare o Te Hapuku, i tu
ki te Hauke wahi o Heretaunga, he karanga tena kia koutou
kia haere mai ki taua hui, haere mai, haere mai, heoi te
karanga.
Ko taua marama ka Maehe, no te hui katoa, heoi. Na to
koutou hoa aroha.
66 NA HENARE MATUA i tuku atu.
MANAIA, HE TIMA,
E RERE tonu ana tenei Tipa, atu ano i Nepia ki te
Wairoa, kia paki te rangi te rere ai. He tima tenei
e eke ai te Maori, kei te kapene i te Tima, kei Te Taranapira i
Te Peti te korero. Te utu i te kapene mo te tangata eke £1
i te tireti, £0 15 O i Nepia ki te Wairoa, i te Wairoa ki
Nepia, ko taua utu ano. Mo te tana utanga £1 10, ki te
ritenga o te ruuri, a £1 mo te tana wahie, me nga mea pera.
Ki te mea ka kiia e te tangata ana kupu mo ana mea ka
mahia he tikanga e ratou ko te kapene, mo era.
£100 UTU.
KA utua ki te tangata te moni kotahi rau pauna maua e
whaaki ki nga Pirihimana te tangata nga tangata ranei
naua, na ratou ranei, i whakatakoto nga rakau ki runga ki te
ara o te Rerewei i te takiwa i Hehitinga i te Pakipaki, i te 10
e nga ra o Tihema, i nga Haori i te takiwa o te 5 me te hawhi
i te ahiahi, a te 7 me te hawhi i te ata.
W. J. MIRA,
Tino Kai Tiaki Rerewei.
Rerewei ki Nepia,
Nepia, Tihema 10, 1877.
£1OO REWARD.
ONE HUNDRED POUNDS REWARD will be paid to
anyone giving to the police any information that will
lead to the conviction of the person or persons who mali-
ciously placed an obstruction, consisting of a quantity of
Railway Sleepers, on the Railway line between the Hastings
and Pakipaki Stations, within the hours of 6.30 p.m. and
7.30 a.m. or the 9th and 10th December. By order.
W. J. MILLER,
General Manager Napier Section New Zealand Railways.
Napier, December 10, 1877. 47
He Panuitanga ki nga Maori.
TE POUNAMU KIA MAHIA HEI MERE.
KIA ronga mai koutou e nga iwi katoa o te Tai Rawhiti,
me te Tai Tuauru. Nga iwi katoa o te tua-whenua
tenei kei Nepia nei te tangata tino mohio ki te haehae Poue
namu, hei Mere, hei Heitiki, hei Kurukuru, hei Mako mat-
iwi. Tukua mai a koutou Pounamu ki te Tari o Te WANANG
i Nepia.
55 NA HEMI ROAI.
TE REREWEI O NUI TIRENI.
NEPIA KI WAIPUKURAU.
HE mea atu tenei, he whakatupoto ki te iwi Maori,
Kia Kaua ratou e purei, Kaari, a mahi purei
ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Rere-
wei, no te mea e he ana taua mahi te purei ki o te
Rerewei tikanga, ara ki te Ture e 31.
Na te MIRA,
Nepia. Tumuaki tiaki Rerewei.
Nei tatia ture—" 31. Ki te mea ka kitea tetahi
tangata i runga i tetahi o nga kareti, i te teihana
ranei, e haurangi ana e takaro aua ranei ki nga mahi
kaari, ara ki te " hipi" me era atu tu takaro, ki te
mea ka whakararuraru ka aha ranei mo te moni, ki te
mea ranei e whakararuraru ana ia i tetahi tangata
haere o runga i te Rerewe, ka tika kia tonoa ki a ia
kia utu ia i te moni kaua e nukuake i te rima pauna
ka pana hoki ia i taua kareti, taua teihana ranei."
NEPIA, Haku Pei Niu Tireui.—He mea ta e HENARE HIRA, a ae mea panu
e HENARE TOMOANA, e te tangata nana tenei niupepa, to whare ta
o Te Wananga, i Nepia.
HATAREI, 16 MAEHE, 1878.
NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand.—Printed by HENARE HIRA, and
published by HENARE TOMOANA, the proprietor of this news
paper, at the office of Te Wananga, Napier,
SATURDAY, MARCH 16, 1878.