![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 35. 31 August 1878 |
![]() |
1 429 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA 35. NEPIA, HATAREI, AKUHATA 31, 1878. PUKAPUKA 5.
PANUITANGA. PANUITANGA.
KIA KITE! KIA KITE!
I A RENETI MA,
KUA HOKI MAI A RENETI KI NEPIA NEI,
A he tini noa atu aana
Koti, Tarautete, Wekete,
Potae, Kiapa
Kaone, Paraikete, Raka,
Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori.
HAERE MAI KIA KITE
I te whare Hoko a"
RENETI MA
Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito
i Nepia,
1 TE HEKIPIA ROKI.
62
KIA MOHIO KOUTOU, E NGA IWI
MAORl.
Kua tu ano i au
TAKU TOA HOKO MEA RINO,
Kei tawahi ake o te
TARI O TE WANANGA, I NEPIA.
Ko ahau te tangata tautawhito o Nepia, a naku te
timatanga mahi hoko inga mea rino
ki te iwi.
Naumai e te Iwi, Haere Mai
ano ki au Hoko ai
PAIRINII MA.
92
![]() |
2 430 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUITANGA.
RARAKA HAUA KO PARAHI,
KAI HOKO KINO,
(Na Pairani i Mua).
KUA TAE MAI I INGARANGI—
39 Pu tupara
30 Hakimana
14 Tapara puru, puru atu i te kake
3 Hakimana puru atu i te kake
20 Pouaka paura pupuhi manu
2 Tana Hota.
He Paraihe Paura, he Paraihe Hota, he Okaoka Pa, he
Okaoka Horoi Pu, he Whakawiri Nipa Pu, he Pounamu Hinu
Po, he Ponaka Takotonga Kiapa Pu, he Takawe Pu, he Kuku
Mata Pu, he Whakapura mo te Pu ana purua, me nga tini
mea atu mo te Pa.
He tino mea pai aua mea nei, a e hara i te mea tino nui te
utu. 73
Nia TAKU PANUI KI NGA IWI MAORI
KATOA.
NGA ra oku e korero ai ki nga Maori i taku Tari i
Nepia, ko Te Mane, ko Te Weneti, ko Te
Paraire, o nea wiki katoa.
NA TE RIIHI,
91 Roia, Nepia.
Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa !
Katoa! o Aotearoa, o "Wairarapa, Tara-
naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga
katoa.
HE mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea
kotahi e koutou e tuhituhi i a koutou ingoa,
ki te pukapuka hoko whenua ranei, ki te Rihi whenua
ranei, ki te mokete whenua ranei, ki etahi tikanga
ranei e pa ana ki te whenua. Maatua haere mai
koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau
e puta ai mo au mahi. Naku na,
TE RIIHI,
58 Roia i Nepia.
HE PANUITANGA KI TE IWI MAORI.
KO te utu mo te WANANGA i te tau, kotahi pauna
e rua hereni me te hikipene.
NOTICE.
SUBSCRIPTIONS to the WANANGA newspaper
per year, £1 2s 6d, by post.
PANUITANGA.
KO au ko TAKOTA TERA, ka ki atu nei ki nga iwi katoa o
Turanga, puta noa ki Waiapu, ki te takiwa ki nga iwi o
taua takiwa, kei KIHIPENE nei ahau e noho ana, Lei mahi i
nga mate katoa o NGA TURORO MAORI.
ft TAKUTA TERA
Te Wananga.
Kotahi Putanga i te Wiki.
HATAREI, AKUHATA 31, 1878.
KUA tae mai te pukapuka a tetahi Pakeha i tuhi-
tuhi ai. A he pukapuka taua pukapuka, mo nga
whenua o nga motu nei. He ako na taua Pakeha
i ana mahara i kite ai mo a te Maori whenua kia
mahia e ia e taua Pakeha kia puta ai he mea i a ia
te mahi mo a te Maori whenua.
A i ki mai taua Pakeha kia taia e matou ana
korero ki te reo Maori ki Te WANANGA nei, kua
korerotia e matou nga korero o te pukapuka a taua
Pakeha, a e kore rawa matou e pai kia taia te kupu
kotahi a taua Pakeha. He mea hoki e tino wha-
kahe ana matou ki nga tikanga a taua Pakeha i
tuhituhi ai mo a te Maori whenua.
E ki ana hoki matou, e kore e pai ma te Pakeha
tauhou, ma te manene e ako mai te iwi Maori. E
kore hoki te tangata haere mai o nga whenua ke,
e mohio ki a te Maori tikanga mo ana whenua. A
he Pakeha u hou mai taua Pakeha ki nga motu nei.
A na wai a Tama-te-uia i kii mana rawa ano e ako
te iwi Maori.
E ki ana etahi Pakeha o tawahi, he whenua pai
enei motu mo nga turoro o nga motu ke atu e
haere mai ai, kia ora, ara kia matutu ai i o ratou
mate turoro, heoi ra, e mea ana matou, ki te mea
ka haere mai nga turoro o nga whenua ke atu ki
enei motu noho ai, a koia rawa ano ko te turoro hei
ako i a au i te Maori, e mana ma te mea mate ahau
e ako ki te ora moku,
![]() |
3 431 |
▲back to top |
TE WANANGA.
E ki ana matou, ko te iwi mohio iti ki o te Ma-
ori tikanga mo a te Maori whenua, te iwi tino pa-
rare hameme ki te korero i a te Maori whenua. A
koia nei he kupu ako atu a matou ki aua tu Pakeha.
E hoa e noho kia ora koe i te mate, a kia nui he
tau mou e noho ai i enei motu, a kia nui he ako au
ia koe ki a te Maori tikanga, ko reira pu ano koe
te ki ai e kore te Pakeha e mohio ki te whakawa
ranei, ki te whakarite ranei i o te Maori whenua,
engari ano me waiho ma te Maori ake ano e mahi
nga mahi e kitea ai nga uri tuturu nona ake te
whenua.
E mea atu ana matou ki nga iwi, mehemea kua
mahia nga kupu o te pukapuka a taua Pakeha, (a
te ingoa o taua pukapuka ko "Rotowara,") ki te
reo Maori, ma koutou ma te hunga kua kite i aua
kupu e titiro tona tikanga, ara e mea ana aia, ma
te Pakeha anake a koutou whenua e whakahaere,
a ko koutou ko te Maori rae noho kupu kore. E
kore rawa te iwi Maori e pai atu ki te tikanga a
taua Pakeha.
Te Wananga,
Published every Saturday.
SATURDAY, AUGUST 31, 1878.
WE acknowledge the receipt of a pamphlet entitled
Ryotwarry, a Solution of the Maori Laud
Question,'' * which we have been requested to
translate and insert in TE WANANGA.
We have read the pamphlet, but we do not in
the least agree with the writer, nor can we publish
any part of it.
We are inclined to condemn any interference of
a stranger in a matter about which he shows him-
self so utterly ignorant, and we wonder at his
assumption in giving advice in matters which relate
to the Native race of New Zealand. If our colony
has been spoken of as the most suitable residence in
which invalids may recruit their health, it does not
follow that we are to be annoyed by the insane
meddling of such invalids, whose unstrung intellects
prompt them to assume the position of law givers.
New Zealand is not wanting in able men, yet our
oldest and best educated politicians in Maori
matters feel a doubt when they attempt to solve the
Maori land question.
From observation we are inclined to assert that
residents of one year in New Zealand assume to I
know more about the Maori people than residents
of twenty years. So soon as these would-be wise
have learnt to speak a little of the Maori language
the light of facts creates a certain amount of know-
ledge which leads in some instances to dispel the
myth that formerly occupied the mind of its pos-
sessor, and when the residence has extended over a
few years, the Native question, which before was
taken as an easy matter to solve, looks like a tangled
web that more and more becomes unreadable to the
European mind.
There is not any question less understood by the
European than the Maori right to deal with land
and there is not any right to property which a
Maori holds with more sacred jealousy than his own
personal right to deal with his land. We have
heard of many suggestions offered by Europeans
to deal with the Maori lands, but of all the pro-
posals the wildest and the most impracticable is that
which is proposed in the pamphlet in question.
If the writer of the pamphlet will remain silent
and make use of ordinary observation, and pass,
say, ten years in New Zealand, we promise him at
the end of that time a complete reversion of his
present aspirations, and a full and entire correc-
tion of his present ignorance.
If, as we suppose, the pamphlet has been trans-
lated into the Maori language, we would call the
attention of those of our Maori readers who have
read it to the proposal made therein, to take all
the right from the Maori to deal with his land and
to give it to commissioners—a scheme so revolting
to the Maori mind that we have no hesitation in
saying that " Ryotwarry" will not for one instant
be listened to by the tribes.
NGA RONGO KORERO;
TE KARA A MA HAMITI.
I kiia i te takiwa o Ruhia raua ko Take e whawhai
ana, kia maua te kara a te Take, a to ratou Ariki o
mua, hei kara arahi i te ope taua a Take ki te wha-
whai. He mea hoki na taua iwi Take, he kara mana:
taua kara ana kawea ki te riri. A te take i kore ai e
kawea taua kara e te Take i to raua he ko Ruhia, he
mea kua tahaetia taua kara e te tangata, a hoake
rawa te mahara a te Take ki ta ratou oha kua riro i
te iwi ke, a na te kore o taua kara i kawea ki te riri a
Take raua ko te Ruhia, i mea ai te iwi Take, na reira
aia a Take, i mate ai ia Ruhia.
THE STANDARD OF THE PROPHET
MAHOMET.
It is said that the real reason why the Porte aban-
doned the idea of unfolding the '"Standard of the
Prophet." with which Europe has been so often threat-
ened, was the very simple one that the sacred emblem
is no longer in its possession. According- to a Ger-
man contemporary, an Italian traveller succeeded
some years ngo in bribing the guardians of the
mosque where the Standard was kept. and succeeded
in getting possession of the relie, which at the present
moment is iu the Museum of Tarin. The ulemas and
dervishes attribute to the loss of the standard all the
misfortunes which have attended the arms of Islam.
Coming Events.
TE KURA I TAUPO
E ki ana nga Maori o Taupo, me kawe te kura ako
tamariki o Taupo ki Oruanui tu ai.
![]() |
4 432 |
▲back to top |
TE WANANGA.
NGA MAORI O TAURANGA.
E ki ana te Nupepa o Tauranga, koia nei nga Ma-
ori o taua wahi: o Tauranga 573 Taane, 513 wahine,
o Maketu 1,300 taane, 1,019 wahine, Opotiki 1,512
taane, 1,263 wahine, huihui katoa 6,180. A ko Te
Urewera i tau ki roto i aua tini nei.
E ki ana taua Nupepa nga Maori o aua wahi nei
ano i mohiotia i te tau 1874, i tae ki te 6,648, a ko
enei o enei tau kua iti haere. He aha ra te take i iti
ai. He haere ke atu pea na etahi ki etahi iwi ke atu
noho ai.
NATIVE CENSUS OF TAURANGA.
The Bay of Plenty Times published the census re-
turns of the Native population of that district, which
are as follows:—Tauranga District Males, 573,
females, 513 ; total, 1,086. Maketu District: Males,
1,300; females, 1,019 ; total, 2,319. Opotiki District:
Males, 1,512; females, 1,263 : total, 2,775. Totals :
Tauranga district, 1,086; Maketu, 2,319 ; Opotiki,
2,775. Grand total, 6,180. This includes the Ure-
wera tribe, with the exception of those members of that
tribe residing at Waikaremoana. On comparing this
year's census returns with the last, taken in 1874, a very
marked decrease in the Native population is manifest.
The census returns of 1874 showed a Native popula-
tion in the Bay of Plenty numbering 6,648; the
decrease has thus been at the rate of 15 per cent,
during the last four years. It may be excepted as a
general fact that the Maori race is declining rapidly
in many Native districts throughout New Zealand ;
gradually, but no less more assuredly, in others.
HE KEKENO I HOPUKIA E TETAHI TAMAITI.
E ki ana te Nupepa o Katapere. He haerenga no
tetahi tamaiti ki te akau i Wuruera, a ka kite aia i
te kekeno e noho a i te akau, a ko te mea i te ringa o
taua tamaiti he tarapu tera hoiho, a na taua tamaiti i
patu tana ika ki taua tarapu tera. E waru puutu te
roa o taua kekeno.
CAPTURE OF A SEAL AT CANTERBURY.
On Friday morning a lad named Rambey, while
searching for frost fish on the beach at Woodend in
the Canterbury district came across a large seal.
With no other weapon than a stirrup iron the boy
pluckily tackled it, and with some trouble succeeded
in killing the creature. The carcase was conveyed to
Woodend, where it is now being exhibited. It is over
8 feet long, and fought for nearly an hour with its
small antagonist.
TE HUKARERE 1 TAKAPAU.
No tera marama i tino nui ai te hukarere i te Taka-
pau, i Nepia, a e ono inihi te hohonu o taua hukarere
i te whenua e takoto ana. Mehemea pea e kite ana a
Hauraki, a Ngapuhi ranei i taua mea nei e rere ana i
te takiwa o te rangi, penei ka miharo te iwi, ma te
tauhou e titiro taua mea nei, e kore e mohiotia.
SNOWFALL AT TAKAPAU.
A heavy fall of snow occurred in the Forty-Mile
Bush last month. At 7 a.m. there were six inches of
snow all over the ground, and it has not yet cleared
away.
HE WHEUA MOA.
No tera wiki i kitea ai nga whena moa e te Pa-
keha, i ko mai o Taratera i Nepia. He repo te wahi
i keria e te Pakeha ka kitea aua wheua, kahore he
wheua moa kia pera te nui me aua wheua i kitea
nei. He aha te Maori te korere ai i nga korero mo
te mahi moa a ona tupuna i mua, ki te mea ka tuhi-
tuhi mai i ana korero i rongo ai ki tenei manu ki te
moa ki Te WANANGA nei, ka taia aua korero e matou.
He ui atu hoki tenei, kia tuhia, mai te tikanga o mua
e mate ai te moa, me nga karakia aru moa, me nga
mahi katoa a te Maori e mate ai te moa i te Maori.
MOA BONES DISCOVERED AT NAPIER.
A man named Harpham, who has been engaged by
Mr. H. S. Tiffen to drain the swamp at the foot of
the Puketapu Hills, has come across some moa bones,
which, for size are unequalled to any yet found in
the colony. The swamp, we learn, is teaming with
the bones of the moa. Those interested in scientific
pursuits should pay the swamp a visit.
![]() |
5 433 |
▲back to top |
TE WANANGA.
TE RETA ATE KOOTI KIA KAPENE POOTA
O TURANGANUI.
Te Kuiti. Hurae 16, 1878.—E pa tena ra koe
me te iwi katoa. Kaore au e mohio ki nga korero a
nga tangata e haere mai ana ki konei, ara, korero mai
o kona, kotahi tonu ta ratou kupu ko te aroha anake.
Pena ano aku kupu ko te aroha ano, ko te whakapono
kaore he kupu ke. E hoa kei whakarongo koutou ki
te korero a te tangata kei te mohio koe ki te kupu
whakarite.
" He kapura ano te arero ko te wai whakamate o
nga nakahi kei o ratou ngutu, heoi tena.
'' He kupu ano tenei, kaati koutou me mau a hara
engari me aroha, no te mea kua mutu era ra, me ona
tikanga, he ra ke tenei, he aroha tona mutunga, he
pai he whakapono.—Heoi ano NA TE TURUKI.
NGA UTU E PUTA ANA I NGA MAHI REREWE.
Koia nei nga utu e puta ana i nga rerewe o nga motu e rua
nei, mo te marama o Hurae, 1877 a me te tau 1878 o Hurae
ano. He mea hoki i kitea ai enei korero, he mea ta ki te
Kahiti o te Kawanatanga.
1878. 1877.
Ł s. d. Ł s. d.
Kaipara. - - 318 3 11 - - 300 11 2
Akarana, - - 3,410 42-- 1,725 8 6
Nepia, - - 2.72G O 11 - - 2,022 O 1
Poneke, - - 1.431 04 - - 914 12 4:
Pokitaone, - - 613 12 2 - - 674 18 ft
Whanganui, - - GS4 S 10 —
Taranaki, - - 429 16 6 - - 167 10 9
Keremauta, - 912 O O 694 14 9
Wehipota. - - 181 14 1 - - 55 17 O
Whakatu, - 517 19 -1 - - 691 4 9
Pikitana, - - 399 13 10 - - 479 4 5
Karaitihata, - - 32,452 9 5 27,38 6 1
Tanitana, - - 9,744 7 2 7,823 8 5
Iniwakakera, - - 3,968 7 O 3,647 6 4
A koia nei nga moni i kohikohia mo te mahi o aua rerewe
katoa mo te tau 1S7S. A ko nga moni utu mai ki aua rerewe
i tae ki te Ł403,583 2 1, e wha rau ma toru mano, e rima rau
e waru tekau ma tora pauna e rua hereni me te kapa kotahi.
A ko nga moni i pau hei utu mo aua rerewe i hangaa ai, i
tae ki te Ł299,237 S 9, (e rua rau e iwa tekau ma iwa mano,
e rua rau e toru tekau ma whitu pauna, e waru hereni, e iwa
kapa').
A kotahi mano ma tahi maero te roa o te rerewe e haere-
ana i nga motu nei. Ara ki te mea ka huihuia te roa o aua
rerewe katoa, ka tae te roa ki taua mano ma taui maero te roa.
![]() |
6 434 |
▲back to top |
TE WANANGA.
RAILWAY RETURNS.
The traffic returns of the New Zealand railways for the
four weeks ended April 6 last, and for the corresponding
period of 1877 are published in the Gazette as follows ;—
Corresponding
1878. four week, 77
£ s. d. £ s. d.
Kaipara section... ... 318 3 11 ... 300 11 2
Auckland ... ... 3 410 4 2 ... 1.725 8 6
Napier ... ... ... 2,726 O 11 ... 2,022 O 1
Wellington ... ... 1,481 O 4 ..." 914 12 4
Foxton ... .. ... 643 12 2 ... 674 18 5
Wanganui ... ... 684 8 13 ... —
New Plymouth .. ... 429 16 6 ... 167 10 9
Greymouth .. ... 912 O O ... 694 14 9
Westport .. ... 181 14 1 ... 55 17 O
Nelson ... .. ... 517 19 4 ... 691 4 9
Picton ... .. ... 399 13 10 ... 479 4 o
Christchurch .. ... 32.452 95 ... 27,386 6 1
Dunedin .. ... 9.744 7 2 ... 7,823 8 5
Invercargill .. ... 3,968 70 ... 3,647 6 4
A return has been published, showing the total revenue
and expenditure of the several railways in the Colony
during the financial year 1877-78, to the termination of
the four-weekly period ending April 6. From it we
gather that exclusive of wharves the gross receipts
amounted to £403,583 2s. Id., and total expenditure to
£299,237 8s. 3d. The total length of line open for traffic
was 1001 miles, and the percentage of expenditure to
revenue was 74.14. On the different lines it was as fol-
lows :—Kaipara, 132-25 ; Auckland, 78'82 ; Napier, 71-47 ;
Wellington, 72-88 ; Foxton, 96"26 ; Wanganui, 137-62 ;
New Plymouth, 105'92 ; Greymouth, 78'84; Westport,
112-17; Nelson, 97-73; Picton, 116-02; Christchurch,
70-77 ; Dunedin, 71-74 ; Invercargill, 72-23.
NGA MONI A TE PAREMATA O INGARA-
NGI E TUKU AI, I IA TAU, I IA TAU, KIA
- KUINI RAUA KO TANA WHANAU.
Mo Te Tuika o Kanate. E rua tekau ma rima
mano i te tau. Mo Te Kuini. E toru rau e waru
tekau ma rima mano i te tan. Ma Te Piriniha o
Weera. E wha tekau mano i te tau. Tekau mano
i te tau, ma to muri mai o te Piriniha o Weera. E
wara mano i te tan, ma to muri mai. E ono mano i
te tau. Ma Te Tiuka o Erinipara, (ma te Piriniha i
tae mai nei ki enei motu. E rua tekau ma rima
mano i te tau. Ma Te Piriniha Ruihi. E ono mano
i te tau. Ma Te Piriniha Riopora,. tekau ma rima
mano i te tau. "Ma Te Tiatiaha o Kemureti. E ono
mano i te tau. Ma te Tiatiaha o Merinapu. E toru
mano i te tau. Ma Te Tiuka o Kemureti, tekau ma
rua mano i te tau. Ma te Tiatiaha o Tekaa. He
moni enei na te iwi e tukua ana i ia tau i ia tau mo
to tatou Kuini, me ana uri.
NGA TAONGA UTA MAI ME NGA TAONGA UTA
ATU I NGA MOTU NEI..
Nga utu o nga taonga i tukua ata i nga motu nei ki nga
whenua ke, mo nga marama e 3, o Aperira, Mei, Hune
1878, i tae ki te £1,186,412, (Kotahi miriona kotahi rau o
waru tekau ma ono mano, e wha rau me te tekau ma roa-
pauna moni).
A ko te utu mo nga taonga i utaina mai ki nga motu
nei mo aua marama ra ano, i tae ki te £1,550,269, (Kotahi
miriona, e rima rau, e rima tekau mano, e rua rau, e ono
tekau ma iwa pauna moni).
A koia nei nga utu o nga mea i utaina mai, a i utaina
atu i nga kainga katoa o nga motu nei.
![]() |
7 435 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PATAI MO NGA APIHA O TE
KAWANATANGA.
Ka mea a Tatana ki te Paremata, whaakina mai te
ingoa o nga apiha o te Kawanatanga, mai ano o
Tihema 1877 kua mutu ta ratou mahi Kawanatanga.
A he aha te utu kia ratou mo ratou kua rautu nei te
mahi. A toko-whia apiha hou kua tu ano i te Kawa-
natanga o taua wa ano. A e hia utu mo te tau ma
aua apiha. \_\_
QUESTION ABOUT GOVERNMENT
OFFICERS.
Mr Sutton moved for a return of all officers whose
services had been dispensed with since the 1st De-
cember, 1877, together with the salaries attached to
the offices, and compensation paid, and also the
names of any officers appointed since that date, and
the nature of the appointments and the amount of
salary.
NGA KINGI ME NGA KUINI KUA MATE.
Kua mate a Kuini Mahitini o Peina. No te ra ona
I whanau ai tuna tamaiti aia i mate ai. Kua mate a
Hori Kingi o Hanowa. Kua mate te Epara o
Moroka. \_\_\_
DEATH OF KINGS AND QUEENS.
Queen Mercedes of Spain, died from excessive
hemorrhage. Spain went into mourning over her
death. She was about to become a mother, and ex-
pired in the arms of the King.
The ex-King George of Hanover died in Paris.
The Emperor of Morocco is dead.
HUI KI TAUPO.
E kiia ana, ko a te marama o Hepetema nei te ia u
te hui a te Maori ki Taupo ki Oruanui. Kahore he .
kupu mo taua hui, he hui aha ranei, hei korero whe— .
nua ranei, hei aha ranei.
NATIVE MEETING AT TAUPO.
We learn that a large native meeting will shortly
be held at Orunui, near Taupo. Great preparations
are being made for feasting the visitors at the meeting
which is to be of a non-political character.
TE ARIKI O NGA KURU TEPARA.
Kua tu a te Pooki hei Tumuaki Ariki mo nga Kuru
Tepara o Aotearoa nei. He mea hoki kua mutu te
mahi a te Etika i tana mahi.
He mea pai kia tu a te Pooki, kia kaha ai te Tare
mo taton mo te Kuru Tepara i te Paremata te mahi.
He mea hoki he mema Paremata a te Pooki.
GRAND WORTHY CHIEF TEMPLAR.
The Hon. William Fox has accepted the office of
Grand Worthy Chief of the Good Templars for ihe
North Island, which has been vacated by the Rev.
Samuel Edgar.
HUKARERE I TONGARIRO.
He nui noa atu te hukarere i Tongariro i Ruapehu
i tenei tau, i te nui o te hukarere o era tau atu.
SNOW AT TONGARIRO.
We are informed by a Taupo resident that the
amount of snow on Tongariro and Ruapehu this
season is greater than has been observed on those
famous mountains for years past.
HE HINU WHENUA KUA KITEA I TE WERA
A WAITOHI (PIKITANA;.
He haerenga no nga Pakeha o Pikitana ki te rapa
koura i to ratou takiwa, ka kitea e ratou te puna hinu
whenua, a e kore pea e roa ka mahia hei hinu tahu
rama.
HE WHEUA MOA, ME TE KIRI, ME NGA
HURUHURU KUA KITEA.
E ki ana te Nupepa o Potihama ki te Waipounamu,
kua kitea nga wheua, me te kiri, rae nga huruhuru
o tetahi manu nui, a e kiia ana ho Moa. I kitea ki
te takiwa ki Poti-hama i te Waipounamu.
CURIOUS DISCOVERY,
Several portions of the skeleton of a large bird,
supposed to be the moa have been found at
Queenstown. Judging from the appearance of the
skin and feathers, the bird could not have been dead
many years.
TE HUI KI TUAPO.
E kiia ana, ko a te marama tata e haere ake nei te
tu ai he hui Maori ki Taupo. He nui nga kai kua
takoto mo taua hui. Ue hui korero aha ranei,
kaore ano Hoki te take i kiia.
![]() |
8 436 |
▲back to top |
TE WANANGA.
NGA MAORI I MATE
E ki ana te rongo korero mai o Waiapu. He kite-
nga na nga Maori o reira i te tohora, ka maanu te
poti, a ka whai haere aua Maori tokowaru i tana to-
hora, ano ka mau, ka u te haeana ki te ika. katahi ra
ano ka tahuri mai te ika ra ki te poti, a pakaru katoa
te poti i taua tohora. A tokowhitu o ana Maori i
mate, kotahi i ora mai ki uta, kahore i kiia e te Nu-
pepa nga ingoa o ana tangata i mate.
NGA KAI WHAKAMAORI.
E ki ana te korero mai o Poneke, no te 22 o Akuhata
nei i panuitia ai ki te Kahiti o te Kawanatanga, a Te
Reweti, rana ko Te Karini kia mutu ta rana mahi kai
whakamaori. E toru marama o Te Reweti e mutu ai
ka mahi ai ano aia, ko Te Karini, e kore e mahi wawe
a ma te Kawanatanga rai ano te whakaaro ki a ia.
HE RUU WHENUA I WHAINGAROA I WAI-
KATO.
E ki ana te rongo korero, no Mei nei, i rangona ai
te Run whenua i Ruapeka i Whaingaroa. A i rangona
atu ano te haruru o te whenua. E ki ana nga tangata
o reira, katahi ra ano te Ruu whenua ka rongona ki
reira.
EARTHQUAKE FELT AT RAGLAN.
AUCKLAND, May 23.
A letter just received in town to day, announces
that severe earthquake shocks have been felt at Rua-
peka, a short distance southward of Raglan, on Friday
last. The motion was from west to east, the shocks
being preceded by a loud rumbling noise. The settlers
were much frightened, but so far as is known no
damage was done; no report of any previous earth-
quake being experienced in the same district.
NGA MAORI O TARANAKI.
He korero na Meiha Paraone ki te Hekeretari Maori, i
mohiotia ai nga Maori e noho ana i te Takiwa atu ano i
Mokau a tae noa ki Waitotara.
Nga taane i nui ake o ratou tau i te 15, 1,335; nga wahine
1,147; nga taane ki ano nga tau i tae ki te 15, 602 ; nga
wahine, 456 ; huihui katoa, 3,440.
E ki ana a Te Paraone e iti haere ana te Maori, i te mea
he tini i era tau. Te take i oti pai ai te tahi nga ingoa o
te iwi i enei ra, kua noho ataahua te iwi, a kua pai te
whakaaro.
NATIVE CENSUS FROM MOKAU TO
WAITOTARA.
From Major Brown's report to the Under Native
Secretary we learn that the Maori population from
Mokau to Waitotara is as follows :—Males over 15,
1,335; females, 1,147; males under 15, 502;
females, 456; total, 3,440. Although the return
shows an increase since last census, the Civil Com-
missioner says from his knowledge since he has been
in the office there has been a steady decrease. The
cause of the apparent increase is attributed to the
census being more perfect than in previous years,
owing to the present peaceful state of the Natives,
and the number therefore being more easily ascer-
tained correctly.
RETA I TUKUA MAI.
Ki TE ETITA o TE WANANGA.
KIA TA HORI KEREI. E ta tena koe. He reta whaka-
atu tena naku kia koe i aku mahara, me aku whakaaro
hei whakauru ma korua ko te Minita mo nga mahi Maori
ki roto ki te Pire hou o tenei nohoanga o te Paremata.
mo nga whenua Maori, ma korua e titiro nga mea pai hei
whakauru ki roto i taua Pire hou mo nga whenua Maori,.
koia tenei aua whakaaro aku ka tuhia iho nei.—
Whakamaharatanga ritenga hei whakauru ki te Pire hou
mo te Ture Kooti Whenua Maori, e hangaia ana e tenei
nohoanga o te Paremata o te tau 1878.
1. Tuatahi .• Me tangata Maori anake nga Kai-whakawa
mo te Kooti Whakawa Whenua Maori.
2. Tuarua : Kia rua Tiati mo te Kooti Whenua Maori
kotahi Pakeha, kotahi Maori, hei, tohutohu, hei whaka
mana i nga mahi a te Kooti Whenua Maori.
3. Tuatoru: Ko te Tiati Maori, me nga Kai-whakawa
Maori, me waiho ma nga iwi Maori o ia takiwa, o ia ta-
kiwa e Pooti i a ratou i pai ai.
4. Tuawha: Kia whakamana ano nga tangata tuku
Kereme, me nga tangata tawari i roto i te Kooti ki te
kowhiri, i ana Kai-whakawa, me ana Tiati.
5. Tuarima : Me tuhituhi katoa nga korero, e korerotia
ana ki te aroaro o te Kooti Whenua Maori, ki roto ki
tetahi tino pukapuka nui, mo te Kooti, engari me tuhi ki
te reo Maori katoa ana pukapuka e te karaka o te Kooti.
6. Tuaono: Ki te puta he tono whakawa tuarua ki "te
Runanga o te Kawanatanga, kite Minita Maori ranei a
ka whakaaetia taua tono kia tuaruatia te Kooti mo tetahi
whenua. Me Kai-whakawa hou, me Tiati hou, mana e
whakawa tuarua taua whenua.
7. Tuawhiti: Ki te kitea, ki te mohiotia ranei tetahi
Tiati, tetahi Kai-whakawa ranei o te Kooti Whenua Ma-
ori, e whakahoa ana, e tango moni ana ranei, taonga ana
ranei, hei utu, e hinga ai tetahi tangata e pa ana, e whai
take ana ranei ki tetahi whenua ina whakawakia ki te
aroaro o te Kooti.
Me kawe ki te Kooti Whakawa hara takiwa, a ki te mea-
te Kai-whakawa kia tukua ki te Kooti Hupirimi, e pai
ana, ki te kitea e te Kooti Hupirimi, e tika ana te whaka-
pae mo tetahi tangata whakahaere o taua Kooti Whenua
Maori, me tino kore rawa atu te mana o te whakawa-
kanga o te whenua, i hopukia ai te mahi, penei me wha-
kawa tuarua taua whenua.
8. Tuawaru : Nga tamariki kihai nei ano i tae nga tau
ki te rua tekau ma-tahi, kaua hei mana ta ratou tuhi i o
ratou ingoa ki tetahi pukapuka Tiiti, Reti, Hoko, Mokete
me era atu tu pukapuka katoa, e pa ana ki nga whenua*
ki nga taonga ranei o aua tamariki.
9. Tuaiwa: Engari me mana te tuhi ingoa a te tamaiti
kihai nei ona tau i tae ki te rua tekau ma-tahi, ki te Wira
Ohaki ana, i mua atu i tona matenga.
10. Kotahi tekau : Me mana te Wira Ohaki a te tangata
ki nga whenua Karauna Karaati, me nga whenua papa-
tipu hoki, engari me whakahua rawa nga ingoa nunui o
aua wahi papatipu, me nga rohe, me nga tipuna i pa ai ia
ki ia wahi, ki ia wahi o aua whenua papatipu. Na me
mana te Kooti Whakawa Whenua Maori, ki te ata rapu i
nga whenua papatipu, me te paanga o te tangata mate ki
aua wahi i whakahuatia i roto i taua Wira.
11. Tekau matahi: Nga Kereme katoa e tukua ana ki
te aroaro o te Kooti kia whakawakia, me tuku katoa
ahakoa, na te Maori ano ki te Maori, ahakoa na te Pakeha
ki te Maori, me mana te Kooti ki te whakawa i aua Ke-
reme katoa, e tae atu ana ki tona aroaro,
12. Tekau marua : Ki te whakaae katoa nga tangata o-
te Karauna Karaati ki te reti, ki te hoko, ki te mokete ki
era atu tu ritenga ranei e hiahiatia ana, kia mahia ki
runga ki nga whenua, ki nga taonga ranei, a ka tuhi katoa
nga tangata o taua Karaati, o aua taonga ranei, i o ratou
ingoa ki taua Pukapuka Tiiti whenua, taonga ranei.
![]() |
9 437 |
▲back to top |
TE WANANGA,
Ka whai mana rawa taua Pukapuka Tiiti pera. Ki te
kore tetahi o nga tangata o taua Karauna Karaati, o aua
taonga ranei, e whakaae, e tuhi i tona ingoa ki taua
Pukapuka Tiiti pera me tera kua huaina ake nei, me tino
kore rawa atu taua Tiiti e whai mana, i muri i nga ma-
rama e toru (3), engari ki te tuhi katoa nga tangata nona
tetahi Karauna Karaati, taonga ranei, i o ratou ingoa i
roto i te toru (3) marama i korerotia ai taua Tiiti, e pai
ana me mana.
13. Tekau matoru : Engari me tuhituhi katoa ratou i te
aroaro o tetahi Kai-whakawa o te takiwa, raua ko tetahi
Kai-whakawa Maori o taua takiwa, i o ratou ingoa ki
taua Tiiti pera, me enei kua huaina ake nei, ka mana ai.
14. Tekau mawha : Ko nga Tiiti katoa, pukapuka noa
iho Hei ranei, e pa ana ki nga whenua, me nga rawa o te
tangata Maori, e tuhi ai aua tangata Maori i o ratou ingoa
ki auatu Tiiti, pukapuka noa iho ranei, me tuhi rawa ki
te reo Maori aua tu Tiiti, me aua pukapuka pera e tuhi ai
te Maori, a me tuhi aua tangata Maori ki te Tiiti, ki nga
pukapuka reo Maori anake, ko te Tiiti reo Pakeha, me
nga pukapuka reo Pakeha, me kape atu, ko nga Tiiti me-
nga pukapuka noa iho reo Maori, nga pukapuka tuturu o
aua whakahaerenga katoa kua kiia ake nei.
15. Tekau marima: Ko nga Karauna Karaati me era
atu pukapuka Katoa e pa ana ki nga whenua Maori, me o
ratou rawa katoa, me tuhi katoa nga pukapuka reo Maori
katoa.
16. Tekau maono : Kaua hei whai mana te Pakeha e
reti ana i te whenua Maori, ki te pupuri i nga moni utu
reti mo te nama, engari me puta moni tonu, ki nga ta-
ngata Maori nana taua reti, nga utu reti, hoko, mokete
ranei.
17. Tekau mawhitu : Kaua hei mana te whakauru a
tetahi tangata, i etahi tangata kore take ki roto ki to Ka-
rauna Karaati o tetahi whenua i te aroaro o te Kooti
Whakawa Whenua Maori, ko nga tangata anake e whai
take ana hei whakauru ki roto ki taua whenua, mehemea
ia e pa aua ratou ki taua whenua.
18. Tekau mawaru : Me wehewehe te whenua i te aro-
aro o te Kooti Whakawa Whenua Maori i runga i nga
ritenga Maori, rue nga take Maori e korerotia ana e nga
tangata, i roto i te Karauna Karaati o taua whenua, i te
Tiwhikete ranei o taua whenua, kaua hei mana nga tau-
tohe a nga tangata o waho o taua Karaati i te aroaro o
taua Kooti mo taua whenua, e kiia ana kia wehewehea.
19. Tekau maiwa: Kahore matou nga iwi Maori e pai
ana ki tenei Ture ki te Tiota Tenata,hei Ture mo o matou
Karauna Karaati, engari me Tenata Kamana anake he
Ture mo o matou Karauna Karaati, kia mahue iho ai ano
o matou whenua ki o matou uri, ki a matou ranei i pai ai,
ki te waiho Wira mo aua whenua Karauna Karaati o
matou ina mate matou.
20. Rua tekau : Me mana te Riihi, te Hoko, te Mokete
i te whenua ki te Pakeha, ki te Maori ranei, ina whaka-
aetia e nga tangata katoa o taua Karauna Karaati,
Engari ma te whakaae a te katoa o nga tangata o taua
Karaati ka inana ai te penei.
21. Rua tekau matahi: Ki te hiahia nga tangaia Maori
kia herea o ratou whenua kia kore ai e taea e te hoko, me
mana tonu ina tonoa i te aroaro o te Kooti, kaua hei mana
te Kooti ki te whakakore i taua tono here mo taua whe-
nua, engari ma te tokomaha o nga tangata e pa aua ki
taua whenua e tono, e mana ai, e kore e mana te tono a te
tangata kotahi kia herea taua whenua.
22. Rua tekau marua: Kaua hei whai mana te Ture
Kooti Whakawa Hara, Hupirimi Kooti ranei, ki te muru
i nga whenua o te tangata mo te nama, mo etahi atu hara
ranei, i te wa e takoto huihui ana nga hea o nga tangata
o taua whenua, engari kia wehewehea ra ano nga hea, ka
tika ai te Ture kia whai inana ki te muru, i te hea o te
tangata i roto i tetahi Karauna Karaati. Heoi ano.
Ma korua ko to Minita mo nga mahi Maori, e ata wha-
kaaro nga mea tika o tenei pukapuka whaimahara aku
ka tukua atu nei e au, a ma korua e whakauru ki roto ki
te Pire hou mo nga whenua Maori, nga mea tika o enei
rarangi kua tuhia ake nei e au, ki te marama ia korua, ki
te kore, e pai ana. Heoi ano, na ta korua pononga.
NA H. T. TE WHATAHORO — J. A. JURY.
Of Wairarapa, Nepia, 12 Akuhata, 1878.
Ki TE KAI TUHI o TE WANANGA.
E hoa tena koe Utaina atu tenei panui ki runga ki to tatou
waka kia TE WANANGA, hei whakahoki i etahi o nga kupu o
te panui o te Komiti o Tuharetoa. E nga Komiti mohio o te
motu nei kahore rawa te komiti o nga Wairiki i haere
pokanoa ki te whakawa mo Papaka!, na te tamana a Hinga-
kiao ka tukua mai ki te Komiti nui o nga Wairiki hei wha-
kawa i a raua ko tona whenua ko Papakai wahi a Tongariro!
I tukua ano te panui e te Komiti o nga Wairiki, kia utaina,
ki runga ki te tereina o te motu nei kia. TE WANANGA, kua
puta noa atu te panui ki nga rohe o Tuharetoa, Taupo, no
muri mai, ka tae atu te Komiti o nga Wairiki, kaore rawa
taua Komiti i ki mai, me hoko koutou. E hoa ma, na te
Komiti, hoki o nga Wairiki taua Komiti i tono atu hei awhina
i a ia. i te Komiti nui o "nga Wairiki, a i haere katoa mai
taua Komiti o Tuharetoa me te Tariao. E hoa ma e nga
Komiti o te motu nei, i haere tika tonu te Komiti o nga
Wairiki ki te whakawa mo Papakai i tukua hoki ki taua
Komiti te kereme, me te tamana, i reira ano te Komiti
o Tuharaetoa e titiro ana e whakarongo ana ki taua raruraru,
kaore hoki i tae atu ki te korero kia noho ki runga ki te Ture,
i waiho tonu atu kia kino ana, wahi iti ano a Hingakiao ka
patua, me tona hapu. E nga Komiti kei te Komiti o nga
Wairiki, ano te mana o te Whakawa o Papakai, kei roto ano
hoki tana whenua, a Papakai i te ringa o te Komiti o nga
Wairiki. kaore ano i whakahokia kia Hingakiao me tona iwi
katoa, Heoi ano.
NA HENARE TAHAU.
Te Ikaroa a Maui, ware o nga Komiti, Akuhata 12, 1878.
Ki TE ETITA o TE W ANANGA.
E hoa tena koe, kia ora tonu koe, ma te Atua koe e tiaki e
whakaroa atu hoki ou tau, me ou ra, kaati te mihi atu ki a
koe, e hoa mau e uta atu ki runga i to tatou waka ia Te WANA-
NGA aku kupu ruarua nei, kia rua reo e tuku e koe ki roto,
me reo Pakeha, me reo Maori, hei titiro iho ma oku hoa Maori
me oku hoa Pakeha, ko nga Pakeha hei matakitaki iho i tena
panui. He kamura, ka kite iho ratou i tena panui, me haere
mai ratou ki Parewanui, wahi o Rangitikei, maaku e whaka-
atuatu he mahi ma ratou, ko taku whare karakia, he too kite
taha o te rori, ki waenganui tonu o te taone, ara o te kahi. E
hoa kia tere tau tuku atu i tena panui, kia hohoro aku hoa
kamura Pakeha te kite, me aku hoa Maori e noho ana i runga
i te Ture, na to hoa.
NA HAMUERA NGAPARU.
Parewanui, Hurae, 30 l878.
Ki TE KAI TUHI o TE WANANGA.
E hoa tena ra koe. te matua o to matou tuakana o Anaru
Tautari Patene.
He pouri nui, he tangi nui kua pa mai kia matou, mo to
matou tuakana tino aroha, mo Anaru Tautari Patene, kua
tangohia atu ia matou i tenei ao ki tera ao.
Ko Anaru Patene, te tama mataamua a Wi Patene. Kaore
pea he tangata e noho kuare nei kia Anaru Patene. Ahakoa
kore noa etahi i kite i tona tinana, engari e rongo ana ki tona
ingoa, me te pai o tona ingoa. Me ana mahi pai katoa. A ko
Te Waiti hoki, ko te kai tuhi o TE WANANGA e tino mohio
pu ana ki nga mahi pai katoa o Anaru Patene, o tona itinga
ake, a kaumatua noa, he mea whakaako hoki aia i raro i te
akoranga o te Hahi Weteriana, i te kura nui i te Rikingi, i te
tau 1848. ka tukua atu matou e to matou matua e Wi Patene
ki taua kura i te Rikingi whakaakona ai. A ko nga tamariki
o taua kura i tae ki te 280, i aua tau, a i akona matou i raro i
te akoranga a Te Rore, a Te Arekahanara Kira. A koia ko
Anaru Patene i ikeike noa atu te koninga ake o tona mataura-
nga ki nga akoranga Pakeha i o te katoa noa atu o taua kura.
A i hira noa atu hoki tona paingia e nga kai whakaako katoa
o taua kura, mo te haere kaha tonu o tona mohio, me tepai
katoa o aua mahi i roto i te kura. A ko to matou papa ko
Wi Patene i whakarere i te kainga Maori i te tau 1850, haere
ake ai ki te Rikingi noho tahi ai matou, he whakaaro nona kei
aroha matou ki a ia. ka oma, ka mahue te kura, a ko nga
![]() |
10 438 |
▲back to top |
TE WANANGA.
tamariki tenei o to matou hapu Ake, i tukua ki taua kura e
80 tekau, toko waru i hoki ora mai 'ki o matou kainga tapu,
ko te nuinga i mate katoa atu i te whainga i te matauranga i
te tau1860. Ka whakaturia a Wi Patene e te Hahi hei Mihi-
nare mo Waipa, ka whakaturia he kura ki Karakariki nei, a
he nui no nga tamariki o taua kura nei i aua tau, ka tonoa
mai a Anaru Patene hei kai whakaako hei awhina ia Haata
Patene i to matou tuahine, kua ngaro atu ra ia, mo enei e rima
i mua atu i tona tungaane, i te tau 1862, ka tukua maihe
kupu e te Kawanatanga o Te Pokiha, kia tu a Anaru Patene
hei kai whakaako mo te kura nui e hanga ana e te Meiha Wi
Te Wheoro, ratou ko te Kawanatanga ki te Kohekohe, heoti
na te taha Kingi i whakararu taua mahi a te Meiha W. Te
Wheoro, ka kore, i te tan 1863, ko te whawhai nui ki roto o
Waikato nei, i ngaro te iwi me te whenua. Ka whai kupu
ano ia ki o matou iwi kia kaua e uru ki te whawhai ki te
Pakeha, ko etahi i whakarongo, ko nga mea kihai i rongo i
oti atu ano ratou ki te ritenga o ta ratou, i te taima ka horo a
Rangiriri, ka mau hoki Waikato i te herehere ko nga pouaru i
tiakina e ia i raro i tana mahi atawhai, i te ra o te horonga o
Ngaruawahia i haere atu ano ia kia kite ia te Tianara Kame-
rana, mau rawa atu i Taupiri e rere ake ana te tima Painia,
me nga mano hoia me te Tianara, i haere atu ia mo te ora o te
iwi, kei pohehetia to matou iwi, heoi manaaki mai ana a te
Tianara mo te pai o tana haere atu, a i runga i te pai i te
mohio hoki o tana whakahaere, he nui nga painga i puta kia
matou i te taima katoa o te whawhai. A no taua tau ano ka
tukua mai he kupu e Tamati Rahara. (koia hoki te Minita o
te whawhai i taua taima.) Kia uru a Anaru Patene ki nga
mahi nui tonu o te Kawanatanga, ko te turanga tenei i wha-
karitea mona i roto i taua Kawanatanga. He kai tuhituhi,
he kai whaka-maori i roto i nga Kooti Pakeha o Waikato nei.
A i te tau 1864 ka mutu tena mahi ki roto i nga tari o nga
kai whakawa tuturu, ka whakaturia e Te Makarini hei kai-
whakawa ki te taha Maori. A i roto i aua tau e wha nei
i timata mai ai tana whakaturanga hei kai whakawa. I
nuku atu ia ki runga iti atu o Arekahanara mahi haere ai, mo
nga painga o te iwi. E hoa ma, ko Anaru Patene, ne tangata
tino aroha, e kore e taea te ata whakaatu katoa o ana mahi
aroha, a he tangata e tino arohaina ana e te taha Pakeha,
Maori hoki, ko Anaru Patene, he tangata kaore ano i tino kau-
matua, ka wha tekau tonu nga tau, no tona haerenga atu ki te
kara i te Rikingi, tae noa mai ki te ra i tangohia ai ia, ka 30
tekau nga tau, 10 tau ona ka tae atu ia ki te Rikingi kura ai,
12 ona tau ki te kura, ka tonoa hei kai whakaako mo te kura
i Waipa nei, a no taua takiwa, tae noa mai ki te ra i tangohia
atu ai, a ka tekau 18 nga tau i mahi ai ia Ki te Kawanatanga.
a he maha noa atu nga tohenga o te Kawanatanga o Te Ma-
karini kia riro atu a Anaru ki Poneke rano mahi ai i nga mahi
o te Kawanatanga, heoi kihai i tukua e nga iwi Maori, o konei
e te taha Pakeha hoki.
He kore hoki no tetahi tamaiti Maori i rite kia Anaru te
mohio, me te marama ki nga tikanga katoa e puta ai he pai-
nga ki ona iwi Maori, Pakeha hoki, no reira ka tuhia tetahi
pukapuka Pitihana e te taha Pakeha, e te taha Maori hoki hei
pupuru mona kia waiho ano ia ki Waikato nei mahi ai i nga
mahi Kawanatanga. E hoa ma, ko Anaru Patene e tino mo-
hid katoa ano te tokomaha noa atu ki te pai o nga nahi a
tenei tangata, ko tona oranga e ahu mai ana i te Kawanata-
nga, i whakapaua tonutia e ia mo nga painga o te iwi katoa,
a i runga i te nui. me te kaha rawa o ana mahi aroha, kihai
rawa i mahue tetehi wahi oranga mo ana tamariki i mahue
nei i a ia i te ao.
E hoa ma, he mea tino pouri rawa kia au ano, taku wha-
kaatu i te mate i pa mai nei ki a ia, i te 16 o nga ra o Hurae,
ka haere atu a Anaru Patene kite kainga o tetahi Pakeha
Rangatira, he whakarite mihini patu witi ma te iwi, ka rite,
heoi ka haere atu ia ki nga kainga o te iwi, kia whakaritea he
kohinga moni mo te mihini, ka moe ia ki reira, i te ata, i te
tekau ma whitu 17 e nga ra, ka hoki mai ki to matou kainga.
Ka mea, ka mamae taku ngutu, nei, kahore rawa, he mohiota-
nga ake o to ngakau tera e tae ki te he. I taua ra e parau
tonu ana, ka mea he hanga noaiho. Te 18 o nga ra ka mahi
ano, i te ahiahi o taua ra, ka mea kua toimaha tona tinana,
katahi ka takoto ki te moenga, i te ata te 19 o nga ra kua
pupuhi katoa te tinana, me te kino rawa o te mate, i te ata i
te 20 o nga ra, kua porangi, kihai rawa i taea e matou te
mohio i nga poroporoaki ake i te nui rawa o te kino o te mate,
me te reo, i rere ke noa atu hoki te reo, heoi, ka mea kia pupu-
ru te ringa ki te pene, me tuhi eia ana kupu poroporoaki, te
whakamatauranga, kahore rawa i taea. Te 2 o nga haora o
taua ra ano, ka tino hemo. Heoi ra, e hoa ma ka waiho i te
hunga ora te mamae, me te pouri, e kore e taea te korero ake
te pouri, tenei tonu matou ona whanaunga te mamae nei, te
pouri nei, e kore hoki e kitea i muri i a ia tetahi kia rite ki aia
a haunga ano ra matou e pouri nei. He tokomaha noa atu
nga hoa Pakeha e tino pouri ana mona.
I te 26 o nga ra, ka nehua, he nui noa atu nga Pakeha o
Waikato i tae mai kia kite i tona nehunga, ko Anaru Patene,
ano he moni koura ki ona iwi, ano he rama e ka ana, tiaho
tonu tona maramatanga, tenei ra e hoa ma, kua mate te rama
o tenei whare, heoi ra e hoa ma, na te runga rawa nga whaka-
haerenga, e ki ana te ki tapu ia Hopa.
Nana ano i homai nana i tango atu, kia whakapaingia te
ingoa o Ihowa. A e ki ana ano i tetahi ki tapu, nana hoki o
tatou karawarawa, maua ano tatou e takai.
Heoi ra e koro tukua atu ki runga i to WANANGA, kei hoha
koe, kia kite nga hoa aroha katoa, na to hoa.
NA A. K. PATENE.
Karakariki Waipa, Hurae SO, 1878.
HE TANGATA MATE
E ki ana te nupepa te Herara o Akarana, kua mate a
Anaru Patene o Whatawhata. E kiia ana, i a ia e moe ana
i ngaua aia pea e te katipo, i te mea i te aonga ake, e mau
ana te tohu o te ngaunga i tona ngutu. A i tetere taua mea
a mate ana aia, ko te Maori e ki ana he mate makutu, otira
he teka, kahore hoki he tika o te makutu. He nui te pouri
o te iwi Pakeha ki ta ratou tamaiti, i te mea he tino tangata
a Anaru Patene, he rangatira no ana mahi me ona whakaaro.
He tini nga tau ona i mahi ai i nga mahi nui a te Kawana-
tanga. A ia Anaru Patene ka mate nei, e ki ana te Pakeha,
ka noho pani ratou i te matua kore mo ratou i enei ra. A he
mea hoki na ratou ki te tika o te mahi a Anaru Patene mo
nga iwi katoa. He u nana ki te karakia ki te Atua, a he
mahi pono nana kia te Kuini.
SINGULAR DEATH.
The Whatawhata correspondent of New Zealand Herald
writes :—" Andrew Barton, of Karakariki, has died suddenly.
It appears from the report that he had been stung, during
sleep, by some poisonous insect, for in the morning a small
mark was observable upon his lip. This gradually swelled
until the whole head was swollen terribly. Oa Saturday last
he died, after having been three days ill. The Natives attri-
bute his death to witchcraft. Andrew Barton will be
generally regretted. He was indeed a Native gentleman.
For many years" he had occupied a responsible position as
Government assessor and mail contractor, and has always
been held in great respect. The Europeans have lost a
staunch ally, for Andrew Barton's loyalty was undoubted."
Ki TE ETITA o TE WANANGA.
E hoa, mau e tuku atu aku kupu ki te Tumuaki o te Komiti,
hei titiro iho maua, e whakahe ana ahau ki nga kupu o te
pukapuka inoi a Matiaha Mokai mo te Ahikouka, e ki nei,
kua maha nga whakawakanga, i whataua te tika ki a ia, a
ka rua o te Kooti Whakawa Whenua Maori, ko taua tu ano,
e tito ana te korero a Matiaha, e tahae ana, whakarongo mail
e te Etita raua ko te Tumuaki.
1. Te whakawakanga tuatahi i Papawai, ko te Aperama
Pihopa, me te minita, me te Ronatana, me te Haahil, nana i
whakawa, hinga ana taua tangata me ona kai whaaki, ka ora
ano ahau heoi tena.
Te kupu a te Hahi il te kawenga mai ia Matiaha ki ahau, ko
ahau he matua, ko Matiaha, hei tamaiti, maku e whakaatu
nga wahi i a ia o taua whenua heoi haere ana ahau ki te
whakaatu i te taha ano, i ona tupuna ki a ia ano.
2. I te whakawakanga a te Kooti Whenua Maori, ka hinga
ano a Matiaha ko Whakawhenara to tipuna. Ko Moretu raua
Kahukuraawhitia i tika, ka puta te kupu a te Kooti, ko
Matiaha me uru ki te taha ia Wiremu Kingi raua ko Tiaki
Turi, he tipuna kotahi to ratou ko Muretu, ko Ngatuere ki
tona taha ano, ko Kahukuraawhitia tona tipuna, heoi ma
koutou ano e whakatakoto te rohe ki waenganui ia koutou.
3. I te whakawakanga tuarua, ka timata te tahae, i
Pitone au e moe ana, he mate no tetahi o aku tamariki, ka
ki atu ahau kia Mikaera, e tae koe ki Kerei Taone ki atu ki
te Kooti, kia tae atu ahau ka whakawa ai a te Ahihouka ao
ake i te ata, ka puta te whakaaro tahae o taua tangata, kei
![]() |
11 439 |
▲back to top |
TE WANANGA.
te mate a te Manihera Rangitakaiwaho, kaore e tae mai ki te
Kooti whakararuraru ai i tana korero, kei te ngaro ahau a
Ngatuere tona hoa kakari, me whakawa a te Ahikouka, ki a
tae rawa atu ahau, a Ngatuere, kua whakataua kia ia, tae
noa atu matou ko aku tamariki i te. 4 onga haora o te ahi-
ahi, kua mutu, kua whakataua kia ia, koia ahau i ki ai, he
tahae tona whakataunga, heoi kaore i mahara ki taua wha-
kataunga, ka mangere ahau, ki te tono kia whakatuwheratia
taua whakataunga, i oti tena i ahau, i nga marama, e toru.
4. I te whakawakanga tuatoru a te Kooti, i whakaturia te
Huuri, taua Huuri e hara i te mea i kowhiria mai i roto i nga
iwi ke o waho i te takiwa o Wairarapa, he kupu ano taku i
taua taima, tohe tonu te tangata nana i tono te Kooti, a
Matiaha kia tu, ko nga tangata tonu o konei e hoa riritia nei
ko ahau hei Runanga Huuri, ka mea atu ahau kahore, me
tiki i nga iwi ke hei Huuri kia marama ai taku hanganga,
no te.mea, he tauhou te Huuri, heoi, pukuriri ana te hunga
nana te Kooti i tono, koia taua whakataunga a te Huuri i
waiho nei hei take riringa mo toku wahi i te tahae.
5. I muri i tena, ka tonoa e au ki te Minita mo te taha
Maori, kia, Ta Tanara, Makarini, ka tonoa mai e ia te
Komiti rangatira Maori, he mea kowhiri, marire e ia i nga
iwi ke, i te 27, o Akuhata. 1873, ka tu taua Komiti rangatira
ki Kerei Taone, ko te Komiti tena i tae ki runga "ki te
whenua haere ai kia kite i nga take o oku tipuna, o oku
matua, i kite tonu hoki ahau, i mahi tahi matou ko oku
matua i runga i tenei whenua, kaore au i kite i taua tangata
i a Matiaha, i a ia e tito nei ki toku wahi nona, ko ana take
i whakaatu ai ki te Komiti kaore i mohiotia e taua Komiti
rangatira, ko a toua kai whaki take i whakaatu ai, kaore te
Komiti i kite i te putake o nga toto, e toru o a raua take
kotahi ano te waka, ko Kimitangata, e toru nga whenua i tu
ai te putake, no konei ahau i mohio ai he tino tahae tena
mahi a taua tangata e inoi na ki te Tumuaki ki a tukua te
Karauna Karaati ki a ia, kia riro i a ia toku wahi. E hoa
kaua e tukua taua Karaati, ki te tukua e koe, ko te taima ano
tena o te raruraru e pa ai ki tenei kainga ki Wairarapa, na
kia watea te Kawanatanga,.
E hoa e te Tumuaki, taku inoi mo tenei raruraru, me tuku
mai kia rua Karaati, ki ahau te Karaati o toku wahi, kia
Matiaha te Karaati o tona taha, ka marama, kaore he
raruraru o tena, taku kupu tuturu ma te Tumuaki ratou ko
tona Komiti, e tono tetahi Komiti rangatira o nga iwi ke, hei
whakawa ano i to maua raruraru, ko Matiaha kia tae te
Komiti ki runga titiro ai i ona take ki te whenua, a i oku
kore taketanga ki taua whenua, kia marama ai tana inoi ki
tona Karauna Karaati, ma taua Komiti rawa kia tu, ka kitea
taku he, ki te kore e tu taku e inoi atu nei, e kore ahau e
nuku i toku kaanga ahi o mua iho, a tae noa mai ki enei ra, e
kaa tonu atu nei taku ahi i runga inaianei, tena nga puka-
puka a te Komiti rangatira kei te Tari Maori i Poneke, heoi
ano aku kupu, kei hoha koe ki te Tuku i enei korero ki TE
WANANGA, e rangi whakaaturia mai te moni mo te pere-
hitanga i enei korero ki TE WAHANGA. Heoi ano, na to hoa
kaumatua,
NA NGATUERE TAWHAO.
Te Tepara o te Ahikouka, Hune 24th, 1878.
Ki TE ETITA o TE WANANGA.
E hoa tena koe, te noho mai na i tou kainga, a ma te Atua
koe e tiaki. E hoa he ui atu taku kia koe, mehemea kua
tukua atu e Piroiki te Horohau te matenga o Harate Wi
Neera ki Te WANANGA, mehemea kaore ano, tuhia mai. No
te 5 o nga ra o Hurae nei i mate ai. Tetahi o aku kupu atu
kia koe, me pewhea ra te tukunga atu o te utu o taku WANA-
NGA, mau e tuhi mai. Heoi ano.
MATENGA TE HIKO.
Otaki, Akuhata 2, 1878.
Ki TE ETITA o TE WANANGA.
E hoa tena koe, tukua atu to matou tupapaku, i mate i te
3 o nga ra o Akuhata, mau e tuku atu ki Te WANANGA, kia
rongo mai ona whanaunga i nga wahi pa mamao i te mate-
nga o taua kaumatua, ko Hohepa te Ngakautungaki tona
ingoa, he kaumatua whakapono taua kaumatua, kaore he
kaumatua i penei me ia te whakapono, ki to tatou whaka-
pono tuatahi. Nga hapu i runga i tona matenga, ko te Mate-
hau, ko Ngatimaru, ko Ngatimahu, ko Ngatirongomaiaia, ko
nga hapu tena i runga i a ia i tona matenga, ko nga tangi-
hanga mona kaore i mutu. E hoa kei hoha koe. ki tena ko-
rero, kia tere te tuku atu i te taenga atu o tena reta.
NA MAIKA HIKATOA
Akuhata 7, 1878.
Ki TE ETITA o TE WANANGA
K hoa, tena koe, kia ora koe. E hoa tukua atu e koe taku
kupu ki runga ki to tatou waka kia Te WANANGA, hei kimi
atu i toku uri kei Kaikoura ranei, kei te kainga ranei o Taia-
roa, ko te ingoa, ko Teuira, he wahine ranei, he taane ranei, '
mehemea ki te kite i tenei reta, me haere mai ki te Paremata,
kei kona nga tangata hei whakaatu i a au ki a ia.
APERAHAMA. RAUTAHI.
Tahoraiti, Tamaki, Akuhata 11, 1878.
CORRESPONDENCE.
To THE EDITOR OF THE WANANGA.
Friend, salutations to you. Long may you live. Friend,
let my word go ori board of our canoe, TE WANANGA, that it
may search for my relative, who is at Kaikoura (on the South
Island) perhaps, or may be at Otakou, or perhaps at the place
of Taiaroa, M.H.R. The name of my relative is Teuira.
Perhaps my relative is a female, or perhaps a man. If my
relative does see this letter, let him or her go to where the
Parliament meets at Wellington,"where there are people who
will tell him or her where I am to be found.
APERAHAMA RAUTAHI.
Tahoraite, Tamaki, August 11, 1878.
Panuitanga naku na T.e Hapuka mo Poukaawa
moana Ma kaua e Whakamaroketia i muri ia au nei.
Hei Ture tuturu tenei maku ma Te Hapuku mo toka
whenua mo te Hauke papa tupu, tae noa atu ki nga wha-
katupuranga katoa e haere ake nei.
E hoa e te Etita o TE WANANGA, tukua atu e koe taku
panui ki te ao katoa nei haere ai kia kitea ai, e ngai
katoa i runga i te Motu nei, Maori, Pakeha hoki, kia rua
nga reo, he Maori he Pakeha hoki. Na, taku kupu ko Po-
ukaawa moana, kaua e pokanoa te Pakeha, te Maori ranei
ki te kari awa, hei rerenga mo te wai, kei maroko a Pou-
kaawa. E kore e tika kia pokanoa te Pakeha, te Maori
ranei kite hanga ritenga maana ki runga ki toku whenua
he ingoa ano toku, he mana ano toku kei runga kei oku
whenua e mau nei i ahau, he wahi iti tenei wahi e toe nei
ko te Hauke anake, me waiho tonu tenei wahi kia takoto
Maori ana, kaore he Karauna Karaati, kaore he whakawa
mo runga i tenei whenua papa tupu i te Hauke, pata noa
ki Poukaawa moana, he taunga mo taku Ture Maori, he
tikanga tonu iho tenei naku tipuna, tuku iho nei ki a ahau
kia Te Hapuku.
E hoa e te Etita o te WANANGA tukua atu e koe taku
panui kia Ta Hori Kerei, kia whakamanaia mai, te Ture
Maori, otira e whai mana ana ahau ki te whenua. Me
tuku tonu nga panui i nga Hatarei katoa o te marama o
te tau 1878. He kupu tautoko tenei na te Komiti Kau-
matua mo te kupu a te Hapuku, e tika ana, ka rongo tonu
matou i ana kupu, kaua te Pakeha e pokanoa ki te kari
awa hei rerenga mo te wai, kei maroke a Poukaawa.
Ko te take kaore tenei whenua i Kootitia, Kaore i Ka-
rauna Karaatitia, he whenua papatupu tonu tenei whenua
ko Te Hapuku tonu te Karauna Karaati o runga i
mana Maori takoto ai. He Ture tuturu tonu tenei mo
nga tupuna, tuku iho ki nga matua, tuku iho nei kia matou
ki ona uri i muri i a ratou, kaua te tangata e pokanoa ki te
whakahe i tenei Ture Maori, kua whakatuturutia nei e
Renata Tamakihikurangi te Ture Maori, mo te Hauke papa
tupu, puta noa i nga taha katoa o Poukaawa moana, haere
noa i nga taha taha katoa o Poukaawa moana, te taunga o
tenei Ture Maori, taihoa ka tuhia te raina o te rohe o te
Hauke papa tupu, puta noa i nga taha katoa o te roto, hei
taunga mo tenei Ture Maori, heoi, e hoa e te Etita o Te
![]() |
12 440 |
▲back to top |
TE WANANGA.
WANANGA, kia tere te tuku, kia TE WANANGA, hei
matakitaki ma nga iwi Maori, Pakeha hoki.
Ko tenei panui me tuku tonu i nga Hatarei katoa o te
marama, o te tau 1878, heoi na te Komiti katoa e noho
nei i te Hauke.
Na Te Harawira te Tatere,
Na Te Ropiha te Takou,
Na Hemi te Hukui,
Na Te Waaka Rewharewha,
Na Matene Waewae,
Na Renata Tamakihikurangi,
Na Raniera te Iho,
Na Ropata te Hoa,
Na Kiingi Tohanga,
Ko Maika te kai tuhi.
Notice by me, by Te Hapuku, respecting the Lake
Poukawa, that it shall not be Drained after my
Death.
The following is a law made by me, by Te Hapuku, which
shall be an unalterable law for my lands at Te Hauke which
have not passed through the Native Lands Court, and this
law shall be a law to all future generations.
Friend, the Editor of TE WAHANGA, publish this, my
notice, to all the world, and let it go over all the world, so
that all the tribes who live on these islands may see. it, that
is, all the Maori and European people. Let it appear in the
Maori and English languages.
Now, this is my word : That the Poukawa Lake shall not
be touched or meddled with by European or Maori, nor shall
anyone dig or make a drain by which the water shall escape
(from the lake), and thereby cause the lake to dry up. I
will not be right or just if any person whatever assume any
right or authority over my lands. I have a name ; I have
authority over all the lands which I own, and this portion I
now hold is very small—it is Te Hauke only—so that this
portion shall be left as it was in days gone by, according to
Maori customs and rights. And let no Crown grant, no inves-
tigation by the Native Lands Court be made or held for this
land, Te Hauke, and on to Poukawa Lake, which is now held
according to Maori right, so that this, my Maori Law, shall
take effect on it, as such law was the law of my ancestors for
ages past and even down to the days in which I, Te Hapuku,
bare lived.
Friend, the Editor of TE WANANGA, send my law to Sir G.
Grey, that he may approve of this, my Maori law. But I
have power over my own lands. Let this notice be published
each Saturday of the months of all the year 1878.
This is the word of the meeting of old chiefs in support of
the words of Te Hapuku, and it is true that we heard his
words that not any European should meddle with or cut
drains, so that the water of the Lake Poukawa could escape,
and thereby drain that lake. And the reasons for his words
are these : This land has not been passed through the Native
Lands Court, there has not been a Crown grant issued for it,
and it is held by Native title, as he, Te Hapuku, is the sole
holder (Crown grant) of this land, and Te Hapuku is the
Native Mana of this land, and such right to this land has
been that by which this land has been held from the grand-
fathers who held it in ages past, and even down to us the off-
spring of those ancient owners. Let not any person assume
any right to ignore this Maori law, as Renata Tamakihi-
kurangi has made this law steadfast on Te Hauke, as it is
land at Te Hauke, which is held by Maori custom, and it
includes all the land all around the margin of the Lake
Poukawa. In some future time the boundaries of the land
held under Maori right will be given, that is, all the Hauke
lands and all around the lake, over which this Maori law
shall have effect.
Now, O Editor of TE WANANGA, be quick and put this
notice into TE WANANGA, so that it may be seen by the
Maori and European public.
Let this notice be published ou each Saturday of the months
in the year 1878. Enough, from all the committee which is
now being held at Te Hauke.
Na Te Harawira te Tatere. Na Renata Tamakihikurangi,
Na Te Ropiha te Takou, Na Raniera te Iho,
Na Hemi te Hukui, "Ka Ropata te Hoa,
Na Te Waaka Rewharewha, Na Kiingi Tohunga,
Na Matene Waewae, Ko Maika te kai tahi, 88
PANUITANGA.
Ki TE ETITA o TE WANANGA.
EHOA, mau e tuku atu taku panuitanga, me reo Pakeha
He kimi tangata moku, i te Pakeha, hei Pakeha Parau
mo aku mahinga Taewa, Ooti, Kaanga, ma taua Pakeha e
haere mai ki toku whare. Ko te utu mo te eka, kotahi £1,
me te kai, he pai o aku kai, he pai te whare moenga. Kei
au nga hoiho me nga mea mo te mahi, kia 4 putanga o tenei
panuitanga ki te kimi atu i taua tu tangata.
NA PAORA ROPIHA.
Porangahau, Akuhata 16, 1878. 96
NOTICE.
I WISH to employ Europeans to plough my land, on which
I wish to set potatoes, oats, and corn. I will give One
Pound (£1) per acre, and food with a house to live in.
I have also horses and all required for the rise of those who
may do my work. Apply at my place at Porangahau.
PAORA. ROPIHA.
August 16, 1878.
PANUITANGA
HE mea atu tenei naku, he whakapai atu ki nga tangata
hoko taonga i taku Toa i Taratera, a kua tu ano he
Toa hou maku i reira ano.
Ko nga nama tawhito a te tangata i nama ai ki au, me utu
i roto i nga wiki e rua i muri iho o tenei panui, ki te roa atu
aua nama, ka kiia ma Te Roia e mahi.
HEMI NIKORA.
3 Akuhata, 1878. 94
P A N U I KI TE IWI
HE MEA ATU NA
M A N O E MA
He kai Hoko matou i te
PARANI, I TE RAMA, I TE WAINA,
ME NGA HUKA, TII, PARAOA,
Me era atu mea
HEHITINGA TIRITI, NEPIA.
Panuitanga ki nga iwi Maori katoa.
HE mea atu tenei naku na TE A. W. PAROMAPIRA, kia
mahia e ahau e Te Roia i Kihipene nga mahi ma te
Maori. Maku e ata mahi pai, te mahi ana tukua mai ki an.
75
UTU.
E taia ana Te WANANGA Nupepa i nga wiki
katoa. Ko te utu mo te tau, kotahi pauna. Otiia, ki te
tukua ma te Meera, kotahi pauna e rua hereni me te hiki
pene mo te tau. Mo te WANANGA kotahi, ana tikina
atu i nga Toa takotoranga o taua Nupepa, he hikipene mo
te Nupepa kotahi.
NEPIA, Haka Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a he mea panu
e HENARE TOMOANA, e te tangata nana tenei niupepa, te whare ta
o Te Wananga Nepia.
HATAREI, AKUHATA 31, 1878.
NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand.—Printed by HENARE HlRA, and
published by HENARE TOMOANA, the proprietor of this news
paper, at the office of Te Wananga, Napier,
SATURDAY, AUGUST 31, 1878.