![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 39. 28 September 1878 |
![]() |
1 477 |
▲back to top |
TE WANANGA.
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA 39. NEPIA, HATAREI, HEPETEMA 28, 1878. PUKAPUKA 5.
PANUITANGA. PANUITANGA.
KIA KITE! KIA KITE!
I A RENETI MA.,
KUA HOKI MAI A RENETI KI NEPIA NEI,
A he tini noa atu aana
Koti. Tarautete, Wekete,
Potae, Kiapa
Kaone, Paraikete, Raka,
Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori.
HAERE MAI KIA KITE
I te whare Hoko a
RENETI MA.,
Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito
i Nepia,
1 TE HEKIPIA RORI.
. 62
KIA MOHIO KOUTOU, E NGA IWI
MAORL
Kua ta ano i au
TAKU TOA HOKO MEA RINO,
Kei tawahi ake o te
TARI O TE WANANGA, I NEPIA.
Ko ahau te tangata tautawhito o Nepia, a naku te
timatanga mahi hoko i nga mea rino
ki te iwi.
Naumai e te Iwi, Haere Mai
ano ki au Hoko ai
PAIRANI MA.
92
![]() |
2 478 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUITANGA.
RARAKA RAUA KO PARAHI,
KAI HOKO RINO,
(Na Pairani i Mua).
KUA TAE MAI I INGARANGI—
39 Pu tupara
30 Hakimana
14 Tapara pura, puru atu i te kake
3 Hakimana paru atu i te kake
20 Pouaka paura pupuhi manu
2 Tana Hota.
He Paraihe Paura, he Paraihe Hota, he Okaoka Pu, he
Okaoka Horoi Pu, he Whakawiri Nipa Pu, he Pounamu Hinu
Pu, he Pouaka Takotonga Kiapa Pu, he Takawe Pu, he Kuku
Mata Pu, he Whakapura mo te Pu ana purua, me nga tini
mea atu mo te Pu.
He tino mea pai aua mea nei, a e hara i te mea tino nui te
utu. 73
NEI TAKU PANUI KI NGA IWI MAORI
KATOA.
NGA ra oku e korero ai ki nga Maori i taku Tari i
Nepia, ko Te Mane, ko Te Weneti, ko Te
Paraire, o nga wiki katoa.
NA TE RIIHI,
91 Roia, Nepia.
Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa !
Katoa! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara-
naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga
katoa.
HE mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea
kotahi e koutou e tuhituhi i a koutou ingoa,
ki te pukapuka hoko whenua ranei, ki te Rihi whenua
ranei, ki te mokete whenua ranei, ki etahi tikanga
ranei e pa ana ki te whenua. Maatua haere mai
koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau
e puta ai mo auu mahi. Naku na,
TE RIIHI,
58 Roia i Nepia.
HE PANUITANGA KI TE IWI MAORI.
KO te utu mo te WANANGA i te tau, kotahi pauna
e rua hereni me te hikipene.
NOTICE.
SUBSCRIPTIONS to the WANANGA newspaper
O per year, £1 2s 6d, by post.
PANUITANGA.
KO au ko TAKUTA TERA, ka ki atu nei ki nga iwi katoa o
Turanga, puta noa ki Waiapu, ki te takiwa ki nga iwi o
taua takiwa, kei KIHlPENE nei ahau e noho ana, hei mahi i
nga mate katoa o NGA TURORO MAORI.
66 TAKUTA TERA
Te Wananga
Kotahi Putanga i te Wiki.
HATAREI, HEPETEMA 21, 1878
HE iti nga mahi a Te Paremata i nga wiki e rua
nei, he mea hoki i haere nga mema kia kite i te
mahi i te rerewe i Te Waipounamu. A i haere ano
hold a Karaitiana Takamoana, a Hoani Nahe, a Wi
Parata, a he nui nga mea i kite ai ratou, hei mahara
ma ratou, hei wawata i roto i te hinengaro. E rua
rau maero te roa o taua rerewe, a he tini nga taone,
he nui nga maara, he tini te iwi i nga wa o taua
rerewe i haere ai. He mea hoki ko te iwi, o Katapere
o Otakau, Weterana, huihui katoa, e rua tekau
ma rima mano tangata. A he iwi e ora ana i te kai,
tena ko te Maori o aua wahi i nga ra o mua, he iwi
kahore e tino nui he kai i reira, a enei tau e haere
ake nei, ka tino nui rawa atu he Pakeha mo aua
wahi, he tini hoki no nga mea hei mahi ma te iwi.
E ui ana matou he aha te take i kore ai te Maori e
mohio ki te mahi i aua tini mea pai nei ? Tetahi
take he ako na te Pakeha i a ratou tamariki ki te
kura, ki te mahi, tena ko te Maori, e kore e tonoa
katoatia a ratou tamariki ki te kura. A he ako na te
Pakeha i nga kotiro kia mohio ki te mahi tika i nga
mahi e au ai te noho a o ratou taane, me a ratou
tamariki i te kainga, a he horoi tonu na aua wahine
i nga mea e noho paru kore ai a ratou uri, e pai ai,
a e koa ai te ngakau ki te noho i tona marae. Tena
ko nga kainga Maori, ko te mahi a o reira tamariki,
he mangere, a e kore e korero pukapuka, a he tutu,
he amuamu, a e waiho ana e aua tamariki ko nga
kaumatua nga mea e mahi ana, a ko te mahi e
mahia e te koroheke, ko te mangere me te mahi he,
ma nga taitamariki tena. A ko nga kotiro Maori,
e kore era e mahi akoako ia ratou, kia mohio ai
ratou i te noho pai, i te mahi kia pai te whare mo a
ratou huanga. A tetahi he, he kino no a te Maori
whare, he iti, he papaku. E kore te iwi mohio e
noho i aua tu whare, e kore hoki e whai wahi e tupu
ai te pai, e noho paru kore ai te iwi. Ki te mea ka
mahi te Maori i te whare pena me. te Pakeha a ka
ako ratou i a ratou tamariki katoa ki nga kura, a ka
ako ki te mahi, penei ka rite pu te Maori, ki te
Pakeha te mohio me te nui. He mea hoki na te
kuare o te Maori ki o te Pakeha mohio i raru ai te
Maori i nga tini Pakeha nukarau. A tetahi he, he
kore na te Maori e wehewehe i ana whenua, me
wehewehe nga whenua, ki ia tangata ki ia tangata,
ma reira ka noho ahua Pakeha ai te Maori a ka
whiwhi ai aia i ana taonga ake, a ma reira e tau ai
te he ki te tangata nana ake te he, a e kore ai te
kino e rere e tau ki tenei, ma enei mea e tupu ai te
Maori, a ma reira e tino akoako ai te mohio ki nga
mea kuare, a e puta ai he kupu a nga Maori, kua
tupu nui te iwi Maori, a ma reira e kapi ai te whenua
i te maara, e kore ai e tu he te whenua, i te kai
kore,
![]() |
3 479 |
▲back to top |
TE WANANGA.
iwi." E mea atu ana matou ki taua nupepa. E
hoa, i nga ra o mua, i te wa o te Pakeha ki ano i
noho i nga motu nei, he iwi runanga te Maori ki
te rapu tikanga mo ratou, a he iwi ata rapurapu i
nga mea e ora ai, e toa ai, a e noho mana ai te
Maori, a he iwi rongo ki a ratou rangatira, a e ui
ana matou, kei hea te mea o a te Pakeha korero e
korero nei i te Paremata i rereke atu i a te Maori
runanga o mua, i ki ai koe, e kore te Maori e
mohio ki te whakatakoto tikanga mo te iwi, e ki ana
koe, he iwi mohio te Pakeha. E hoa, e pooti kuare
ana te Pakeha, a e mea atu ana matou, he iwi ma-
tau te Maori ki nga tikanga e mahi ai, e korero ai,
a e kiia ai hei Ture mo te iwi, a e kore te Maori e
pooti kuare mo te tangata, kia mohio ra ano te
Maori ki taua Pakeha ka pooti ai te Maori, hei te
Pakeha pono, tika, a hei te Pakeha e kaha ana ki
te mahi i tana kupu kia tae ki te otinga, ka pooti ai
te Maori ki a ia.
![]() |
4 480 |
▲back to top |
TE WANANGA.
NGA RONGO KORERO.
TE KOHURU I MOUMAHAKI I TARANAKI.
Kotahi Pakeha i mate i Moumahaki, i Taranaki, ko
Hone Makarini te ingoa, he kai tunu kai aia mo nga
kai ruuri whenua. He ngaronga atu no ana hoa ki
te mahi, a koia ko Makarini i noho i te puni ki te
taka kai, no te hokinga mai o ana hoa i te ahiahi i
kore ai ratou e kite i taua Pakeha, ano ka rapua e
ratou, ka kitea te tinana o Makarini i roto i te awa o
Moumahaki, a no te tino tirohanga o ratou ki te tu-
papaku, ka kitea te mataa pu i roto i te upoko o
Makarini e mau ana, ka ki aua Pakeha ho mea pupuhi
a Makarini, a no te haerenga o ratou ki te titiro i nga
mea o te teneti, ka kitea te korenga o a ratou paura,
me nga mataa, he mea tahae aua mea i riro ai. Ano
ka tu te whakawa "korona" rapu i te take o te mate
ka puaki te korero i taua whakawa, a he mea tupato
e etahi o ratou, na te Maori na Heroki i patu a Maka-
rini. A rapua ana a Heroki, kihai i kitea, he mea
hoki, i haere aia ki te haere ke noa atu.
Ano ka rongo nga rangatira Maori o Taranaki, i
Poneke e noho ana, ka mea ratou kia Te Hiana, e nui
ana to ratou pouri, otira na Heroki ake ano tana ko-
huru, ehara i te iwi.
A no muri iho i tae mai ai te kupu a Rewi kia Te
Kiana, e mea ana aia, e pouri ana aia mo taua mahi
kohuru, otira, me hopu taua tangata, a me tuku mu
te Ture aia e mahi.
TE WAEA A REWI MO TE KOHURU I
MOUMAHAKI I TARANAKI.
E hoa ma e te Kawanatanga, kua tae mai ta
koutou waea ki au, he ako mai ki au i te kohuru i
Taranaki, e kiia nei he mea pupuhi te Pakeha e te
Maori. Kanui taku mate pouri. Akona mai nga
korero katoa o taua kohuru ki au, a kia tere mai.
NA MANGA.
TE TIKANGA E TINO MUTU PU AI TE HAU-
RANGI KAI WAIPIRO.
E ki ana tetahi Takuta, mahi turoro, kua kitea eia
te mea e mutu ai te hiakai kino a te tangata ki te wai-
piro, a e mutu pu ai te hiahia kai waipiro a te iwi. E
ki aha taua takuta, me hoko te tangata i te hiako o te
rakau e kiia nei, he Paruwiana paaka (Peruvian bark)
a ka kohua ai tana hiako rakau ki te waiwera, a ka inu
ai i te wai o taua kohuatanga, kia kotahi tiipune e inu i
te inumanga kotahi, a kia ono inumanga i te ra kotahi.
A kia mau tonu te inu i taua mea, ka tino mutu rawa
te hiahia, a te tangata ki te kai waipiro. Ko tana
hiako rakau, kei nga whare hoko rongoa e takoto ana,
a ki te hiahia te Maori ki taua mea, he pai noa atu te
hoko, e hara hoki i te mea e nui ana te utu o taua hiako
rakau. E kiia ana, he tinitini noa atu nga Pakeha tino
whakamomori ki te kai waipiro, kua kore rawa atu ta
ratou hiahia kai waipiro i taua hiako rakau nei.
CURE FOR DRUNKENNESS.
Dr R. D. Unger, of Minnesto, writes to the New
fork Sun :—" In times past you have published
numerous articles on the cure for drunkenness; but
none of them, so far as I have been able to discover,
have resulted in relieving the victim they were in-
tended to benefit. With your permission, I will now
give to the world, through the Sun, a sure and speedy-
cure for drunkenness—a cure that has been tried
frequently, and always successfully. Let the inebri-
ate—it matters not whether he is just getting off, is
begining it, or is on a ' spree'—begin by taking every
two hours one drachm (teaspoonful) of tincture cin-
chona (Peruvian bark). This will make him feel
good. Be can increase the dose to six drachms
(teaspoonfuls) without any danger, and take it in
proportion four to ten times a day. It will not des-
troy his appetite for food. In the course of a few
days the anti-periodic properties of the cinchona
begin to tell, and he loses not only all taste of the
tincture, but also for everything in the way of alcohol.
Recently in this city a well-known gentleman—who
has, in times past, been on his £500 and £1,000
sprees—tried this remedy, telling the various drug-
gists where he drank it that he was fighting, and
would conquer, the greatest demon on earth, but they
would hardly believe him. Yet he conquered, and
the appetite for drink vanished. He was never ner-
vous, never lost his appetite or sleep during the siege,
and came out of the ordeal in perfect health. During
the time the fever lasted I gave him two or three
doses of simple medicine for his general health, but
the tincture of cinchona did the business. This case
can be verified by the proprietors of even our drug-
stores. So well satisfied am I of the value of the
treatment, that I will guarantee a cure in all cases,
using this remedy alone."
TE TOHU MAIMAIAROHA KIA IHARAIRA
TE HOUKAMAU.
E kiia ana e nga Nupepa Pakeha, no te rerenga
mai o te tima Hinemoa i Akarana ki Poneke, i u ai
te Kapene, me nga Pakeha o taua tima ki Te Whai-a
Paoa, a he mea whakaara i reira te tohu maimaiaroha
kia Iharaira Te Houkamau, he tangata a Te Houkamau
i mahi tika i nga wa o te he i nga tau kua pahure nei.
Ko taua tohu mona, he mea hanga i te kohatu o
Oamaru, a na te Kawanatanga i kii taua tohu aroha
mo Te Houkamau kia. mahia, hei maharatanga mo
taua kaumatua rae aua mahi pai. •
![]() |
5 481 |
▲back to top |
TE WANANGA.
MONUMENT TO IHARAIRA HOUKAMAU.
The New Zealander says that on the passage from
Auckland to Wellington the Government steamer
Hinemoa called at Hicks Bay and landed Captain
Fairchild and crew, who erected a monument to the
memory of the late Iharaira Houkamau, an old maori
chief, who had done good service to the late Govern-
ment during the Native disturbances iu the North
Island. The monument is built of Oamaru stone, and
has been erected by the Government in acknowledge-
ment of the services rendered by Houkamau.
TE TIMA, A HANA MOKAU.
He nui nga pai o te mahi a Kawana Kerei mo te
Maori, a kua mahia he tima e te Pakeha hunga tima i
Akarana, hei tima uta mea atu ki Mokau, a ko Haua
Mokau te ingoa. He tinia pai taua tima, a rere atu
ana aia i Manukau ki Whangaroa, a ka rere atu ki
Mokau. Ano ka tae ki Mokau, ka eke katoa atu nga
Maori o reira ki runga ki taua tima, a pangoro tonu
te tima. A ka mea ana Maori, katahi ano ratou ka
ora, i te mea he timu ta ratou hei uta taonga mai ma
ratou i Akarana. Ano ka tae taua tima ki Waitara,
ka eke a Rewi raua ko Wetere ki te tima, a he nui
to raua pai ki tana tima, ka mea atu te Kapene, maati
ahau e mau ki Kawhia, ka mea atu a Rewi, ae, maku
koe e arahi ki Kawhia. A ka men a Rewi, ka pai te
kupu a Te Hau Pakeha i kii nei, ka mahia he tima e
ia mo Mokau, a kua pono nei tana kupu, ka pai kia
pono hoki te kupu a te Kawanatanga, a ka utu ano
ahau i aku utu mo te tima nei. A ka mea a Wetere,
ae, ka utu ano hoki ahau i aku utu mo te tima nei, a
ka haere ahau ki Akarana kia kite i te Pakeha nana
i hanga te tima nei. A e rere ana taua tima ki Mo-
kau ki te tiki koora waro mana i reira. He nui te
pai o te Maori ki ta ratou tima, a kua mutu te kino o
aua Maori ki te Pakeha haere atu ki Mokau. A ki
te mea ka mahia te koora i Mokau, penei ka nui he
tima rere atu ki reira ki te tiki i aua waro tahu ahi, a
ma reira o puta ai he mahi, a he moni, a he ora ma
aua Maori i Mokau. Kia mau e te iwi o Maniapoto
ki to tinaa, ka nui koe a nga ra e haere ake nei i to
hoa ia Kawana Kerei.
STEAMER HANNAH MOKAU.
The friendly feeling amongst the Natives esta-
blished by Sir George Grey is beginning to manifest
itself iu various ways. To foster the opening of
trade with the Natives in the Mokau River District a
small steamer, the Hannah Mokau, was built recently
by Holmes Bros., of the North. Shore, and that vessel
has just returned from her maiden trip. Everything
passed off admirably. After calling in a Raglan she
proceeded to Mokau, crossed the bar, and entered the
river with ease. A passenger on board thus describes
what then took place:—" All the Mokau Natives
came on board, so many of them that we could
scarcely move. They took stock of everything,
calling her the Mokau boat, saying they could get
anything they wanted from Auckland now, as they
had a steamer which answered the river so well,
coming iu better than anything they had ever seen
crossing the bar. Rewi and Te Wetere met us at
Waitara. They were well pleased, saying she came
so like a witch from Mokau they could scarcely
believe it was her. They were soon on board shaking
hands, and pleased to see us bring the boat. Captain
M'Kenzie, knowing Rewi, asked him ' shall I take
you into Kawhia, or will you take me ?' Rewi re-
plied, « I will take you,' which everyone was pleased
to hear, as it is a beautiful place. He further said, " I
am well pleased with Mr. Shaw carrying out what he
has promised, that is to bring the steamer ; and if the
Government carry out their promises as well every-
thing will be right between us. I will take £100
share in the steamer.' Then Te Wetere said,'I will
also take £100 share in the steamer. I will go up to
Auckland 'next trip in our steamer and stay at the
North Shore with Mr. Holmes two or three weeks.'
He is now going to get coal for her at Mokau." This
tr p of the little steamer has already broken the ice
among the Natives, and their offer to take shares in
the property of the boat not only shows that they are
friendly to this approach of a civilizing agency to
their doors, but may be regarded as a promise that
they will do what they can to make the Mokau trade
extensive and profitable. If the coalfields known to
exist in this district are only opened and worked with
spirit, the Maoris will soon see more than one small
steamer frequenting this once desolate spot. A few
years of friendly intercourse will effectually break
down all barriers between the two races.
NGA KORERO WHAKAPAPA O NGA TAU
100 KUA PAHURE NEI O TE TAHA KI TE
PAKEHA.
E ki ana tetahi kai-tuhituhi ki te nupepa i Tawahi,
ko ana mea enei i mahara ai o nga mahi nui i mahia i
nga tau 100 kua pahure nei. A e ki ana taua Pakeha
i nga tau e kiia nei, he iwi i mahi tahi, a i whawhai
ano hoki a Ingarangi mo te iwi Taake i aua tau, ki
nga iwi nui katoa o te ao nei.
I te tau 1740.—I mea a Ataria raua ko Ruhia, kia
riro a Taake i a raua. A turia ana te whawhai moana
i Kaio.
I te tau 1770.—I whawhai ai a Ruhia raua ko
Ingarangi kia Taake.
I te tau 1790.—Ka whawhai ano a Ataria raua ko
Ruhia i a Taake, a e rua rau mano o te Taake i mate.
I te tan 1798.—Ka whawhai a Ingarangi raua ko
Taake kiu Wiwi. A peia ana a Wiwi e raua kia
haere ke atu a Wiwi i Ikipiti.
I te tau 1807.—Ka whawhai a Ruhia raua ko
Taake kia Ingarangi, a ora iti ka mate nga kaipuke
manuao a Ingarangi i a raua.
I te tau 1827.—Ka whawhai ano a Ingarangi rana
ko Ruhia kia Taake, a ora iti ka tino kore rawa atu
nga kaipuke a te Taake i te whawhai i Nawarino.
I te tau 1828.—Ka whawhai a Ruhia kia Taake, a
he mea tohu te iwi ki te kaara o to ratou Ariki.
I te tau 1833.—Nohoia ana te Pa a te Taake i
Katatinopera e te Ruhia.
1 te tau 1854.—Mate ana a Ruhia i te Karaimia i
te Taake, i te Wiwi, a i a Ingarangi.
I te tau 1877.—Mate ana a Taake i a Ruhia, a
ahore kau he aha atu a Ingarangi.
![]() |
6 482 |
▲back to top |
TE WANANGA.
THE HISTORY OF A CENTURY.
NGA TIKANGA MO TE TANGATA TUHI-
TUHI KORERO KI NGA NUPEPA
RULES FOR NEWSPAPER CORRE-
SPONDENTS.
PAREMATA
TE PIRA POOTI MO TE IWI.
![]() |
7 483 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Te Witika
Te Parariri
Te Makarini
PARLIAMENTARY
THE ELECTORAL BILL
Mr. Sutton
Sir Robert Douglas
Mr. Bryce
Mr. Gisborne
Mr Rollerston
Mr. Fox
Mr. Sheehan
Mr. Whitaker
Mr. Brandon
Mr. M'Lean
RETA I TUKUA MAI.
Heretaunga
Henare Tomoana
Hori Kerei
Te Hiana
Karaitiana Takamoana
Opotiki
Tokaahuru
Patupaiarehe
![]() |
8 484 |
▲back to top |
TE WANANGA.
IHAIA HUTANA
Waipatu
CORRESPONDENCE
TO THE EDITOR OF THE WANANGA
Hastings
Napier
Sir G. Grey
J. Sheehan
Karaitiana Takamoana
Henare Tomoana
Opotiki
Gisborne
IHAIA HUTANA
Waipatu
KI TE ETITA O TE WANANGA
Waikato
Turanganui
Ngatoroirangi
Tamatekapua
![]() |
9 485 |
▲back to top |
TE WANANGA.
TUHAORA TE AKAKURA
Ngarutahi, Waikato Hepetema 9, 1878
TO THE EDITOR OF THE WANANGA
Sir G. Grey
Mr. Sheehan
Karaitiana Takamoana
Te Arawa
Tamatekapua
Ngatoroirangi
Pare Waikato
Heretaunga
Hauraki
PENI TIPUNA
Pakipaki, Hepetema 16, 1878
![]() |
10 486 |
▲back to top |
TE WANANGA.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
E tama tena koe, te tangata hautu o to tatou waka, kia ora
koe.
Tenei he panui tangata mate, i kitea e au i TE WANANGA,
o Hepetema 7 1878, a, nei taua panui, no te 16 o Hurae i te
po, te ra rua, to 6 o nga haora i moe ai a Te Hirata Hikanui.
Na e hoa ma, e nga iwi katoa he pai rawa te tuhi mai i nga ra
i mate ai, me te haora, me te aroha o tona iwi ki a ia. ara ko
tona ritenga ia mo aua tu tangata, kei nga waiata a Rawiri, e
mea nei ko nga ra o matou tau, e whitu tekau tau. a ki te
whai kaha e waru tekau tau, ara o tatou rangi e ora aua i
tenei ao. kati me waiho iana i tena, penei kanui to matou
aroha atu ki tena o tatou kau-matua, no temea e whitu tekau
tau e ki nei hoki a Rawiri, ko te mea i hamumutia ake ai e te
waha o tenei tangata kuare, koia tenei ko te ingoa nei, ko te
Putaiki hapai Ture, kaua te patara rama hei mauria i o ratou
rohe, me nga mea pera, ko te Heketanga Arangi hapai Ture,
kaua he pia, me nga mea pera, ko te Hiki-ture kua puta nei
tona rongo he hanga whakamiharotia tou rongo e te iwi Hiki
ture, i kite iho nei au kua whakarongo koe ki te kupu a te
tangata kua haere atu i tenei ao, kia kainga, tena mea kino
te rama. Na e nga iwi nei, ko tenei iwi Hiki-ture kua he noa-
iho, kua whakahuatia noatia e ratou te ingoa o nga atua-
whakapakoko. ara o te waipiro, me to ratou karakia ki te ope
o te rangi, waiho ra e mea ana te whakatauki, kia ata piki ra
kei taka koe. a ka kopa tou waewae. A koia tena, e hoa kei
hoha rawa koe i te tukunga i ena kupu, e hara he mahi na te
ringa tangata, heoi ano.
MONITA ERUERA.
Pakowhai, Hepetema 6, 1S7S.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
E hoa tena koe, mahau e tuku atu tenei panui ki Te WA-
NANGA, me ta ki nga reo e rua, ki te reo Pakeha ki te reo
Maori, ma Te WANANGA e panui atu ki nga marae nunui,
ririki, e te iwi Pakeha, o te iwi Maori o tenei motu, puta atu
ki nga motu katoa o te ao, hei matakitaki, hei titiro iho ma
te mahara, ma nga kanohi o te iwi Pakeha, Maori, me nga
tauiwi o te ao, te ritenga o nga kupu o tenei panui, koia tenei.
Kua tae mai a Te WANANGA ki taku kaainga nei, ki te Paki-
paki nei toro mai ai i a au, ka ki mai a Te WANANGA kia au, e
koro tena te mea i peka mai ai au ki te toro mai i a koe. he
panui na te Hapuku ratou ko nga Komiti kaumatua o Here-
taunga nei mo te Hauke, kia kaua rawa tetahi tangata Pa-
keha, Maori ranei, e pokanoa ki te whai-ritenga ki runga ki
te Hauke, tautohetia ana e te Komiti kaumatua taua kupu a
te Hapuku.
Na, ka ki atu ahau, a Urupeni Hawaikirangi kia Te WANA-
NGA, e ta, panuitia atu e koe aku kupu kia te Hapuku, me te
Komiti kaumatua na. e whakahe ana au ki te panui a te Ha-
puku ratou ko tona Komiti kaumatua, kaore ia te Hapuku
anake tenei whenua a te Hauke, e mohio ana nga tangata e
tautoko nei i te panui a te Hapuku, me era atu tangata o
Heretaunga nei ki o matou take ki te Hauke. Te take i tono
whakahe ai au ki tenei panui, ko te whakatuturutanga a taua
panui, no te Hapuku anake taua whenua, koia ahau i pouri
ai. ko tenei whenua, no matou katoa ko etahi tangata e mohio
nei ia au. He tino kupu tenei naku, me mutu te tuku o tenei
panui, engari, me panui ko nga tino kupu poroporoaki a te
Hapuku kia huihuitia, matou e nga uri a te Hapuku ki te
wahi kotahi noho ai, ki te Hauke. E whakaae ana hoki ahau
ki tenei kupu o te panui a to Hapuku, kia kaua e keria he
awa whakahe i te wai o taua whenua, e whakaae ana hoki
au ki tenei kupu o taua panui, kia kaua hei Kootitia taua
whenua a te Hauke, mehemea ia ka mutu te tuku o tenei
panui i korero mai nei a Te WANANGA, kia au, no te mea, he
mate mo matou kei roto i nga ritenga o taua panui a te Ha-
puku, ki te kore e whakamutua taua panui a te Hapuku, ka
tonoa e matou te whakawa mo taua whenua.
Heoi ano, kia marama te whakautu i tenei panui aku, na
to koutou hoa pono.
NA URUPENI HAWAIKIRANGI,
Pakipaki, 27 Akuhata. 1S78.
KI TE ETITA. O TE WANANGA..
E hoa utaina atu kia Te WANANGA, hai kawe atu ki nga wahi o Aotearoa katoa.
HE PURAHORUA, kia matatu ai nga tangata no ratou nga ingoa e mau nei i te rarangi tua-tahi i raro
nei ki nga piihi whenua raruraru e mau nei i te rarangi tua-rua.
Ka whakarangona, ka hurihurihia e te Komiti nui o Rotorua ki Ohinemutu a tetehi ra, meake ka
panuitia.
Na ko nga tangata e whai tikanga ana mo aua whenua, me haere ki reira, ka oti te whakawa, ka puta
te Pukapuka Whakarapopototanga Take Maori ki te hunga i kitea tona tika e te Komiti Whakawa Whenua
Maori.
———————Nga Kai-tono. 1 Nga whenua me te Takiwa. \_\_\_\_\_Nga rohe.\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_
—————————
Petera te Pukuatua, Wikepa Nga- i Kaputahi e tata ana ki Ohinemutu. ', Kei te mapi nga rohe.
whau, Hamuera Pongo. .
Hutuha te Tawahinga. Te Pahou kei Ohinemutu. - Kei te mapi nga rohe.
Pita Ngahu, Menehira Taiamai. Nga Tarawa kei Ohinemutu. Kei te mapi nga rohe.
Mikaere te Kati. Te Hinau kei Mokoia. Kei te mapi nga rohe.
Mere Reweti. Okohinekino kei Te Ngae. Kei te mapi nga rohe.
Te Matenga Taiwhanga. Tikopapa kei Te Ngae. Kei te mapi nga rohe
Te Matenga me etahi atu Karioi, kei Te Ngae. Kei te mapi nga rohe.
Hera Heremia. Hauanu kei Mokoia. Kei te mapi nga rohe.
Perepe Tapihana. Utuhina kei Ohinemutu. Kei te mapi nga rohe.
Taekata te Kotoihi. Te Utanga kei Ohinemutu. Kei te mapi nga rohe.
Hera te Turu. Te Reinga i te Koutu, Ohinemutu. Kei te map! nga rohe.
Eruera te Uremutu,
Hare Tanga te Waiatua, Te Rewarewa kei Mokoia. Kei te mapi nga rohe.
Kiharoa Akuhata.
Aporo te Tipitipi. . Maraeroa kei Ohinemutu. Kei te mapi nga rohe.
Hohepa te Wharepu. I Te Kahikatea Matawera. Kei te mapi nga rohe.
Ko nga mapi o aua whenua, ehara i te Pakeha, na te Maori ake ano. Na to hoa aroha.
• NA WHITITERA TE WAIATUA.
Ohinemutu, 22 Akuhata, 1878. Hekeretari.
![]() |
11 487 |
▲back to top |
TE WANANGA,
Panuitanga naku na Te Hapuku mo Poukaawa
moana kia kaua e Whakamaroketia i muri ia au nei.
Hei Ture tuturu tenei maku ma Te Hapuku mo toku
whenua mo te Hauke papa tupu, tae noa atu ki nga wha-
katupuranga katoa e haere ake nei.
E hoa e te Etita o TE WANANGA, tukua atu e koe taku
panui ki te ao katoa nei haere ai kia kitea ai, e nga
katoa i runga i te Motu nei, Maori, Pakeha hoki, kia rua
nga reo, he Maori he Pakeha hoki. Na, taku kupu ko Po-
ukaawa moana, kaua e pokanoa te Pakeha, te Maori ranei
ki te kari awa, hei rerenga mo te .wai, kei maroke a Pou-
kaawa. E kore e tika kia pokanoa te Pakeha, te Maori
ranei kite hanga ritenga maana ki runga ki toku whenua
he ingoa ano toku, he inana ano toku kei runga kei oku
whenua e mau nei i ahau, he wahi iti tenei wahi e toe nei
ko te Hauke anake, me waiho tonu tenei wahi kia takoto
Maori ana, kaore he Karauna Karaati, kaore he whakawa
mo runga i tenei whenua papa tupu i te Hauke, puta noa
ki Poukaawa moana, he taunga mo taku Ture Maori, he
tikanga tonu iho tenei naku tipuna, tuku iho nei ki a ahau
kia Te Hapuku.
E hoa e te Etita ote WANANGA tukua atu e koe taku
panui kia Ta Hori Kerei, kia whakamanaia mai, te Ture
Maori, otira e whai mana ana ahau ki te whenua. Me
tuku tonu nga panui i nga Hatarei katoa o te marama o
te tau 1878. He kupu tautoko tenei na te Komiti Kau-
matua mo te kupu a te Hapuku, e tika ana, ka rongo tonu
matou i ana kupu, kaua te Pakeha e pokanoa ki te kari
awa hei rerenga mo te wai, kei maroke a Poukaawa.
Ko te tahe kaore tenei whenua i Kootitia, Kaore i Ka-
rauna Karaatitia, he whenua papatupu tonu tenei whenua
ko Te Hapuku tonu te Karauna Karaati o runga if te
mana Maori takoto ai. He Ture tuturu tonu tenei mo
nga tupuna, tuku iho ki nga matua, tuku iho nei kia matou
ki ona uri i muri i a ratou, kaua te tangata e pokanoa ki te
whakahe i tenei Ture Maori, kua whakatuturutia nei e
Renata Tamakihikurangi te Ture Maori, mo te Hauke papa
tupu, puta noa i nga taha katoa o Poukaawa moana, haere
noa i nga taha taha katoa o Poukaawa moana, te taunga o
tenei Ture Maori, taihoa ka tuhia te raina o te rohe o te
Hauke papa tupu, puta noa i nga taha katoa o te roto, hei
taunga mo tenei Ture Maori, heoi, e hoa e te Etita o TE
WANANGA, kia tere to tuku, kia TE WANANGA, hei
matakitaki ma nga iwi Maori, Pakeha hoki.
Ko tenei panui me tuku tonu i nga Hatarei katoa o te
marama, o te tau 1878, heoi ua te Komiti katoa e noho
nei i te Hauke.
Na Te Harawira te Tatere,
Na Te Ropiha te Takou,
Na Hemi te Hukui,
Na Te Waaka Rewharewha,
Na Matene Waewae,
Na Renata Tamakihikurangi,
Na Raniera te Iho,
Na Ropata te Hoa,
Na Kiingi Tohunga,
Ko Maika te kai tuhi.
Notice by me, by Te Hapuku, respecting the Lake
Poukawa, that it shall not be Drained after my
Death.
The following is a law made by me, by Te Hapuku. which
shall be an unalterable law for my lands at Te Hauke which
have rot passed through the Native Lands Court, and this
law shall be a law to all future generations.
Friend, the Editor of TE WANANGA, publish this, my
notice, to all the world, and let it go over all the world, so
that all the tribes who live on these islands may see it, that
is, all the Maori and European people. Let it appear in the
Maori and English languages.
Now, this is my word. : That the Poukawa Lake shall not
be touched or meddled with by European or Maori, nor shall
anyone dig or make a drain by which the water shall escape
from the lake), and thereby cause the lake to dry up. I
will not be right or just if any person whatever assume any
right or authority over my lands. I have a name ; I have
authority over all the lands which I own, and this portion I
now hold is very small—it is To Hauke only—so that this
portion shall be left as it was in days gone by, according to
Maori customs and rights. And let no Crown grant, no inves-
tigation by the Native Lands Court be made or held for this
land, Te Hauke, and on to Poukawa Lake, which is now held
according to Maori right, so that this, my Maori Law, shall
take effect on it, as such law was the law of my ancestors for
ages past and even down to the days in which I, Te Hapuku,
have lived.
Friend, the Editor of TE WANANGA, send my law to Sir G.
Grey, that he may approve of this, my Maori law. But I
have power over my own lands. Let this notice be published
each Saturday of the months of all the year 1S7S.
This is the word of the meeting of old chiefs in support of
the words of Te Hapuku, and it is true that we heard his
words that not any European should meddle with or cut
drains, so that the water of the Lake Poukawa could escape,
and thereby drain that lake. And the reasons for his words
are these : This land has not been passed through the Native
Lands Court, there has not been a Crown grant issued for it.
and it is held by Native title, as he, Te Hapuku, is the sole
holder (Crown grant) of this land, and Te Hapuku is the
Native Mana of this land, and such right to this land has
been that by which this land has been held from .the grand-
fathers who held it in ages past, and even down to us the off-
spring of those ancient owners. Let not any person assume
any right to ignore this Maori law, as Renata Tamakihi-
kurangi has made this law steadfast oa Te Hauke, as it is
laud at Te Haute, which is held by Maori custom, and it
includes all the land all around the margin of the Lake
Poukawa. In some future time the boundaries of the land
held under Maori right will be given, that is. all the Hauke
lands and all around the lake, over which this Maori law
shall have effect.
Now, O Editor of TE WANANGA, be quick and put this
notice into TE WANANGA, so that it may be seen by the
Maori and European public.
Let this notice be published ou each Saturday of the months
in the year 1878. Enough, from all the committee which is
now being held at Te Hauke.
Na Te Harawira te Tatere. Na Renata Tamakihikurangi,
Na Te Kopiha te Takou, Na Raniera te Iho,
Na Hemi te Hukui, Na Kopata te Hoa,
Na Te Waaka Rewharewha, Na Kiingi Tohunga,
Na Matene Waewae, Ko Maika te kai tuhi. 88
PANUITANGA
HE mea atu tenei ki nga tangata Maori katoa, kua nama
taonga ki au i taku Toa i Taratera (Taipo) ki te mea e
kore aua nama e utua e ratou i roto i nga wiki e wha, kei te
12 o Oketopa ka tamanatia ratou e au.
PAPU
(ROBERT FlNLAYSON).
21 Hepetema, 1878.\_\_\_\_\_ \_\_\_\_\_\_-\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_102
.———— PANUITANGA.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
EHOA, mau e tuku atu taku panuitanga, me reo Pakeha
He kimi tangata moku, i te Pakeha, hei Pakeha Parau
mo aku mahinga Taewa, Ooti, Kaanga, ma taua Pakeha e
haere mai ki toku whare. Ko te utu mo te eka, kotahi £1,
me te kai, he pai o aku kai, he pai te whare moenga. Kei
au nga hoiho me nga mea mo te mahi, kia 4 putanga o tenei
panuitanga ki te kimi atu i taua tu tangata.
NA PAORA ROPIHA.
Porangahau, Akuhata 10. 1S7S. 96
NOTICE.
I WISH to employ Europeans to plough my land, on which
I wish to set potatoes, oats, and corn. I will give One
Pound (£1) per acre, and food with a house to live in.
I have also horses and all required for the use of those who
may do my work. Apply at my place at Porangahau.
PAORA KOPIHA,
August 16, 1878.
![]() |
12 488 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUITANGA.
KIA TEONE REHU.
EHOA e Teone Kehu, tena te nupepa WANANGA mau, e
tukua atu ana kia Hoani Kehu, Moeraki.
Etita WANANGA.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
Hei konei koutou noho ai i te kainga, e haere atu ana ahau
ko Opotiki. Na te hohoro- o taku haere i kore ai an e whaka-
hoki i nga kupu o nga reta e rua kia au o Waiapu. Ko te
kupu o aua reta e rua, kua kitea te moni koura kei Whare-
kahika, ara, kei tua i nga pae maunga, e kii ana taua reta,
pakiri ana te niho o te tangata, o Tuwhakairiora ki te korero
i taua moni. Heoi nga kupu.
HENARE TOMOANA.
Nepia, Akuhata 20, 1878.
To THE EDITOR or THE WANANGA.
I am going to Opotiki, and I say good day to you all for the
present. I am so wishful to go on my journey that I am not
able to answer the two letters sent to me from Waiapu.
These two letters tell me the gold has been discovered at
Wharekahika, that is beyond the high mountains. And those
two letters say that tae people of the Tawhakairiora tribe
opened their mouths so wide with joy when the gold was
found, and all their teeth can be seen when they speak of the
discovery.
H. TOMOANA.
- Napier, 20th August, 1878. 99
TE HOIHO TINO MOMO REIHI, KO
TERENGA
Ko te tepara a Hori Karati a Terenga tu ai, hei wahi e
kawea atu ai nga uha ki a ia.
E whitu tau o Terenga, a na Kererewata aia, a ko Piipi te
whaea. He hoiho pai a Terenga ki te reihi, a ki te pai o ana
uri. A i a ia te wiini o te. whakakite hoiho i Haku Pei, a he
hoiho pai aia i ana uri haka. Koia te matua o Reri Rihipeti
te hoiho nana i wiini te Haku Pei porotuhi teika. He hoiho
pai a Terenga ki te mea hoiho haka, i te mea he uri kaha ona
uri.
Ka tiakina paitia nga uha e kawea atu ana ki a ia, otiia e
kore te rangatira o Terenga e pai koia kia he, ana he aua uha.
Me mau atu ngawha ana oti te eke e Terenga, a me utu i aua ra,
a ki te mea ka noho tonu te uha i reira, ka utu te tangata e
rua hereni me te hikipene mo te wiki.
Nga utu, £5. 5. 0. mo te uha kotahi.
' Ma te tangata nana nga hoiho, me te rangatira o Terenga
te korero mo nga utu mo nga hoiho i nui ake i te mea kotahi.
Ko nga uha kihai i hapu i tera tau, £2. 2. 6. utu mo tenei tau
NA HORI KARATI.
Hawheraka. . .
He mea pai ano, me utu ki te ooti te utu mo te uha.
PANUI KI TE IWI
HE MEA ATU NA
MANOE MA
He kai Hoko matou i te
PARANI, I TE RAMA, I TE WAINA,
ME NGA HUKA, TII, PARAOA,
Me era atu mea
HEHITINGA TIRITI, NEPIA, 86
HE PANUI TENEI.
NAKU kia rongo nga Pakeha me nga Maori kua tu i au
he Keeti kei te rori i Omahu mo aku hoiho i whiua
e te Pakeha i Omahu ki te Pauna.
NA RENATA KAWEPO.
Hepetema 16, 1878.
NOTICE.
I HEREBY inform all Europeans and Natives that I have
put up a Gate by the road at Omahu, for my horses,
which were taken to the Pound by Europeans at Omahu.
RENATA KAWEPO.
September 16, 1878. 101
Panuitanga ki nga iwi Maori katoa.
HE mea atu tenei naku na TE A. W. PAROMAPIRA, kia
mahia e ahau e Te Roia i Kihipene nga mahi ma te
Maori. Maku e ata mahi pai, te mahi ana tukua mai ki au.
75
TE REREWEI\_O\_NUI TIRENI.
NEPIA KI WAIPUKURAU.
HE mea atu tenei, he whakatupoto ti te iwi Maori,
Kia Kaua ratou e purei Kaari, a mahi purei
ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Rere-
wei, no te mea e he ana taua mahi te purei ki o te
Rerewei tikanga, ara ki te Ture e 31.
Na te MIRA,
Nepia. Tumuaki tiaki Rerewei.
Nei taua ture—" 31. Ki te mea ka kitea tetahi
tangata i runga i tetahi o nga kareti, i te teihana
ranei, e haurangi ana e takaro ana ranei ki nga mahi
kaari, ara ki te " hipi" me era atu tu takaro, ki te
mea ka whakararuraru ka aha ranei mo te moni, kite
mea ranei e whakararuraru ana ia i tetahi tangata
haere o runga i te Rerewe, ka tika kia tonoa ki a ia
kia uta ia i te moni kaua e nukuake i te rima pauna
ka pana hoki ia i taua kareti, tana teihana ranei."
TE TARI O TE WANANGA.
KEI HEHITINGA TIRITI I NEPIA
i te Tari i taia ai te Haku Pei Taima.
Ko te Kai hoko mo te Nupepa
TE WANANGA
Ko KAKATI ma,
KAI HOKO PUKAPUKA,
Hehitinga Tiriti, Nepia.
NEPIA, Haku Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a he mea panu
e HENARE TOMOANA, e te tangata nana, tenei niupepa, te whare ta
o Te Wananga Nepia.
HATAREI, HEPETEMA 28,1878.
NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand.—Printed by HENARE HIRA, and
published by HENARE TOMOANA, the proprietor of this news-
paper, at the office of Te Wananga, Napier.
SATURDAY SEPTEMBER 28,1878,