![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 46. 16 November 1878 |
![]() |
1 569 |
▲back to top |
TE WANANGA,
HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU.
"TIHE MAURI-ORA."
NAMA 46. NEPIA, HATAREI, NOEMA 16, 1878". PUKAPUKA 5.
PANUITANGA. PANUITANGA.
KIA KITE! KIA KITE!
I A RENETI MA,
KUA HOKI MAI A RENETI KI NEPIA NEI,
A he tini noa ata aana
Koti. Tarautete, Wekete,
i
Potae, Kiapa
Kaone, Paraikete, Raka,
Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori.
HAERE MAI KIA KITE
I te whare Hoko a
RENETI M A.,
Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito
i Nepia,
I TE HEKIPIA RORI.
62
![]() |
2 570 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUI KI TE AO KATOA.
HE mea atu tenei ki nga iwi. ki nga tangata katoa
ano hoki o te ao katoa, he tino korero tito, teka
rawa, rawa atu nga kupu o te reta a "Te Arawa
katoa i taia nei ki TE WANANGA Pukapuka o,
Nama 27, Rarangi 342, e korero nei mo Te Mea
ratou ko ona whanaunga. Nuku atu i te toru-tekau
tau o matou i mohio ai, i kite ai i a Te Mea ratou
" katoa ko ona whanaunga, a i aua tau e toru-tekau,
kahore kau he mahi ranei, he tikanga ranei, he kupu
ranei o ratou katoa i he ranei, i kino ranei i aua tau
tini, a tae noa mai ki enei ra. Ko aua kupu o taua
reta a "Te Arawa katoa," he tino teka, he tino
kupu take kore rawa rawa atu, no te mea e mohio
ana matou he uri tangata ratou a Te Mea ma i noho
a i mahi rangatira tonu i nga tau katoa, i nga ra
katoa o ratou e noho nei i enei motu. A kahore kau
he mahi ranei, he tikanga ranei, he kino ranei, i
kiia mo ratou e tetahi tangata o te ao katoa. He
nui rawa atu to matou whakahe kia matou ano, me
te pouri mo aua kupu teka, teka rawa atu a ''Te
Arawa," i taia pohehetia nei ki TE WANANGA.
ETITA TE WANANGA.
Oketopa 8, 1878.
Panui kia Ratimira Te Au ; kia Te Kawau Himiona.
E HOA' MA tuhituhia mai te ingoa o korua kaainga, me
te ingoa o te Whare Poutapeta e tukua atu ai Te Wa-
nanga kia korua.
\_\_NA WAITI Etita Wananga.
Te Wananga.
Kotahi Putanga i te Wiki.
HATAREI, NOEMA 16, 1878.
E KATA ana matou ki te ahua oho o etahi o te iwi
Pakeha, no te mea kihai a Kawana Kerei ma i pai
kia mahia hetia te whakaaro a Ta Tanara Makarini,
a kia kahore he pooti ma te Maori i nga wa e pooti
ai, a kia nui ake hoki he mana pooti ma te iwi
Pakeha. A ko te Ture Pooti i kiia hei Ture mo
te Pakeha e noho ana i enei motu kia pooti ratou
ana tae o ratou ra ki nga tau e rua, a i whakahe
nei a Te Omana ma, a i kei nei taua Ture i. te
tikanga pooti ma te Maori; kihai nei taua Ture
Pooti i kiia hei tino Ture. Koia matou i mea ai,
kua kore nei hoki taua Ture, heoi, e mutu pea te
oho mauri a aua Pakeha.
E kiia ana ko nga mema o te Paremata Ariki, he
tangata ratou i tu ai he mohio, he, he iwi rangatira,
a he iwi e kore e tino riro rawa a ratou whakaaro ki
te ahua pohehe, koia ratou i tu ai hei mema mo te
Paremata Ariki. A ma taua Runanga hoki e ata
titiro nga mea tika e mahia ana e te Paremata e
kore ai e mahia kaikatia te mahi, a e kore ai hoki
e mahia hetia nga tikanga mo nga take e mahi ai te
Maori i nga mea i kiia hei mahi ma te iwi
Maori, a e he ana ia nei, kia kiia te he i he
nei ia Hiroki i Taranaki, hei kupu amuamu ki
te iwi katoa, a i he te whakahua a Rata Porena
i taua mea i aia i korero nei ki te Paremata Ariki,
i mea hoki aia, na taua tu mahi i kore ai e
tika kia mahi te Maori i nga tini mahi nui e mahia
nei e te Pakeha mo te iwi. E ki ana matou he nui
nga Pakeha he e noho nei i nga whare herehere,
a he nui hoki te mahi he a etahi o te Pakeha, heoi
ra e kore e tika ma te he o etahi o te Pakeha e he
katoa ai to iwi. E kore e tika kia kiia te he a te mea
kotahi kia eke ki te tokomaha, a ma te Paremata
Ariki e ata titiro nga mahi kaika 6 te Paremata kia
kore ai e mahia pohehetia te mahi. A ahakoa tohe
etahi o te Paremata kia iti iho he tikanga ma te
Maori e mahi ai i nga "mahi ma te iwi, kihai i tika
taua whakaaro i etahi o te Paremata. E mea ana
matou te take i kiia ai te Runanga Ariki o te Pare-
mata, he mea kia ata rapurapu uma Runanga i nga
mea hei pai ma te iwi Maori, a hei tiaki i nga tika-
nga i whakaaetia e Te Kuini i te Tiriti o Waitangi,
a i whakaaetia ano hoki e te pukapuka nana i tu ai
te Paremata i Nui Tireni. He mea pea i penei ai
te mahi a etahi o nga mema o te Paremata, he mea
kia raru ai nga tikanga a Kawana Kerei e mahi nei,
hei pai ma nga iwi Maori, i te mea hoki, e kore
rawa a Kawana Kerei e pai kia mahia te he mo te
iwi. a e kore aia e noho haangu i te wa o te he e
whakahengia ana, e tino kiia nuitia ana aua kupu
whakahe i nga mahi he a nga Kawanatanga tawhito.
I kii pea taua hunga, me whakaae nga mea hei nui
ma te Pakeha, a ko te Maori me kore he pooti mana
tohe noa taua hunga e whakaae a Kawana Kerei raua
ko Te Hiana ki taua tikanga, he mea hoki i peneitia
ai, hei rore ia raua, kia kino mai ai nga iwi Maori
kia raua. E kore a Kawana Kerei e raru noa, he
nui tana pai kia tika he Ture ma te Pakeha, otira e
tino aro katoa ana aana whakaaro kia tino tika kia
tino pai he Ture ma nga iwi Maori, kia tupu ora ai
te iwi, ahakoa nui noa te hiahia a Kawana Kerei kia
pooti katoa te iwi Pakeha, heoi ra e kore aia e pai
ko taua iwi e pooti, a ko te Maori kia kaua e pooti,
| a kihai te Pira pooti hou i mahia, he ana taua Pira
![]() |
3 571 |
▲back to top |
TE WANANGA.
i te hunga whakaaro he atu ki taua Pira, a ko te
Ture pooti tawhito te Ture o enei ra. A i enei ra
e kore etahi o te tini katoa 6 te iwi Pakeha e pooti.
E ki ana matou, kua kitea ano to tino hiahia a
Kawana Kerei, kia mahi tino tika aia ki nga iwi
Maori, a i aia e Kawana ana, he mana nui tana
mana i aua ra e ora ai te Maori i aia, ko tenei, he
nui rawa tana mana i enei ra, i te mea kua nui rawa
ake he kaha ona i aia e tu nei hei Pirimia, e ora
ai, e tautoko ai i te iwi Maori, i te kaha ona i nga
ra ona e Kawana ana. A na te pai o Kawana Kerei
kia mahi tika ki te iwi Maori; a kua tahuri nui nei
hoki te iwi Maori ki aia whirinaki ai, e kore aia i
enei ra e kohuru i ana iwi, engari ka tautoko tonu
aia i ana iwi, kia tupu ai te ora me te pai, me te
kaha ki te iwi, a ko nga mema Maori o te Pare-
mata e tino pai ana te nuinga o ratou ki aia. Heoi
ano te hunga e wehi ki te pooti a te Maori ko te
hunga Pakeha, kua mahi he, kua mahi hoko nuka-
rau i te whenua a te Maori. Na aua mahi he aia
i wehi ai, kei nui te Maori, ka he ana mahi he i
mahi ai.
Te Wananga.
Published every Saturday
SATURDAY, NOVEMBER 16, 1878.
WE do not know how sufficiently to admire the
scare effected by a section of the Europeans because
the Government did not propose to reverse Sir
Donald McLean's policy, and to take away the
right of the Maoris to vote at elections in the
districts in which their property is situate
while increasing the existing right of the Euro-
peans. The Electoral Bill carried through the
House of Representatives, which conferred for the
first time the right to vote upon every European
born in the colony or resident therein for two years,
and which also, in spite of the determined opposi-
tion of Mr. Ormond, Mr. Sutton, Captain Russell,
Captain Morris, and a few others, protected and
made clearer the existing rights of the Maoris, is
not to become law because of the action of the
Legislative Council. We hope, therefore, the scare
we so sincerely admire will now cease, fur such
sights pall a little with undue continuance.
The Legislative Council is composed of men
nominated by the Government of the day for their
wisdom, freedom from party strife, or amount of
property; sometimes, indeed, nominated for still
less worthy motives. The first duty of such a
body is to control legislation hastily entered into by
the House of Representatives by reason of the tem-
porarily inflamed passion of the people. In New
Zealand such hasty action was expected often to
take the form of restriction of Native rights. Such
a quarrel as that between Hiroki and the European
cook at Waimate might be used, as it was lately
![]() |
4 572 |
▲back to top |
TE WANANGA,
HE MOA.
E ki ana tetahi Pakeha tuhituhi ki te Nupepa Te
" Nui Tireni " o Poneke. E hoa tukua enei kupu ki
to Nupepa. No ra hotoke maua ko taku hoamahi
i haere ai ki te Roto i Rotorua, i te takiwa i Whakatu
a no to maua nohoanga i reira, ka rongo maua i te
tangi a te manu, engari he ahua tangi ke i te tini o te
tangi manu. A i tata taua mea ki to maua teneti,
ano ka titiro atu maua ki te wahi i puta mai ai taua
tangi, ka kite atu maua i ana manu, erua e tu mai ana
a kihai i roa ka ahu mai aua manu kia maua. Kahore
kau he ahua wehi o aua manu kia maua, a haere tonu
mai kia matia, a oma ana maua. A i taua po ano ka
rongo ano maua i te tangi o aua manu. A he pu kore
na maua, koia maua i mea ai, me hoki mai mana, kei
mate maua i aua manu. Ki ta maua titiro atu e rua
pea maro to tiketike o tetahi o aua manu, a he
manu tu a iti iho tetahi, i penei nga huruhuru,
me te huruhuru Kiwi. E mea ana ahau he Moa aua
manu, kua korero ahau i taua korero ki te tini, a i
mea ahau kia haere ano ahau i te raumati nei kia te
rapu ano i aua manu, a no taku rongo e haere ana
etahi Pakeha o Poneke ki aua manu, koia ahau i mea
ai, me haere tahi matou ko aua Pakeha, kia haere ai
ahau hei arahi ki taua wahi.
MORE ABOUT THE MOA.
A correspondent of the name of Alfred Berry, of
Matakitaki, writing to the New Zealand Times, says :
—" Would you kindly insert this in your newspaper—
Last autumn I and my mate were out, prospecting for
gold betwixt Lake Rotorua and Cannibal Gorge, in
the Province of Nelson. We heard a strange screech-
ing noise in a gully about a hundred yards from where
we were camped, and we went to where the noise
proceeded from, and to our surprise we saw two
gigantic birds coming towards us. They did not show
the least alarm at seeing us, but continued coming to
where we were, so we took to our-heels. We heard
them two or three times that night again. Having
no gun with us, we thought it advisable to start the
next morning for fear they would tackle us. One of
I them was apparently about twelve feet high, and the
other somewhat smaller, with feathers resembling the
I have no doubt but-they were moas. I have
mentioned it to several persons, and did intend going
out in search of them this summer, but hearing that
a party was forming in Wellington to go in search of
moas, I thought I would acquaint you • with these
facts, and if they should start out I would advise
them to come here in search of them, and we would
be most happy to direct them or to conduct them to
the spot where we saw them."
![]() |
5 573 |
▲back to top |
TE WANANGA,
KOHATU, HE RAIMANA.
E kiia ana he tini nga kohatu Raimana kua kitea i
Hopetaone, a he nunui etahi o aua kohatu, kua tae
etahi o aua kohatu ki tawahi, a kua mahia mai eo
reira Pakeha, a he pai aua kohatu. He iwi rapu te
Pakeha e kitea ai te mau o te whenua, tena ko te
Maori, e kore aia e tino kakama ki te titiro haere i
nga mea o nga motu nei. Nei ano a tatou mea nui,
matua rapua ano ia e kitea ai.
DIAMONDS.
Several diamonds have been found in Tasmania. A
parcel of seven of these precious stones, gome of
them as large as beans, have, says ihe Cornwall
Chronicle, been artistically cut in London, and for-
warded to Launceston. Four- of these gems were
found at tin drives in the Ringarooma District.
and the other three in the Straits Islands.
TE PAI O TE KUMIKUMI
E kiia ana, ko te pai o te kumikumi ana mau i te
kauae o te tangata, he ora to taua kumikumi, no te
wa i heua ai nga kumikumi o te iwi o te ao nei i
matemate tini ai te iwi. A e kiia ana, ko te hunga
kumikumi kore, e kore ratou e tae ki te tino kau-
matua ka mate, a no enei ra no nga ra o te Pakeha e
kore nei e heu i o ratou kumikumi e nui ana te ta-
ngata koroheke, e kiia ana hoki, na te kumikumi i
kore ai e pa te matemate wharowharo.
GOOD OF A BEARD.
TE UTU O TE WUURU HIPI.
PRICE OF WOOL.
HE PUKAPUKA NO NAMATA.
![]() |
6 574 |
▲back to top |
TE WANANGA.
TE KOHATU WHAKAIRO O NGA RA O
NEHE NOA ATU.
Kotahi kohatu whakairo o nga ra o mua kua kawea
e te Pakeha ki te pa o Kuini i Ingarangi tu ai. He
roa tana kohatu, he mea mahi hoki e te tangata. He
kohatu no Ikipiti, a i tu tana kohatu i te pa i akona
ai a Mohi te tangata o te Paipera e kiia nei, a e kiia
ana, kotahi mano e ono rau tau i tu ai taua kohatu i
taua pa. A no raua tata atu o nga ra o Te Karaiti i
whanau mai ki te ao nei, i maua ai taua kohatu ki te
pa i Arekahanara, a i reira e tu ana riro mai ai i te
Pakeha o Ingarangi. E kiia ana, e toru pea mano
tau o tana kohatu i tu ai i te ao nei i muri iho o te
whakaironga e te tangata. He nui noa atu te mohio
o nga iwi o namata ki te whakairo, a ko nga tuhituhi |
whakairo e mau ana i taua kohatu, he korero kauhau i
no nga mahi a Parao o Ikipiti, a na taua Parao nana
nei a Mohi i whangai i kii kia mahia tana kohatu, a !
no muri ka mahia he korero whakairo mo nga mahi a
te Kingi o Tomehe, a no muri iho ka mahia ano he
korero whakairo mo nga mahi a tetahi Kingi o Ikipiti
ano, ko Ramehe te ingoa, a he nui noa atu nga ko-
rero whakairo e mau ana i taua kohatu mo aua Kingi
nei. A e kiia ana ano hoki etahi korero i taua kohatu
nei, mo te pa i Ono, e kiia ana hoki taua pa i te Pai-
pera, ko te pa hoki ia i haere atu ai u Aperahama i te
wa mate kai ona i Kanana.
Hohepa
Hakopa
![]() |
7 575 |
▲back to top |
TE WANANGA.
KO TE PAREMATA A TE TAU, 1S79, KO
KARAITIHATA TU AI.
No te ra i kiia ai te moni utu mahi ma Te Kawa-
natanga i te Paremata, a Te Hirimiki i mea ai, me
whakaae te Paremata nei kia tu te Paremata i Karai-
tihata a te tau e haere ake nei, whakaaetia ana.
Otira e mea ana matou e kore pea e pono taua kii,
no te mea kahore kau he moni i whakaaetia e taua
Paremata mo te Paremata e tu ai i Karaitihata.
NEW ZEALAND PARLIAMENT TO MEET
AT CHRISTCHURCH IN 1879.
On the motion to go into Committee of Supply,
Mr. Shrimiski moved, as an amendment, that the next
session be held in Christchurch, in order to consult the
convenience of members.
PAREMATA.
TE PUKAPUKA A TE MAKE.
I kiia ki te Paremata, kia tonoa te £500 moni hei utu
mo te mahinga i te pukapuka a te Make, kia taia ki te
reo Maori.
Ka mea a te Witika : Kaua te kupu e kii, taihoa te
korero mo taua pukapuka e korero, kia roa ai he wa e
rapurapu ai te Minita Maori, kia ki ai te Minita, e pai ana
ranei aia ki aua moni kia tonoa.
Te Hiana : Me mutu te tono mo aua moni, i to mea ka
kiia e ia etahi moni mo taua pukapuka kia mahia, otira o
iti iho i aua moni e tonoa nei.
A whakaaetia ana taua kupu a te Hiana.
![]() |
8 576 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PARLIAMENTARY.
A. MACKAY'S BOOK.
The adjourned debate was resumed on the question,
"That, on Wednesday next, this House will resolve itself
into a Committee of the Whole to consider of a respect-
ful address to be presented to His Excellency the Go-
vernor, requesting him to cause the sum of £500 to be
placed upon the supplementary estimates for the purpose
of translating into the Maori language Mr. A. Mackay's
work on Middle Island Native affairs."
Mr. Whitaker said he had moved the adjournment of
the debate solely for the purpose of giving the Native
Minister an opportunity of stating whether or not it was
necessary to make provision for the purpose stated by
placing any sum on the supplementary estimates.
Mr. Sheehan moved, That the Order be discharged. He
intended to place a sum on the supplementary estimates,
but nothing like the amount asked for in the resolution.
Motion agreed to, and Order discharged.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
Tukua atu tenei pukapuka ki te tauihu o te taupoki o te
ihu o Te Wananga, hei kawe atu ki runga ki enei motu kia
tere to tuku.
Tuatahi : Kei te whakawhetai ahau tau pononga ki to
kupu kua tono mai nei koe kia whakahoki kupu atu nga
tangata o tenei motu o te Waipounamu, kihai hoki i tuku
atu i tetahi whakahokinga ia koe e tono nei, e whakawhetai
atu ana ahau, otira toku Runanga mo o kupu.
Tuarua : Ka- whitu tau o te Paremata e tu ana, e rapu ana
i te mate o te Maori raua ko te whenua, heoi kua tino katea
rawatia inaianei te mate o nga Maori o te Waipounamu raua
ko Aotearoa, ko te take o taua mahi a te Tianara Kawana-
tanga e hunahuna nei i te take e puta ai tetahi wahi o te utu
ki nga Maori o te Waipounamu, kei te hunatia e nga Apiha
o te Kawanatanga i runga i ta ratou hokonga, no te mea, kei
te kii nga kaumatua, nana i hoko te whenua kia te Kuini," ko
te taha moana anake i hokona atu kia te Kuini, no te taenga
atu o nga pukapuka tuku ki te Kawanatanga, i hawhetia te
whenua, katahi ka pania e te Kawanatanga te wahi i utua
me te wahi kihai i utua ki te pane whero, kia kiia ai kua
hokona katoatia te whenua, kua tae atu enei kupu whakapae
ki te aroaro o to Kawanatanga, tono atu hoki i te Pirini
Kooti kia kawea mai ki Otautahi ki te whakawa i aua kapa
whakapae, kaore hoki te Kawanatanga i pai mai, i te mea,
kua tino kitea te tahaetanga o te Kawanatanga tawhito,
heoi ano.
NA WIREMU KEREI.
Amuri. Bluff.
![]() |
9 577 |
▲back to top |
TE WANANGA.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
E hoa tena koe me nga mahi i roto o Te Wananga, ma te
Atua koe e tiaki, kaati te mihi. E hoa, tukua atu e koe tenei
panui kupu ruarua nei, hei matakitaki ma o tatou hoa Maori,
Pakeha hoki. Mo te panui a nga Wairiki o Matatera, Wha-
ngaehu,e panui nei kia kitea e nga iwi o te motu nei o Aotea
roa, e mea nei ratou, no ratou tenei whenua a Mangamahu,
puta noa i ona rohe katoa, kahore, e tito ana tenei panui, i te
mea, ko oku tupuna ano te mana, tae noa ki oku maatua, tae
noa mai kia matou kia Ngatipiua, kia Ngatitahekerangi. e
noho nei ona uri i runga o Mangamahu, ko tena hapu ko
Ngatihou, kaore au i mohio ki te whai-manatanga o ratou
tupuna tae noa ki o ratou maatua, tae iho kia ratou, e pora-
ngi nei ki te panui i oku whenua mo ratou, ko taua whenua
o taua hapu, ko te whenua i panuitia e ia ki te aroaro o te
Kooti Hupirimi i te tau 1876, na inaianei kua whai whenua
hoki, kua whai taonga taua tangata a Hoani Maaka, e tuku
panui nei ki te ao katoa. E hoa e te Etita o Te Wananga,
me tuku tonu e koe tenei panui kia kite katoa nga iwi o te
motu nei o Aotearoa, heoi ano, na to hoa aroha.
NA NEHUNERA. TE KUHU,
NA PlRIPI TE AOKAPURANGI.
Kauangaroa. NA WHIKI IPOKURA.
Otira na te iwi katoa o Ngatirangituhia.
KI TE ETITA o TE WANANGA.
E hoa mau e tuku atu enei kupu torutoru nei ki to tatou
Wananga. He Ture i kitea e au i roto i nga Kahiti i tukua
mai kia matou i muri tata ake nei, mo nga whe~.ua a nga
tamariki Maori kua mate nei o ratou matua, kihai nei i tae o
ratou tau ki te 21, Ka kiia i taua Tare, ka tika nga ka;
![]() |
10 578 |
▲back to top |
TE WANANGA
tiaki, me nga kai whakawa tiaki o taua whenua o nua tama-
riki kia hokoa atu e aua kai tiaki ki ta ratou i pai ai. ko au
e whakahe ana ki taua Ture, tabu nei mo runga i taua Ture,
me pupuri tonu e aua kai tiaki a ratou whenua, hei whenua
ano mo aua tamariki, kaua e hokona e aua kai tiaki a ratou
whenua, ina hoki, ko etahi o aua tamariki kua kaha noa atu
ki te mahi i a ratau nei whenua, kua marena hoki ki te wa-
hine, ki te tane ranei, me hoki tuturu a raua whenua kia raua
me mutu te mana o aua kai tiaki ki runga i a raua whenua
i muri mai o te 21 tau i marena ai ratou, 12 o aua Ture i
whakahe ai au, he whenua e riihitia ana mo nga tau 21,
muri iho ka tuarua riihitanga mo ngatau 21 matahi ki mua
atu i te riihi tuatahi, muri iho ka tuatorutia riihitangai i taua
whenua kotahi ra ano, kihai te Maori ra i mohio, tera e
peratia e tona hoa Pakeha he tikanga i muri iho nei, he oti
hoki ta raua korero ko tona hoa Pakeha i korero ai kia 21 tau
ka hoki atu te whenua kia koe, ka mea te Maori, ororaiti ia
koe mau te karaone, a kihai i tae ki te 21 tau, kua hoha taua
Pakeha kite noho i runga i taua whenua, ka hokona atu o. ia
tana riihi ki tetahi atu Pakeha, kihai i tae ki tana hoa Ma-
ori whakaatu ai kia rongo ia, kite rawa ake taua Maori ra
kaa noho he tangata ke ki runga ki tona whenua, pera no
nga tau 21 kau, i pewhea ra i riro ai i te Pakeha ra tabu
whenua, ka mea ia, kua utua e au te riihi, heoi kua pouri
taua Maori i mea ia kia hoki mai tona whenua ki a ia. ko
taku nei mo runga i taua Ture e tu nei, me whakatutuki atu
e taua Pakeha tana riihi hou ki nga tau i toe atu i a ia, hei
whakaritenga mo a raua korero o te tuatahi, me hoki te whe-
nua ki te tangata nona te whenua, kihai taua Pakeha i kino-
ngia e te tangata Maori nona taua whenua i a ia, kia tika ai
tana kawe ke i nga tikanga o tana tono ki te whenua i tukua
mai ra e taua Maori ra hei mahinga mana, ka mutu.
NA HOHAIA RANGIAURU.
Waipounamu.
KI TE ETITA OTE WANANGA.
E hoa utaina atu nga kupu nei ki TE WANANGA, hei titiro
iho ma nga pito o te motu nei, ma nga iwi e rua, ma te Maori
ma te Pakeha, ko aku kupu tenei i tuhi atu ai ki te Kooti kia
Te Haimona mo tetahi whenua ko te Awaiti te ingoa, ki te
Pakeha ko Waihou Nama 2. Ko tenei whenua ka raruraru i
muri i to Kooti, ko taua whenua nei ko te whenua i tata nei
te raru ki. te kai hoko whenua a te Kawanatanga, ko taua
whenua nei kanui te raruraru, taku kupu ki a koe e te Pakeha !
e te tangata atu ranei, kia mohio korua ki o korua nei taonga
i muri i tenei Kooti kei moumou ki runga ki tenei whenua.
he kupu tuturu tenei na tenei iwi mo te raruraru o tenei
whenua.
PAKARA HENARE.
KI TE KAI TUHI o TE WANANGA.
Ko matou ko nga Maori e tino whai ana kia rongo i nga
korero o te Paremata, ahakoa Ke korero ki te taha Pakeha.
ki nga Maori, me tuku katoa mai e TE WANANGA a te iwi
korero, he titiro naku, ka rima nga WANANGA kia au o roto o
te Paremata nei, kaore e tino nui nga korero e tukua ana i
nga tau e wha kua taha nei, he nui nga korero a to tatou
Paremata, me te tuku tonu o TE WANANGA, me nga kakari a
nga mema Maori ki nga mema Pakeha, me to ratou kaha ki
te turaki i nga ture kino, e tau ana ki nga Maori. A ko Te
Hiana te roia o te taha Maori i aua ra, a he nui tona maia ki
te korero, ki te whakaatu i nga whenua i riro he i nga Pakeha,
a i whakaatu ano a Te Hiana i nga whenua i riro he i te
Kawanatanga, na reira ahau i mea ai, he aha ra i kore ai te
korero a te Paremata o tenei tau ? he mea hoki naku, he nui
no nga panui hua-kore a tatou a nga Maori kaore nei he
tikanga. E hara koa e hoa ma, i te whakahe mo nga panui
whai-tikanga, kei te mohio tatou ki aua panui e korero nei
au, na reira pea i kapi ai to tatou WANANGA, he kore ranei
no nga korero Paremata, e tae mai ki te Etita, a he nui no
tana mahi ki te whakamaori, he kupu ano tenei, he whakapai
naku, na te mea kua mana te ture e iti ai te utu o te waea,
Tarekarawhe, he ki atu, me tuku tonu taua panui kia mohio ai
te tangata e haere ana ki te kawe korero ki taua waea ko te take
e iti ai tana utu, koi nei nga kupu e iti ai ta tatou utu i taua
waea delayed e ki ana taua ture, mehemea ka tuhia taua
• kupu, penei he hikipene te utu mo nga kupu tekau, ki te neke
• ake i te tekau kupu, he hawhe kapa te utu, heoi nga kupu.
TEWI WIREMU.
Kohupatiki, West Clive,
![]() |
11 579 |
▲back to top |
TE WANANGA.
Ta Hori Kerei
Te Hapuku
Te Harawira te Tatere
Te Ropiha te Takou
Hemi te Hukui
Te Waaka Rewharewha
Matene Waewae
Renata Tamakihikurangi
Raniera te Iho
Ropata te Hoa
Kiingi Tohunga
Maika te kai tuhi
MAATA HEIPORA
Porangahau
I
![]() |
12 580 |
▲back to top |
TE WANANGA.
PANUI KI TE IWI NUI KATOA.
HE mea atu tenei na maua na TEREINA raua ko KAHI-
TANA, kua tu ta mau Toa Hoko Kakahu i Nepia, i
tawahi ake o te Paparakauta hou i Hehitinga Tiriti a he
mano tini a maua Potae. Kaone, Tokena, Tarautete, Wekete
Hooro. Aikiha me nga kakahu katoa e kakahuria ana e te
taane, e te wahine, e te tamariki. He kai tuitui kakahu ano
ta matou, a ki te pai te kai hoko me tuitui ona kakahu e
matou kia aro pai -ai te ahua mau o te kahu ki te tangata
mona te kakahu
NA TEREINA RAUA KO KAHITANA