![]() |
Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 2. 11 January 1898 |
![]() |
1 cover |
▲back to top |
THE JUBILEE.
Maori Newspaper
No 2 Vol 1
TE TIUPIRI
JANUARY 11, 1898. WHANGANUI. HANUARE 11, 1898
PANUITANGA
He tono tenei ki nga tangata e noho ana
ki Whanganui nei kia huihui mai ki te
Kueri a Mane te 19 o nga ra o Han-
uere nei i te 4 o nga haora o te ahiahi kia
whakarongo ratou i te ripota a te komiti
purei waka o te tau kua pahure ake nei a
kia pootitia hoki he komiti mo te tau hou
nei.
Na Teone Peeti,
Tiamana.
KARAITIANA ME NUMANA.
Kite hiahia koe kite hikoi ki a rite kite
haere o tenei wa me tango koe i nga hu o
KARAITIANA ME NUMANA
Awanui Tiriti o Whanganui.
If you want to
march with the Times
wear
CRICHTON & NEWMAN'S BOOTS.
Avenue Wanganui
![]() |
2 contents |
▲back to top |
THE JUBILEE TE TIUPIRI.
HEHITINGI MOA.
Kote tino whare Hokohoko Kakahu
tenei i runga i te utu iti noaiho, ara
kaone. Hooro, Paraikete kara, to-
kena, he mea whatu ki Niu Tireni.
Ritiwe Tiriti,
kei tawahi mai o te tiata o
Whanganui.
G. H. POENE,
Kai tuhituhi reta Wini, Toa, o runga
e nga roro whare, A he kai Peita
whare hoki.
o WHANGANUI.
KEI whea te toa pai hei haerenga atu mou ki
te hoko, kia riro mai ai i akoe te taonga e
rite ana mo to moni na maku e whakaatu, kei
F. RAWHITEI tangata whakamine taonga
kakahu, ara Paraikete Paranene, Wuru Whatu-
whatu, Horo, Paraikete kara me nga Hutu
tangata, tamariki hoki Haate, tarau, tokena,
here Kaki, Perehi, Karapu ringa, toroiho,
taora Piihi Hiiti, Kaone, tatana, Paranene
angiangi, Potae, Karakaki, Araiaroaro, Henui,
Kaone po, Heipene me era atu mea.
F. RAWHITEI.
Keremeputu Whare,
Wikitoria Awaniu, Whanganui.
WHERE is the BEST SHOP to go to buy the
BEST VALUE for your MONEY ?
WHY at CHELMSFORD HOUSE!
F. LOVEDAY the CASH DRAPER and
DIRECT IMPORTER.
Imports the best goods direct from the Manu-
facturers and so saves all intermediate profits.
For the best value in Blankets, Flannels, shawls,
Rugs. Men and Boys' Tweed Suits, shirts, Pants,
Socks, Ties Braces, Gloves, Cashmeres Merinos,
Dress Tweeds, Sheeting, Prints, and satteens,
Flannelettes, Hats, Collars, Bags, Portmanteaux,
Pinafores, Chemises, Night Dresses, Aprons and
Dresses.
F. LOVEDAY,
CHELMSFORD HOUSE, Victoria Avenue,
Wanganui.
HEMI TEINA ME TE KAMUPENE.
WHAKAMINE taonga Haeana me nga mea
maroa katoa,
Wikitoria Awanui Tiriti, Whanganui.
Kei konei e tiaki ana tona tini o nga taonga
mahamaha o tenei takutai katoa, ara, haeana,
rau whare, korere wai, nera, raka, inihi, omu,
riihi kai. hapara, hapara koko, toki poke
whaki mahi taewa, tapu horoi, pakete wai,
kariri pu, paura, hoota, tingara pu, kohua,
me era atu tini taonga katoa ka hokona i
konei mote utu iti noaiho.
M KORANA, PARAKIMETE.
Kai whakanoho haeana hu hoiho.
TERA WIRI TIRITI, WHANGANUI.
M. GORDON, HORSE-SHOER & GENERAL
BLACKSMITH.
TAYLORVILLE, WANGANUI.
W. L. KOO,
KAIMAHI mohoanga tangata haere hoiho
hanihi kara hoiho. Kei au nga taonga
o ingarangai me o Amarika Hanihi, Kara
Paraire Wepu.
Awaniu Tiriti, Whanganui.
W. L. COE,
SADDLE, Harness and Collar Maker,
Best English, and American Harness, Col-
lars, Whips, and Bridles.
MONI HEI TUKU.
I RUNGA i nga whenua karauna karati kore
raruraru i runga i te mokete tuatahi nga
moni e tikaana hei tuku.
C. PANETA, Roia,
Wikitiri Tiriti, Whanganui.
MONEY TO LEND.
MONEY to lend on good freehold securities
of first mortgage, in moderate sums.
C. BURNETT,. Solicitor,
Wicksteed Place.
![]() |
3 1 |
▲back to top |
Vol. 1] JANUARY 11, 1898. HANUERE 11, 1898, [No. 2
NGA MEMA O TE "TIUPIRI. "
NA KO MATAU tenei ko nga tangata nana te
whakaaro me te whakahaere kia whaka-
puta ia te ingoa o te Ra nui o Kuini i
Wikitoria, hei karere, hei tutei homai korero
kia tatau—Topia Turoa, H, te Aoterangi, A.,
Tahunuiarangi, Mei Ripeka, Kingi te Here-
kiekie, Porokoru Patapu, Hori Pukehika, Teone
Potaka Ohipene, Parete Wereta, Te Aohau
Neketini, Paroto Whakaheirangi, W. Pauro,
Rotohiko Rerepari, Wiremu Makitonore, Kita
Hamene, Reihana Teko, Menehira Kooro,
Wera Potaka, Hoani Papita, Hopara Rangi-
tahua Tuka Matairangi, H. T. Whatahoro,
Hawira Rehe, Peehi Turoa, Teone D. Kuini.
Na e nga iwi e nga hapu e nga rangatira
tena koutou te noho maina i o kotou marae i
runga i o tatau motu e rua, tenei hohi matau
te noho nei te whakaaro nei, te titiro ake nei
ki nga whakaaro, me nga mahi a te iwi nei, a
te Pakeha ia ia e mau nei tona mana, me
tona rangatiratanga, tenei hoki matau te titiro
iho nei kia tatau ake, kite iwi Maori o enei
motu, kei roto tonu tatau i te pouritanga e
noho ana, i runga i te ngoikore o a tatau ake
whakahaere, na konei matau nga kau matua I
o konei, ka tahuri kite whakaara i tetahi nu-
pepa ko te TIUPIRI te ingoa. Na aha koa e te
iwi, kei te mohio tatau katoa kite taimaha o
tenei mahi, o te whakaputa nupepa, ina hoki
i pau katoa te kaha, o nga tangata rangatira,
matau, whaimoni kite whakatu i nga perehi e
puta ai he nupepa hei maramatanga, hei
whakaako i a tatau, aha koa Pakeha, Maori
ranei, kore rawa i tae a, te whakahaere kia tu
turu aua perehi, kia haere tonu aua nupepa
ki o tatau marae, hinga iho te karere Maori,
te Hioi, te Waka-Maori, te Waka-Maori
tuarua, te Korimako, te Wananga, Takitimu,
te Otaki taima, te Kotahitanga, Huia tangata
kotahi, te Paki o matariki ka ore i te mohiotia
pewhea ra te ahua o tana mahi, ina hoki ka
ore ano ia kia puta nui mai kite ao marama
haere ai. Na mehe mea kei te ngaro ia
matau tetahi atu nupepa i enei kua kia ake
nei, heoi ano ta matau kupu. I hinga katoa
aua taonga atahua i runga i te whakaaro kore
o tatau kite awhina, kite tautoko. Kaore he
take ke, ihinga ai aua perehi, me aua nupepa.
Koia i ngoikore ai te hunga i whakapau nei i
te whakaaro kite whakaputa i aua tini perehi
nupepa, hei ako, hei matauranga mo tatau.
E tino mohio ana taiau. E rua tonu nga tino
taonga o te iwi nei o te Pakeha etipu nei i te
ao, ko te kura. Ko te nupepa, na enei e rua,
i ako te matauranga nui; kote kura te kai wha-
katuwhera i te matauranga: ko te nupepa hei
whakau, hei tautoko, hei whakatupato, hei
whakamahara, i nga whakatipuranga tangata
i akona kite kura, me tatau hoki te hunga
hiore nei i uru ki nga kura, Na anei ano
tetahi raru o tatau, ko etahi o tatau i uru ki
nga kura whakaako matauranga o te Pakeha.
Na ko etahi o tatau i uru kite kura whakaako,
kite korero pukapuka Maori, me te tuhituhi
Maori anake. Ko etahi o tatau kaore tonu i
whiwhi ki nga whakaakoranga o aua kura e
rua kua kia ake nei. Kei te ao Maori rano e
noho ana, te titiro a nga kanohi, me te whaka-
rongo a nga taringa. No konei ko nga mea
mohio o tatau, kite korero i nga pukapuka
me nga nupepa Pakeha, E kite ana i nga
korero o te ao. Na ko era atu o tatau, kaore
i whiwhi, ki aua matauranga o te Pakeha.
'
Na konei ka takatu ake o matau whakaaro
kua tae i naia nei kite toru tau e ngaro aua i a
tatau nga korero o te ao. Koia te ngakau ka
tumanako tonu ai kite whakarongorongo.
Ko wai ra hei whakaputa i a tatau, ko te hunga
! ranei kua whiwhi nei ki nga wananga
matauranga Pakeha, ko wai ranei, No te
roanga e ngaro ana, koia ka tito noake nei
kite Ra nui o to tatau Kuini whakaara ai. Na
ka perehitia tenei nupepa ki Whanganui
taone, kotahi putanga o te nupepa nei i te
wiki pau no a te tau, te maha o nga pepa e
whakaputaia ana i te wiki kotahi 1, 500. Ko te
![]() |
4 2 |
▲back to top |
THE JUBILEE. [2] TE TIUPIRI
utu mo te pepa i te ono marama, 7/6.
I te tau 12/6. E 52 nga nama onga pepa e
puritia hei whakakakawhenata hei tiaki ma nga
Raipere Pakeha, ma nga tangata rangatira,
me nga tangata whakaaro nui. Ko te utu mo
te pukapuka kotahi 15/-, ka paiperatia ia ono
marama aua nama o te nupepa. Ko nga
panui whakatu toa, taonga ngaro, kitea ranei,
me era atu mea pera, kei te inihi te ritenga
utu, ma te kaikohi panui e whakamarama atu
te utu ina haere atu ki o koutou marae. Ma
te tangata ranei e tuku mai tona panui i
whakaaro ai ia, ma te Etita e whakaatu
raua ko te Hekeretari Etita te utu Na ko
nga pikaunga ma te nupepa TIUPIRI koia
tenei. Panui toa me nga mea pera katoa e
utu a ana i te inihi ka panuitia kite reo Maori
Pakeha hoki, nga rongo korero o te ao waea,
nupepa, etahi korero purakau pukapuka
Pakeha, E nei e kore e taia ki te reo Pakeha.
Nga reta tuku mai a nga Pakeha, a nga
Maori kaore i uru ki te pepa reo Pakeha, ka
taia ki nga reo e rua. Nga korero onga Hui
Maori ake ka taia ki nga reo e rua. Nga korero
o te Paremata o te Koroni. Paremata o te
iwi Maori o nga motu e rua nei. Nga korero
a nga Ropu Maori, Pakeha Taane, Wahine.
Nga whakahae re a nga Haahi Pakeha Maori
ranei. Whakapapa tipuna, korero nehera o
nga tipuna Maori, Pakeha ranei Whakawa
kooti hara. Kooti whenua, nga mea ano e
tika ana kia panuitia, nga Hoko, Reti, mo-
kete, whakawhiti, wira. Nga kooti pikau
tangata. Purei Hoiho, Poti, waka, putu
pooro, kirikiti, takete, tiata. Nga reta mata-
uranga; whakatupato, tohutohu, whakama-
rama, ako. A nga tangata o te ao, o konei
ake ranei. Ka tuturu i te 4 Hanueri 98.
Haere atu ai to tatau taonga a te TIUPIRI
Nupepa ki nga marae i taea e matau te
whakaatu kia ia: —Na kaua hei pouri mai
etahi, mo te korenga e tae atu o te TIUPIRI ki
o koutou marae, i ngaro ia matau. Engari te
whakaatu mai kite reta, waea ranei, te ingoa
o te tangata o te kainga, o te Poutapeta, e
tae tika atu ai te TIUPIRI ki o koutou marae.
Na ko to matau, komiti, tuturu, ko te korama
o to matau komiti e 7 kaore e taea te mahi
i raro iho i te toko 7, Na to matau komiti
i kowhiri ko: H. T. Whatahoro hei etita, ko
Ruu Reweti hei Hekeretari. A ko Hori
Pukehika raua ko Ruu Reweti hei kai tiaki
moni ma tenei kamupene kite Niu Tireni peeke
o Whanganui nei. A ko raua ano hei kai
utu i nga kaute katoa a te komiti mo nga
mahi o te nupepa o te TIUPIRI, Ko raua ano
hei tukunga mai ma nga tangata i whaka-.
ritea e tenei komiti hei kohi utu nupepa, utu
panui, utu inihi ranei. A kite kore nga
tangata kohi pera e kite i te tangata e hiahia
aua kite tuku panui tono nupepa ranei,
maua e tuku mai i te moni i te poohi, kaua
hei tuku moni mai i roto i te reta koi ngaro,
Engari me haere atu kite Poutapeta kei reira
nga pukapuka tuku moni, ka hoatu i nga
moni kite tangata o te Poutapeta mana e
tuku mai kia Ruu Reweti kia Hori Pukehika
kaitiaki moni o te TIUPIRI nupepa o Whan-
ganui nei,
Na ka tukua noatia atu te putanga tuatahi
o te 4 Hanuere, 1898, me te putanga tuarua
o te 11 Hanuere, kaore he utu mo enei
putanga o tenei pepa, Engari ko muri o enei
putanga erua o te pepa nei. Ka tika kia tukua
mai e te tangata te moni utu mo te nupepa
nei kia Ruu Reweti kia Hori Pukehika ki
nga kai tiaki moni a te komiti o tenei nupepa
TIUPIRI. A kite tae atu te kai kohi tono nu-
pepa kohi moni hoki a tenei komiti a
ma koutou e utu atu kia ia mana
e hoatu te rihiti o te rironga mai o te moni
ia ia, aha koa tono nupepa, tono panui taonga
utu i te inihi. Na i konei ka tuturu ia
koutou te putanga o ta tatau nupepa ki o
koutou marae, He inoi atu tenei kia koutou
kia tautoko mai koutou, kia awhina mai i to
tatau taonga, koi pera ano meera nupepa kua
hinga ra, Na ko tenei nupepa e kore e arai
i nga take katoa e tukua mai ana e te iwi
Maori, e te iwi Pakeha, aha koa, o enei motu
ake, o era atu motu o te ao ranei, e puta
mai nei he painga, he ora he maramatanga
mo te tangata; Engari nga korero taunu,
ngautuara, whakapaeka Hanga Kino ingoa,
e kore rawa e tukua kia taia ki tenei nupepa.
Na ko matau he mema etahi no te kotahi
tanga, ko etahi kaore ano i tuhi noa kite
kirihipi a te kotahitanga, e ngari e tautoko
katoa ana matau i nga whakahaere pai e ora
ai te tangata me te whenua, Na he meatu, i
rongo matau, era e ara he nupepa, na te
kotahitanga, ko te Puke ki Hikurangi te
ingoa, Na kite ara taua nupepa, e koa aua o
matau whakaaro, ka rua a tatau nupepa, a
era matau e tautoko atu i tena pepa a tatau
i runga i nga whakahaere katoa e puta mai ai
he ora mo tatau. Na he whakamaharaatu
hoki tenei ki nga tangata tango nupepa,
kaua hei panui i tau nupepa kite tangata,
koia tetahi mate o a tatau nupepa, ka whiwhi
te tangata ki tana nupepa ka panui, na kona
i arai te, whakaaro o etahi kite tango nupepa
mana, kia penei me te Pakeha, aha koa ran-
gatira ware ranei e tango katoa ana ratau" i
te nupepa hei maramatanga mona, —Na ko
![]() |
5 3 |
▲back to top |
THE JUBILEE.
nga tangata katoa e tango nupepa ana o te
TIUPIRI i runga i te tono a te kaikohi o te
tiupiri o tenei kamupene mana e hoatu te Riihiti
tango moni kia ia. Na ko nga moni katoa e
tae maiana i nga kai kohi moni o tenei kamupene
katukua katoatia ki roto kite TIUPIRI pepa
kia mohia ai nga tangata nana nga tono pepa
haunga hoki nga moni utu Panui toa e utu
ana i te inihi, ma te pepa ake era e panui. I
ia tau, ka paunitia te kaute katoa onga tangata
tono pepa, me a. ratau moni i utu ai, i tae mai
kia matau, me te maha onga moni utu Toa
me era atu moni pera katoa, utu ahua, utu kaari
ingoa tangata nei, me era atu moni katoa e
puta mai ana i runga inga mahi katoa o tenei
pepa. Na he meatu tena kia koutou ki nga iwi
Maori Pakeha hoki kite kitea e koutou tetahi he onga
tangata kohi moni o tenei pepa, ma koutou e patu
mai kite waea, kia wawe te tirohia e tenei komiti
taua he, kia wawe te tukua tana mahi ki tetahi atu
tangata.
Na te Komiti o te
TIUPIRI Nupepa.
KITE ETITA.
E TIKA ana pea, kia whai kupu
ahau, ki oku hoa, e noho
mohio ana kiau onga Maori,
i te mea hold, ki taku whakaaro, kua
tika, tenei wa hei whakatunga i tetahi
nupepa reo Maori i te tau hou, Na
kua ara nei tetahi nupepa reo Maori
ko te TIUPIRI te ingoa, i roto i te
tau haringa nui o nga iwi o te ao.
Na te aha i mohio ai tatau, i hari
kotoa te ao, i aua ra nui o te
kuini, kua hori ake nei ia tatau, i
hari katoa te ao, ki taua ra nui o te
kuini, kua hori ake nei ia tatau. Na
te Nupepa i whaka atu mai kia
tatau, i mohio ai nga Pakeha, ka
korerotia atu ana ki nga
Maori, na reira ka rite te whakaaro
o nga Pakeha, o nga Maori kite
whakanui i taua ra. Na e mohio
ana koutou e tuturu ana hoki, ko te
Nupepa tetahi onga tino taonga
nui o te iwi Pakeha. Na konei i
whakaatu mai nga tino korero o te
ao, me nga matauranga katoa o nga
iwi o te ao, hei maramatanga, hei
![]() |
6 4 |
▲back to top |
THE JUBILEE. [4] TE TIUPIRI,
koutou, ka titiro atu ahau kite iwi
Maori, kaore tahi he pepa e hangai
ana te puta mai kite iwi maori. I
konei ka hoki atu taku whakaaro,
me taku titiro ki nga pepa reo maori
o mua kite Karere Maori, kite
Wakamaori, me etahi atu, i hinga
katoa enei, Na te aha i hinga ai, ki
taku, na koutou ano, Na te ngoikore
o koutou kite tautoko, he kore kaore
koutou e matapopore ki te tango
pepa, kite utu i nga kohikohinga
moni, hei hapai i te Nupepa, e
mohio ana tatau e kore tatau e ora
kite hau kau, e ngari, ma te moni e
ora ai tenei taonga, Na ko tetahi he
o te iwi Maori, kawhiwhi te tangata
matau, rangatira ranei kite pepa, ka
haere ka panui ki waenganui i te
tokomaha, heoi kua rongo te toko-
maha i nga korero, ka waiho tena
hei take, e hoha ai te ngakau o te
tangata kite tango pepa, ka mea, kua
rongo au i nga korero o te pepa.
Kaore au e tango pepa, Na ka waiho
tena hei huarahi e mate ai te pepa,
e ngoikore ai te tipu o tena mahi,
taku whakaaro, me kaha rawa te
tuhituhi mai kite Tiupiri i nga male
e pa ana kite iwi kite ETITA o tenei
pepa, ma reira e tere ai le kitea e
te ao nga mahi he, o etahi tangata,
o etahi iwi. Kaua hei waiho ma te
ngutu e korero kau, e hapai tenei pepa,
Engari ma te moni e hapai, ka tika
ai tenei mahi, kite kore te moni, e
kore e taea te whakahaere tenei
pepa, ka penei ano te mate me era
atu pepa kua whakaaturia ake nei e
au.
Heoi ano na to koutou,
Hoa Pono,
na W. E. Kaawhe
Whanganui 2/1/98.
TE RONGO O TE KAPIA O NGAPUHI.
NA anei ano tetahi rongo nui o to tatau
motu ko te Kapia ware kauri, kei te pito kia
Ngapuhi, na he mea tika kia mohiotia e te
iwi Maori te nui o tera taonga o to tatau
motu o tera iwi o tatau.
Na kote Kapia he tino taonga nui rawa atu, ko
tatau ko nga iwi o te upoko o te motu nei kaore i te
mohio kite nui o tenei taonga o te Kapia. Kote
Kapia, koia tetahi taonga o tenei motu, te nui o tona
utu, kote Koura kei runga ake, ko te Kapia kei raro
iho.
Kote Kapia e rima koata te rahinga ake i nga utu
o te Witi o te Oti o te Kaanga, me nga mea pera
katoa.
Pera ano te hiranga ake o tona utu i to te Tiihi i
to te Pata.
Na ko tenei taonga kote Kapia kaore i nga wahi
katoa o tenei motu puta atu kite waipounamu.
Engari kei te pito anake kia Ngapuhi, na ko nga
tangata e puta ana mai te oranga i te Kapia, kotahi
tekau mano, e rua mano tangata no nga motu o te
no, he tau iwi era, e mahi mai nei kite Kari i te
Kapia.
Na e whakaaro ana matau he mea pai rawa kia
waiho tenei oranga mo nga tangata noho tuturu o
tenei motu, kia araia atu nga tangata onga motu o
te ao, kite waiho tonu nga iwi o waho kia maringi
mai ana ki roto i to tatau motu nei mahi ai i te
Kapia, ka hohoro te pau atu o tera oranga o nga
tangata noho tuturu o to tatau motu ake. A ka
takina mai hoki te nui onga tangata rawakore ki
to tatau motu, a tona mutunga he whakaki inga poari
whangai tangata rawakore, ka waiho tenei hei mate
kia tatau, te utu o nga Kapia e puta mai ana
kotahi miriona e toru kota i te tau. A mete
tiaki i aua rawakore.
Na konei ki ta matau whakaaro he mea tika kia
whakaaro te kawanatangata kia hohoro te hanga
Ture hei tiaki i nga Kapia o to tatau motu.
THE KAURI GUM INDUSTRY.
WE deplore the persistent inactivity of persons
in authority to, in some way, prevent the
Kauri Gum being dug and sold by Austrians,
who are still flooding the Northern gum-
fields, which comprise an area of one and a half
million acres and provides employment for eight or
ten thousand workers all the year round. The
yearly export of kauri gum is set down at one and a
quarter millions and is only excelled in value by our
out-put of Gold. It exceeds in value by one and a
quarter the export of wheat and grain of every kind.
![]() |
7 5 |
▲back to top |
THE JUBILEE
The same remarks may apply to butter and cheese
so although very much despised, the gum industry
has proved itself to be one of our most important If
exports and deserves fostering. There is no
questioning the fact that for many years past the
gumfields have greatly relieved our charitable aid
institutions and have continued to be a source of
the greatest comfort to the Northern Settlers and
Maoris, both old and young. This will cease to be-
if an army of about 2000 Austrians and other,
foreigners are allowed year after year a free hand to,
drain our young country of its life's blood, without,
return. Kauri gum is a commodity, which, when
once taken out of the ground can never be replenished,
consequently this great industry which employs
thousands of men, women, and children, will be
wiped clean out of existence in a very short space
of time if not at once conserved. We know for a
fact, on most of the gumfields where a year or two
back settlers could make certain of digging from 28
to 40 Ibs per day, equal to ten or fifteen shillings,
they cannot now by sheer hard work average more
than 7 to 14 Ibs, equal to four or five shillings; this
is owing to the influx of the foreigner and his
systematic manner of digging for gum. They for
instance, open up a face on a hillside or flat as the
case may be, and sweep everything before them, just as
though they were digging up a large garden, taking
great care not to leave the least speck of gum
behind. If a strange bona fide gumdigger asks the
advice of a friend about certain fields the reply in-
variably is, " Well, Bill, its no use going on; clean
worked out; the d— foreigners have been there. "
Now the gum industry justly demands protection,
and claims the immediate attention of our Northern
legislators, among whom we especially mention the
names of Messrs Cadman, McGowan, Massey, Monk,
R. Thompson, Houston, Kaihau, Pere, and last
but not least, Heke, all of whom were more or less
returned to Parliament as representatives of the
gumdigging community. We commend Mr Hous-
ten for the firm stand he has always taken in trying
to relieve the gumfields of their burden. Hitherto,
unfortunately for the country, he has been allowed
by his colleagues to play a lone hand.
We think it is quite time the Government faced
this question of such vital importance to New
Zealand, and so prevent a great calamity befalling
the settlers and Maoris of the North.
By acting at once they will confer a lasting boon
on the workers of this young Colony, and no doubt
will prevent ihe flooding of our charitable aid in-
stitutions, which inevitably must follow if nothing
else is done except talk.
![]() |
8 6 |
▲back to top |
THE JUBILEE. [6] TE TIUPIRI,
Na muri mai o tera Pakanga, Ka Pakanga tetahi
ropu Kamupene Pakeha, ki nga tangata o Awherika,
ka tikina, ano e nga upoko whakahaere o Ingarangi
ka whakamutua taua whawhai, a, kitea ana, no te
kamupene Pakeha taua he, whakataua ana te he
kite kamupene, hopuhopukia ana nga kai whaka-
haere kite herehere, he nui te moni i utua, ai tera
pakanga he whenua ano te take.
Muri mai, ko tetahi Pakanga na nga
tangata o Ihipa ki nga tangata noho o tera wahi.
Na ka haere nga upoko whakahaere o Ingarangi
kite whakamutu i tera whawhai, a kua ngawari
haere te tera Pakanga, i naia nei, he whenua ano te
take.
Na muri mai o tera Pakanga, ka ara ake ko te
whakaaro o Ruhia kite tango, kite muru i nga wahi
hei takotoranga pu o roto o te rohe o te whenua o
Tiaina. Na kua huri atu nga whakaaro o nga
tini ruanuku o Ingarangi kite peehi i tera kapua
nui o te Pakanga kia mutu. Na, aha koa he moko-
puna na to tatau whaea aroha na te Kuini taua
kingi o Ruhia, kore rawa nga upoko whakahaere o
kereti piritini i whakaaroaro kita ratau mokopuna,
ka whai tonu kote tika, kote pono, ko te rangi-
marie, kia mau i a ratau. Na kei te whakahe a
Ingarangi i taua mahi a te kingi o Ruhia. A e
whakaaro ana te nuinga o nga Nupepa o te ao, e
kore pea tera whakaaro tango, muru, a Ruhia e
tutuki kite kino, engari ko te kupu a tana tamaiti
kingi o Ruhia. I mea ia e kore ia e rongo kite
whakaaro tohutohu atu a etahi ia ia. Na kote
te kupu whakatauki a nga ruanuku upoko whaka-
haere i ki ai. Ehara he tamariki kaika, ara tona
tikanga he tamariki kaika, he tangi tona mutunga. Na
aha koa enei raruraru katoa onga iwi o te ao, kei
te mau tonu te tipu o to tatau ake motu i runga i
nga mahi, me nga whakahaere katoa, kei te hono
tonu te haere a nga Kaipuke a nga Tima pikau
taonga o Niu Tireni ki Ingarangi, me era atu wahi
o te ao. A, kei te pera hoki nga kaipuke nga Tima
o te ao kite pikau taonga mai ki to tatau motu,
a kete whakaki tonutia mai ana to tatau motu e te
tini nga heke o te ao, e whakaki nei. He tohu
pai tenei no Niu Tireni. Na kua rongo hoki
koutou, aha koa e nei Pakanga katoa kua kia ake
nei, kore rawa te iwi o Kereiti Piretini o Aerana
me ona motu o te ao i raruraru, puta, ana te
whakaaro nui aroha whakamoemiti kite ra nui o
Kuini Wikitoria kua hori ake nei ia tatau, na mo
tera putanga o te pepa nei ka tukua atu e matau te
ahua o nga whakahaere katoa o Ingarangi, me te
ahua o te tu a nga manuao me te maha o nga maero
i tu ai te mahi nei a te taane a te wahene, kia kite
ia te kuini e haere ana me te tini o nga upoko ariki
ruamuku e arataki ana i tana ropu i muri i to
ratau ariki i taua ra nui.
RETA TAUTOKO MO TE
TIUPIRI.
KITE. ETITA.
E taku hoa tena koe kia tau nga manaki-
tanga katoa a te runga rawa, me ona mano
ki a koe, me te. Kamupene o te Tiupiri, me
te komiti whiriwhiri i te ora mo te TIUPIRI,
kia ora kia ora e te iwi kia ora koutou, mo
koutou i whakaaro nui kite whakatu i te ingoa
rangatira Honore o to tatau wahine Ariki
Kuini Kingi o Ingarangi hei reo mo te ao,
hei reo mo tatau, hei tohutohu i a tatau ki
nga huarahi e puta mai ai te maramatanga
kia tatau, kia ora e nga rangatira, kia ora
e te iwi Whanganui kia ora mo koutou i
whakapau nei i to koutou kaha kite karauna,
kite whakatapu i te ra nui o to tatau whaea
aroha, o Atereta Wikitoria o Ingarangi, E
taea koia tena whakaaro e te tangata tutua,
e te iwi tutua ranei, e kore, katika ano mau
e meiha Turoa, e meiha keepa. Ka tika, no
te mea he uri rangatira korua, no o korua
tipuna heke iho kia korua. A ka tika ano
ma korua e kawe te ingoa tapu o te kuini ki
runga kite tuahu, he uri toa hoki korua, no o
korua whaka hekenga, E hoa ana hoki ahau
mo taku kitenga iho, kua tu kote tiamana o
te komiti nui o nga rangatira whiriwhiri o te-
motu nei, kote Whatahoro te Etita E koa
ana ahau kia koe e hoa, kia kaha koe, Engari
ko a koutou wakaaro rereke, ko a nga awhe-
kaike, kaua hei mauria mai hei taonga mo
koutou kia mahara ki o koutou whaea i ora
ai koutou, he wahine. Kote mea tenei e
whakanuiana kote ropu wahine. Kia ara te
uru o te iwi Maori ia koutou i nga awhe kaihe,
koi pouri he reo matua tenei no tatau
Na Hiraurau o
MARATAPARA,
Auckland.
HE WHAKAHANGAI I TE
KUPU MOTITORE.
I te nama tuatahi o te TIUPIRI i whakaa-
turia e matau i haere a Titore rangatira o
Ngapuhi ki Ingarangi. A kua tae mai te
reta a Hare Hongi o te ono ongara, mea
mai, kaore i tae ki Ingarangi E ngari ki
Poi Hakena raua Nipiro i te tau 1820, a no
1831 ka mahi tutu etahi Pakeha ka tuhituhi ia
tetahi pukapuka a nga rangatira o te Rarawa
ki a Wiremu te tuawha o Ingarangi whakaatu
tikanga hei peehi i te mahi tutu a aua Pakeha,
no te taenga o taua reta ka utua mai kite
Piriniha Titore me ona hoa rangatira i te tau
![]() |
9 7 |
▲back to top |
THE JUBILEE [7] TE TIUPIRI
1833. Ko taua reta me nga taonga o te
kingi i tae pai mai kia Titore me ona hoa,
Na Puhipi Pakeha i mau mai, a noho tonu iho
ia i kororareka hei kai whakahaere i te Ture
monga Pakeha. Na e koa ana matau ki to I
whakaatu, mai i te hangaitanga o te ingoa i
haere o tera o tatau kua kia ake nei. A e,
kia penei te ahua mo tatau ka kite mai. E
koa ana hoki matau mo tau reta mihi, tautoko
i ta tatu taonga i te TIUPIRI kia ora koe.
HE PITO PITO KORERO.
*
Kote Kowhatu Whakapakoko o te Paranihi
Pirimia kua mate ra, Ka Whakakitea kite iwi nui
tonu a te 13 onga ra o Hanuere tau 1898,
nei ko Ta Ropata te Taute te tohunga o te tuahu,
hei whakakite mai kite iwi nui tonu.
Ko nga mahi ma te kooti whenua o Whanganui
nei kote Taone o Pipiriki, muriatu ko whakaihu-
waka, muri atu muriakau.
Kotahi tetahi tangata i hopukia e nga Pirihi o
Takee mo te kohuru tangata te take, no te maunga
ka kitea i roto i ona kahu tetahi pukapuka o nga
ingoa o nga tangata i kohurutia e ia 102 i mate ia ia.
Ite tikaka o e ra o te waru nei, ka rere mai te ahi
o waho atu o te taone o Tehimenia, ka tau kite
taone, a pau atu te taone katoa o Tehimenia i te
ah, ihe nui te tangata i mate te Hoiho, te Hipi, te
kau, i taua ahi.
Kei te kimi tonu nga matua, me nga whanaunga
o Tini Pope ia ia a kaore ano i kitea.
Ko nga tangata o te ropu o te Whiti kua puta te
kupu a te Kawanatanga ka tukua ratau kia puta
ki waho o te herehere.
Erua nga Tuna i mau i nga tangata o manga-
tarata wahi e tata ana ki waipawa e 49 panua
taimaha o tetahi 32 pauna o tetahi.
Kote makete wuru o te Waipounamu i te te
Hanuere nei, he ahua pai taua makete, E 6000
mano peera wuru i hokona, he toru toru nei nga
peeke i toe mai i taua makete, kote utu onga wuru
pai e 8½d no etahi 7½d no nga wuru iti iho te pai
i era e 72/3d no etahi e 7d no nga wuru pupango nei
e 6½d no etahi e 5½ no nga wuru me era atu wuru
pakarukaru e 3½d.
Na tenei ano tetahi taonga pai rawa mo nga
tangata kaha nei. te kai waipiro, ka taea te rongoa
i naia nei, ki taua rongoa, ka waiho taua waipiro
hei kehua kia ia, e kore rawa ia e kaha kite hoki
atu ki taua kai ano i muri atu.
The Paris grave diggers have threatened to stop
work. It would not be the first time that grave
diggers have left their employers in a bole.
KAWANA KARAHIKO.
Na i mea kua hoki atu to tatau hoa a kawana
karahiko, me tona hoa wahine, me a raua potiki
aroha, ki to ratau pa tuturu, ki ingarangi, i muri o
te poroporo aki a nga rangatira i a koutou i Poneke
i to na aroaro i muake o tuna haerenga atu ki
Ingarangi.
ODDS AND ENDS.
•
A submarine boat, that is destined to enact an
important part in warfare, has been tested by Prince
Waldemar, of Denmark. In form it is like a fish,
and can descend below submerged chains in har-
bours, and can cut cables and wires with shears at
its keel. Two men, who work the vessel, have
stayed in it several hours under water without in-
convenience. They take with them a supply of
oxygen, and they can eat their meals quite com-
fortably.
"Papa, dear, " said old man McCan's eldest
daughter as she bent fondly over him during his
last birthday, " forgive me for asking you, but what
are you going to leave your darling daughter when
you die" "Fatherless!" cried the irascible old
war horse, as he rolled over with his face to the
wall and kicked so hard that he almost fractured
the footboard.
Within the last few months the trustees of
the British Museum have become possessed of a
Chinese bank note, which was issued from the
Imperial Mint just 300 years before the circulation
of the first paper money in Europe. The note is
one which was issued in the first year, or one of
the first years, of the reign of the first Emperor of
the Ming dynasty. The interest attaching to the
note is very great. It is older than the first real
bank in Europe—that of Barcelona (1401); exactly
three centuries separate the date of issue from
the establishment of the Bank of Stockholm (1668),
which was the first bank in Europe to issue notes;
and it is only a century later than the pieces of
stamped leather—the prototypes of European bank-
notes—which were issued by the Emperor Frederick
II. at the seige of Faenza in 1241.
The man who is able to travel extensively can
generally learn enough in a year to make a bore of
himself all the rest of his life. " What a wou-n-der-
ful thing!"
What the world wants, says somebody, is a new
religion. We doubt it. Some people are not will-
ing to pay for what they're getting now.......
![]() |
10 8 |
▲back to top |
THE JUBILEE [8] TE TIUPIRI
KAIKOHI O TE TIUPIRI.
Na tenei ka tukua atu e matau a Parete Wereta
he tamaiti tino pai ia, tika hoki no Whanganui nei
kite kohi haere inga ingoa onga tangata e hiahia ana
kite tango i te pepa o te TIUPIRI he mea ata pooti
ia na to matau Komiti mo tau a mahi, kau a koutou
e wehi kia ia.
NA TE KOMITI o TE TIUPIRI.
WHAKAMAHARATANGA.
Kote haerenga whakamutu nga tenei o te TIUPIRI
nei ki te toro haere ia koutou. E ngari ma te
powhiri rawa a te tangata ka peka ai ki to whare,
ko te kai mana i te ono marama 76, I te tau 126.
Tukua mai ta koutou powhiri i naia nei. I
KAWANA RORE RAANA PAARE.
!
I
Na tenei a Kawana Rore Raana Paare kua tae;
mai ki Nui Tireni hei Kawana, hei mangai mo te
Kuini Wikitoria o Ingarangi ki enei ona iwi. Ko
taua Kawana he tangata rangatira, he tangata tai.
tamariki, he tangata mohio hoki, na o te wa poto o
tona taenga mai ki Niu Tireni, he nui te mihi o te
iwi Pakeha muna. Na tera pea taua kawana, e
haere atu ki o koutou marae ake, kite ai i nga iwi
Maori, hei reira hoki tatau mohio atu ai ki ana
whakaaro mo te iwi Maori.
Ko nga mahi o te Paremata o te Koroni i te tau
kua hori ake nei, he whawhai turaki kawanatanga
te mahi, ko nga take i oti e harawa i te take
nui. Na me koa tatau i tenei tau kaore he ture
hou i oti hei whakararuraru ia tatau.
We are informed that the natives of Murimotu
and Taupo arc holding back their wool this season
until they hear what price can be obtained from
Wanganui or Napier.
HORI ROPIHA.
Kua tae mai te rongo kua mate a
Hori Ropiha to tatau hoa rangatira
o Waipawa tetahi tino rangatira o
Heretaunga he roa ia e takoto mate
ana i ona kanohi
KUMANA METE KAUMPENE.
Tangata Whakaminetaonga o ia ahua o ia
ahua Katoa. •
Ki oku hoa Maori tena koutou kia mohio mai
koutou, ko ahu tonu te timuaki tuturu e whakahaere
ana inga tikanga katoa kuakia i runga ake nei.
E tino whakamoemiti ana ahau kia koutou, mo te
tunga o te nupepa, ka perehitia nei kite reo maori,
whaka pakehatia ano hoki tetahi taha. Mehe mea
ka whakahaerea tenei pepa i runga i nga whaka-
haere kaha tika hoki. Etino mohio ana ahau, era
e kapi nga hiahia kua maharatiake i mua noatu, a e
tino tumanako ana ahau tera e puta he painga ki
nga maia nana nei i whakatu tenei pepa, a tera hoki
e tae atu nga painga ki nga maori, me nga pakeha,
e noho nei Aotearoa me te waipounamu. A tera
atu putanga o te nupepa, katahi ahau ka tuku
mai i taku panui i nga taonga o taku toa. I naia
nei, ia ka whakamoemiti atu ano ahau kia koutou,
a e hiahia ana ahau kia, whiwhi tonu koutou i nga
haringa o te tau hou nei, na to koutou hoa pono.
Na T. D. KUMANA,
Riitiwe tiriti, Whanganui.
CUMMINS & CO.,
GROCERS AND GENERAL
PROVIDERS,
RIDGWAY STREET, WANGANUI.
To MY MAORI FRIENDS.
You will please understand that I am
the proprietor of the firm doing business as above.
I am desirous of congratulating you on the es.
tablishment of a newspaper printed in Maori and
translated into English. If this newspaper is con-
ducted on good sound lines I feel sure it will fill a
long felt want, and I sincerely trust it will be of
mutual advantage to the promoters as well as to the
Maoris and European residents of the North
Island.
In a future issue I will put forward my busi-
ness advertisement, meanwhile I again offer you
my congratulations and wish you a
HAPPY NEW YEAR.
Yours sincerely.
T. D. CUMMINS.
J. L. TIWIHANA,
(Tiemi mititi. )
TANGATA whakamine taonga kai katoa o ia
1 ahua o ia ahua mo te utu iti, kia mahara tonu
koutou kite wahi e tu nei taku toa kei te koki tonu o
Rititwe Tiriti, me Wikitere Tiriti o Whanganui.
T. L. STEVENSON.
Full Stocks of
GROCERIES, and Produce of Every Description
at Lowest Prices.
Note the address: Corner of Ridgway Street and
Wicksteed Place,
![]() |
11 9 |
▲back to top |
THE JUBILEE. '\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_ TE TIUPIRI.
NOTICE.
A reminder to those persons who
have received free issues of the
JUBILEE: The subscription will be
as follows—Half-year, 7/6; yearly,
12/6. Charges for advertisements
will be the same per inch as is usu-
ally charged by other newspapers;
/
half-yearly volumes 10/6; yearly,
21/-\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_
PANUITANGA MO TE TIUPIRI
NUPEPA.
Kia mahara nga tangata i tukua utu kore-
tia atu nei te Niupepa o te 4, ote 11, o
Hanuere tau 98. Katimata te utu o te pepa
nei i te putanga tuarua haere atu ki te ono
marama ki te tau ranei, na me mahara te
tangata ki te tuku mai i tona moni mo te
TIUPIRI Nupepa i mua mai o te toru o nga
putanga o tenei pepa kia taki ai te puta atu
kia ia. Te utu mo te ono marama 7/6; mo
te tau 12/6; monga tono panui Toa me era
atu tono panui kei te inihi te utu pera ano me
te ture o nga tono panui o nga nupepa pakeha.
Mo te pukapuka kotahi o te ono marama 10/6;
mo nga pukapuka e rua kawenata o te TIU-
PIRI nupepa i te tau 21/- na ki marama mai
koutou i naia nei
NA TE KOMITI o TE TIUPIRI.
PIRIHITARA ME KORUMANA,
P O I H A Monga Whanau Kotoa.
Wikitoria Awanui, Whanganui.
BRISTOL AND COLEMAN,
FAMILY BUTCHERS,
Victoria Avenue, Wanganui.
W. MEKE KIRA,
He tangata mahi kowhatu urupa ahau, kei au ano
nga tauira kowhatu urupa, me te utu moia
kowhatu ina tonoa mai kia tukua atu eau
Taupo Ki, Whanganui.
W. McGILL,
Monumenal Works, Taupo Quay,
Wanganui.
Designs and Estimates forwarded on applica-
tion. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_
M HOKENA NA TE KAUMPENE.
Tangata Whakamine taongo e tango ana
irunga te hoko, wuru, hiko hipi, kau me
era atu mea pera
Taupo Ki, Whanganui.
M HOGAN & COMPANY.
LIMITED.
GENERAL MERCHANTS.
Buyers of Wool, Skins, Hides, &c.
TAUPO QUAY,
WANGANUI.
F. KOURAMANA.
TANGATA hokohoko taonga tuarua kua oti te
1 kakahu te mahi oia ahua oia ahua me te hoko
mai ano i nga mea katoa aha koa heaha heaha
mai i te ngira tae atu ki te haika.
Whanganui.
F. C O L E M A N,
DEALER,... Whanganui.
Always in stock second-hand goods of every des-
cription. I buy anything from a needle to an
anchor.
WIREMU KARIMANA,
TANGATA Rongoa Whakamaroke Tupapaku
1 i runga i nga Matauranga o tenei wa e roa ai
te Tupapaku e Takoto ana.
Wikitoria Awaniu, Whanganui.
WILLIAM CALMAN,
EMBALMER and Modern Undertaker (American
: System). ——
Victoria Avenue, Wanganui.
THE WANGANUI UP-RIVER TOURIST
1 STEAMER LINE. (New Zealand's Rhine)
NEW TOURIST ROUTE.
I \_\_
Steamers: " Manuwai, "
For all particulars apply to
A HATRICK & CO. Agents
![]() |
12 10 |
▲back to top |
TAMATI HAWI TIEMI.
Whairaihana.
TANGATA mahi ahau mo nga wha-
kaara whare, toku tari kei te
whare nui o Kamene, Whanganui.
THOMAS HARVEY JAMES.
(Articled) ARCHITECT.
ADDRESS:
Cummins Buildings, Whanganui.
HOHEPA PAORA,
KAMUPENE WHAKAMINE TAONGA KAKAHU
WAHINE TAANE.
Paraikete, Horo, nga Kakahu Katoa o te
tinana o te Tangata.
Awaniu Tiriti o, Whanganui.
JOSEPH PAUL & CO.
DRAPERS. AND. CLOTHIERS,
Wanganui.
Blankets, Shawls and Clothing,
WIREMU HOKA,
Whare Kai, inu inu Wai reka. Ritiwe tiriti
e tata ana kite Poohi apiha.
Rohi, Pikete, Keke, Rare, me era atu mea
pai mo te kai.
Whanganui.
WILLIAM HOGG,
Refreshment Rooms, Ridgway Street, close
to Post Office.
Bread, Biscuits, Cakes and Lollies.
REWETI MARE ME TE KAMEPENE.
HE kaitiaki, mahi, whakahaere, mihini,
haeana, parahi, whakaara piriti, nga mea
katoa, e oti ai te kanataraki mahi, nga mea e
oti ai te mira kani rakau, mahi paera hanga
kaata, paki, kooti, Parakime hoki.
Taupo Ki Tiriti o, Whanganui.
DAVID MURRAY & CO.
IRON and Brass Founders, Engineers Boiler
Makers, Millwrights, Blacksmiths.
Bridge Building, Ship and General Iron work,
Contractors' Plant. Machinery: Cheese and
Butter Factory and Sawmill Machinery.
TE TINO TARI O TE MOTU TUARAKI.
E EKE ki runga i te whenua e eke ki runga
i te whenua e tama ma.
Nga whenua whare, me era atu mea e hokona
mai ana, Ehokona atu ana kite tangata.
Ko nga tono katoa, ka whakaotia paitia e
au P. RANANA;
Timuaki Whakahaere,
Awaniu Tiriti, Whanganui.
GET ON THE SOIL YONG MAN, GET ON THE
SOIL.
Great Northern Road Agency. Properties
Bought and Sold. Commissions of all kinds
executed.
P. LUNDON, Manager.
TEONE MAKIWHARANGI,
KAI tui hera kaipuke. Teneti, Me era
atu mea. Kai whakamine kareko.
Hiiti. Uhitepu. Me era atu mea hanga
teneti. Taporena. Kahu hoiho. Kupenga
hao ika. Me era atu mea.
Awaniu, o Whanganui.
JOHN MCFARLANE,
SAIL MAKER, &c.
Importer of Calicoes, Sheetings, Damasks, &c.
Manufactures — Tents, Tarpaulins, Horse-
covers, &c.
Avenue, Wanganui.
TEWI MAKIWHARANGI.
TANGATA Whakamine taonga Rino, me
era atu taonga maro, katoa e puritiana ki
konei, mo te Hoko. Waea taiepa, Rino uhi
whare, Tepara, Neera, Parau, Hapara, me
nga mea ngaki whenua katoa, omu, toki,
Perohuka, keena kohua kai, Paneke, Pureti
me era atu mea pera katoa tona tini noatu
onga taonga pera, e hokona ana i konei mo
* te utu iti reawa.
Ritiwe Tiriti, Whanganui.
DAVID MCFARLANE, •
WHOLESALE & RETAIL IRONMONGER,
Ridgway Street, Wanganui,
Hold large stocks of—Fencing Wire, Corru-
gated Iron, Staples, Nails, Ploughs,
Spades and other garden tools; Camp
Ovens, Axes, Slashers, Enamelled and
Tin Billies, Pannicans, Plates, and
General Ironmongery.
All goods sold at lowest market rates.