![]() |
Te Toa Takitini 1921-1932: Number 68. 01 April 1927 |
![]() |
1 563 |
▲back to top |
TE TOA TAKITINI
Registered at the G. P. O. as a Newspaper.
Nama 68 HASTINGS Aperira 1. 1927
PITOPITO KORERO.
i to hurahanga o te kohatu a Te Arawa ka korero mai te
Tiuka, i tona whakamihi ki te karakia katoa me te hangai o nga
kupu o to kauwhau.
Ko tona hoa wahine i mea: "Kaore ano ahau i tupono ki
tetahi karakia i penei rawa ai te kaha o taku ihiihi.
Mehemea kaore ahau i tae ki taua karakia, tera ahau e
pohehe mo te ahuatanga o te iwi Maori. He nui hoki taku
whakamihi mo te papai o nga reo o te Maori i te koaea e waiata
mai ra. Ka whakahua pakeha mai nga Minita i nga upoko, i
nga, inoi, uaua ana taku whakapono atu he Maori tuturu em e
korero mai ra, i te mau pai rawa o te reo Ingarihi i a ratou.
I te whakapuaretanga o Te Aute Kareti, ka korero mai te
Kawana-tianara, i te taenga atu o te Tiuka me tona hoa ki
Poneke, ka hoki ano nga korero mo nga mea whakamiharo o
Rotorua i kite ai raua. Otira ko tetahi o nga mea kaore rawa i
te wareware ia raua ko te karakia i Ohinemutu. I ki atu te
Tiuka ki a ia: "I came away from that Church feeling a better
man. " (Taku hokinga mai i te whare-karakia, maaha katoa a
roto i u au. )
KOHATU A TE ARAWA.
No te Mane te 28 o Pepuere ka hurahia e te Tiuka te kohatu
a Te Arawa whakamahara ki ana tamariki i mate atu ki nga
marae o te pakanga.
Mo tera putanga o te pepa nga whakamarama.
![]() |
2 564 |
▲back to top |
Registered at the G. P. O. as a Newspaper.
TE TOA TAKITINI.
Te Utu mo te Pepa 10/- i te tau.
Me penei nga reta "Te Toa Takitini, " Box 300, Hastings.
504 TE TOA TAKITINI Aperira 1, 1927
TE MANAAKI A NGA MAORI I TE TAMA A TE
KINGI.
Kua tae mai enei kotuku rerenga tahi, kua takahi o raua
waewae i nga marae maha o Aotearoa me Te Waipounamu, kua
mihia raua e nga iwi o te motu nei, pakeha, Maori, a kua whiti
atu inaianei ki Ahitereria haere ai. Kaore rawa he raruraru i
pa ki a raua, mai ano o te taenga mai, a tae noa ki te hokinga
atu. \_
Ahakoa i pau te marama tuturu i a raua e haere ana i nga
rohe katoa o Niu Tireni, me te matakitaki ki nga mea whaka-
miharo o tenei whenua, ko te ra e tino nui rawa ana te raua
whakamihi, ko te ra i kite ai raua i te iwi Maori i Rotorua. I
korero tonu mai te hoa wahine a te Tiuka, ki te kai-tuhituhi,
katahi ano raua ka kite i enei mahi ataahua a nga iwi Maori o
te ao no to raua tutatakitanga ki te iwi Maori i Rotorua.
•
Kei te whakamihi rawa raua ki te pai o nga manaaki a te iwi
Maori i a raua, ki te pai, me te ora o te tinana, me te ataahua
hoki o te hanga o te tangata.
Engari ra he pai ano no nga whakahaere a o tatou kai-
arahi. Ahakoa i iti iho tenei hui i tera i te wa o te tuakana, ki
te titiro atu a to tokomaha o te hunga i kite i tera me tenei,
ueke noake te pai o nga mahi i tenei o nga hui. Noreira e nga
iwi i tu nei ki te aroaro o to tatou uri kingi, o to tatou ranga-
tira, kia ora katoa koutou mo te pai, te ataahua, te wana, te
•inihi o: a koutou mahi hei manaaki i te tama a to tatou Kingi.
No koutou ke te kaha, te mohio, me te pai, tau ana ki runga ki
te iwi Maori nui tonu, te honore me te kororia. Kia nui nga
ora ki a koutou katoa.
Tenei hoki te inihi nei ki o tatou kai-whakahaere huhua
noa; atu e Koro o taea katoatia te whakahua.
Otira kia nui nga inihi ki to tatou Pirimia me ona Minita
o te Karauna, mo te tukunga mai i nga whakahaere ki nga
ringaringa o Te Raumoa, o Apirana Ngata, o Ta Maui Pomare.
o To Rangihiroa. Mo te tuha ki te tangata whenua, ara ki a Te
Arawa kia nui nga mihi ki a Taiporutu Mitere mo ona kai-
awhina.
![]() |
3 565 |
▲back to top |
Aperira 1. 1927 \_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI \_\_\_\_\_\_ 565
TE KARAKIA I TAE AI TE TUIKA.
No te po o te Ratapu Pepuere 27 ka tae te Tiuka me tona
hoa wahine ki te karakia i roto i te Whare-karakia o nga Maori
i Ohinemutu. I reira hoki etahi o te ope a te Tiuka, me to
tatou Pirimia me tonu hoa, me Sir H. Rhodes me Te Hon.
Wiremu, me te Hon. Bollard me etahi atu.
Ko te whakauru ki te karakia ma te tikiti. anake a he mea
kowhiri kia 10 ki te 20 o ia iwi i tao mai nei ki te hui. E 50
nga morehu o te pakanga nui, tekau-ma-tahi nga morehu o nga
pakanga Maori o te 1860 ki te 1870 i noho mai i muri i a ratou
tamariki. Ko Roger Dansey te kai-whakahaere o nga hoia katoa.
Ko te wahi tuatahi o te karakia he tapaetanga na nga hoia i
nga putiputi ki te Ata. hei whakamahara ki o ratou hoa e takoto
mai ra i nga marae o te pakanga. I tukuna atu nga putiputi nei
ki nga ringaringa o Rev. Peni Hakiwai. tetahi o o ratou matua i
te wa o te mura o te ahi.
I roto i nga kupu mihi a Hakiwai. ka ki ia: —E tika ana
kia hoki o tatou whakaaro i tenei ra ki o tatou hoa i mahue atu
nei i a tatou e tiraha mai ra i tera marae i tera marae. Ahakoa
kua mato, kei te ora tonu mui ratou. Ko nga putiputi nei he
roimata no tatou mo ratou ma e takoto mai ra i nga marae o nga
iwi ke.
•
1 muri iho ku waiatata te himene a nga hoia "Au e Ihu
tirohia. "
Ko te wahi tuatahi o te karakia na Paora Temuera i whaka-
haere ko te upoko na Panapa Minitia o Ngapuhi i panui ki te
reo Maori, pakeha. Ko te wahi tuarua o te karakia na Te Hara-
wira o te Pihopatanga o Akarana i whakahaere. Pai ana te
marama o nga reo rua o nga Minita. E 24 ngu mema o te
koaea, pai atu a ratou himene, me ta ratou "Anthem: Jesus shall
reign. " Ko te kauwhau i a Rev. P. Peneti. Ko tana rarangi
he mea tango mai i a 1 Ham. 10: 24. "Na ka hamama te iwi
katoa, ka mea, Kia ora te Kingi. "
1 whakautu te kai-kauwhau i te whakamaramatanga o tenei
rarangi me te hangaitanga ki tenei ra. He nui nga tohu o te
piri-pono kei tena hapu kei tena hapu i te mea he iwi piri pono
tonu te Maori. Ko nga raruraru kaore i tipu ake i waenganui
nga Maori me te Kuini, engari ki nga kai-whakahaere o tona
mana.
Titiro ki nga tohu o te piri-pono o te marae e noho nei tatou
(1) Ko to Kuini e tu mai ra i te Papa-i-Ouru. (2) ko nga
haki e ono e tare nei i roto i te whare-karakia, (8) Ko te haki
te Kingi e ture nei i runga te kai-kauwhau. (4) Ko nga morehu
11 o te pakanga Maori, (5) ko nga morehu o te pakanga nui Kua
taha ake nei. (6) Ko te pare putiputi e takoto mai ra i runga
i te Ata whakamahara ki nga tamariki rangatira o to iwi Maori
e lira ha mai ra i roto i nga iwi ke o te ao.
![]() |
4 566 |
▲back to top |
566\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_Aperira 1, 1927
1 te wa o te pakanga he whakamaoritanga ano to te kupu nei
"piri-pono". I te wa o te maunga-rongo tera ko tona whaka-
maoritanga.
I te tau i u mai ai nga waka o o tatou tipuna i Hawaiki,
tera tetahi kingi taitamariki nei i wiwi. I tona marenatanga
ka hanga e ia he ringi. I runga i taua ringi enei kupu e toru
"God, France, Margaret" (Te Atua, Paranihi, Makereti) me
tana whakamarama, ka piri-pono ia ki enei mea e toru, ki tona
Atua, ki tona whenua, ki tona hoa me to raua kainga (home).
Koia nei te whakamaoritanga tika o te kupu nei "piri-pono, "
ara "loyalty. "
Ko Henare Taratoa i whawhai ki te Ingarihi i te Keeti Pa.
Otira he tangata piri-pono taua tangata. Ka mutu te pakanga i
te ra tuatahi, i te po ka rongo i te pakeha e ngunguru mai ana i
roto i nga parepare. Ka heke atu. ka patai, he aha to hiahia? Ka
utua mai, he wai. Kaore he wai o te pa. Ka mau a Henare i tana
taha, ka ngoki haere i roto i te rarauhe i te manuka kei kitea
mai e nga heteri (sentry) pakeha. Te hokinga mai ka tae ki te
pakeha ra (he Kanara tana pakeha) ka whakainumia, ka waiho
atu te taha. I te ata ka tuaruatia te whawhai. No tenei ra ka
mate a Henare Taratoa. I runga i u ia nga kupu he mea tuhi-
tuhi e ia ano "Ki te mate kai to hoa riri whangai nga ki te mate
wai whakainumia. "
Na Pihopa Herewini i whakama te tohu whakamahara ki
a Henare Taratoa, kei Lichfield. Ingarangi, e tu ana.
He tangata tenei i piri-pono ki tona Atua ki tona whenua
ki tona iwi.
Ko tona wairua hopukia e tatou. Whakamaoritia e tena e
tena o tatou te kupu nei te "loyalty, '' te piri-pono.
"Kia ora te Kingi. "
TE AUTE KARETI HOU.
No te 10 o nga ra o Maehe, 1927. ka whakapuaretia e te
Kawana-tianara te wahanga whakamutunga o te Kareti. Ka toru
ai nga wahanga o Te Aute kua oti katoa. Ko te utu mo enei
whare katoa e £30, 000. He mea hanga ki te pereki ki te raima,
a tera e tu pai tonu mo etahi rau tau e takoto mai nei. Kaore
he wehi kei pau i te ahi a muri nei.
Ko te ingoa o te wahanga katahi nei ka whakapuaretia, ko
te "Assembly Hall. " ara "ko "Te Hooro Huihuinga. " Ko te roa
o tenei mumu e 66 putu. ko te whanui e 36, ko te ikeike e 25
putu. Hahi ake i a Porourangi, i a Tamatekapua. i a Rangiatea
ranei. Ko te tumanako o nga Kai-whakahaere o te Kura, me nga
tamariki tawhito. kia whakaurua nga mahi Maori ki roto i tenei
wahanga a tona wa. Ko te tauhu me nga heke, he men hanga
ki ta te Maori tauira. Engari kaore ano nga tuhituhi nga
whakairo ranei kia mahia.
![]() |
5 567 |
▲back to top |
Aperira 1, 1927 TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_567
Engari he wa tona, ka tahuri ai tatou te iwi nui tonu ki to
whakahaere i tenei take, kia riro ai ma tena iwi, ma tena iwi,
tana wahi tana wahi. Kua kiia hoki tenei kura 110 te motu katoa.
a ko te wawata o etahi o nga maramatanga i roto i u tatou kia
waiho a Te Aute a tona wa e takoto mai nei, -hei kura nui mo te
Iwi Maori, ara hei "University. "
TE WHAKAPUARETANGA.
Na Atirikona Hapata Wiremu i whakahaere te Karakia, he
inaha hoki nga Minita, i tu atu hei hoa mona.
Na te Kawana-Tianara i whakapuare nga tatau, nana ano
hoki i hura te whakaahua peita o atirikona Hamiora Wiremu te
kaumatua nana i whakatakoto nga kaupapa tuatahi, i mohiotia
ai a Te Aute hei taonga whakamiharo te iwi Maori.
I roto i nga kupu whakamihi a te Kawana-Tianara, i whaka-
atu ia i te pouri o tana hoa wahine mo tana korenga e tae mai
i tenei ra i tona mate. Nui atu te aroha o tona hoa ki te iwi
Maori me te tumanako kia pai to whakatipu o te iwi Maori a nga
wa e takoto mai nei. He wahine mohio tona hoa ki nga korero
mo te iwi Maori, he ahua mohio hoki ki te reo Maori.
Ko te Hooro kua whakapuaretia nei, he penu tona ahuri me
te manawa o te tangata. Kei konei te manawa e ta ana. engari
ko nga toto, me ona painga ka haere ki nga wahi katoa i noho, ai
te iwi Maori.
\_
Katahi ka tahuri iho to Kawana ki nga tamariki, ka ki: —"E
ta ma, titiro marama atu ki mua i o koutou aroaro. Kaua hei,
teretere noaiho i runga i te kare o nga wai. Kia marama te
titiro ki mua. Kia u te whakaaro, kia pakari. E whai ki to
taumata honore o te matauranga. Ki te kore e taea, kaore koe
e whakama mehemea i whakapau koe i to kaha. Kia mahara ki
to Kareti, a, a te wa e uru ai koe ki nga mahi o te ao. kia hoki
mai o mahara ki to Kareti, kia whiwhi hoki to kareti i te honore
i runga i au mahi. Kia pono to mahi ki to kura, ki to Kingi,
ki to whenua. Kotahi te mea nui rawa kei wareware i a koe,
ko te wehi, ko te aroha o te Atua. Kin mau ki tenei i roto i o
mahi katoa. "
He nui te whakamihi ki te papai o nga korero a te Kawana.
me te kaha o tona aroha ki nga tamariki o te iwi Maori Te
huinga atu ki roto i te Hooro ka mutu te himene ka tu mai a
Atirikona Hapata, ka mihi ki a Te Wiremu, ki u Te Tatana, me
nga kai-whakahaere o te kura. Ko tana kupu nui. he whakahoki
nana i te taunu a nga pakeha e ki nei. he iwi mangere te Maori.
1 whai kupu ano hoki a Ta Maui Pomare mo te pai o te
Kawana-Tianara ki te haere mai ki te whakapuare i Te Aute.
I mihi ia ki nga Kai-tiaki o te Te Aute mo te otinga pai o te
Kareti. I whakahe ia mo te kore rawa o etahi whakairo Maori.
tuhituhi ranei e kitea ki roto i nga whare hou o Te Aute. I
whakaatu ano ia i te ahua o te Kura i ona ra.
![]() |
6 568 |
▲back to top |
568 TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_Aperira 1, 1927
Pai atu ana kupu ki to whakarongo atu a te pakeha a te
Maori. He nui hoki ana mihi ki a Atirikona Hamiora Wiremu,
ki a Te Tatana, kia a Mr. Loten, ki te tangata i rite atu tona
ahua ki to te Tatana.
I whai kupu ano hoki a Mr. Russell, te tiamana o nga Kai-
tiaki o te kura i mihi ki nga manuhiri o tenei ra nui.
I reira hoki a Te Makarini te tangata nana i hanga to
Makarini Karahipi hei whakamahara ki tona papa.
HUI MO TE PIHOPATANGA
I tu te Hui a te Hinota o Aotearoa ki Ohinemutu, Rotorua, i
te I o nga ra o Maehe 1927.
Ko Rev. P. Peneti te tiamana. Ko nga tangata enei i tae
mai: —
Nga Minita: W. H. Keretene, P. Hakiwai, K. T. Harawira,
W. N. Panapa, me Peneti.
Nga Mangai-reimana: Hon. A. T. Ngata. T. Paraone, T.
Tane, W. Kingi.
(I Rotorua ano a Revds. T. Tokoaitua me P. H. Leonard,
engari kaore i tae marama atu te whakaatu mo te haora e timata
ai te hui. )
He mea whakapuare te Hui ki te inoi.
Ka mutu te panui i te rarangi ingoa, ka whakamaramatia
mai o te Tiamana te putake i karangatia ai tenei Hui.
Ka pootitia ko Rev. W. X. Panapa hei Hekeretari mo te Hui.
Ka panuitia nga mihi a te Atipihopa ki te Hui.
Ka panuitia te reta a te Atipihopa o Canterbury (te upoko o
te Hahi Mihingare puta noa te ao) i tuku mai ai ki to tatou
Atipihopa mo tenei take.
Ka panuitia te whakamarama a te roia o Poneke, a Mr T.
F. Martin mo nga kaupapa hohonu i roto i te motini i tono ai
nga Maori ki tetahi Pihopa-awhina mo ratou, i te hui i tu ki
Poneke i te 6 o nga ra o Akuhata 1926.
I tu katoa nga memaki te korero, ki te whakaatu i nga
whakaaro o tena hapu, o tena hapu.
Te mutunga ka whakatakoto a A. T. Ngata i te motini, na
P. Peneti i tautoko: —
"I te mea kua panuitia ki tenei Hui nga whakaaro o nga
tangata nunui o te Hahi, me nga whakamarama a tetahi o nga
roia mohio ki nga kaupapa whakahaere i te Hahi, ka whaka-
pumautia e tenei Mui te motini i paahitia e te Hui i tu ki Poneke
i te 6 o nga ra o Akuhata 1926.
Ahakoa kaore i te kotahi te whakaaro o nga mema o tenei
Hui me pakeha, me Maori ranei te tangata tika hei Pihopa tua-
tahi mo Aotearoa, otira e whakaatu ana tenei Hui, ko te whaka-
aro o te iwi nui tonu me Maori taua tangata. "
Paahitia ana.
![]() |
7 569 |
▲back to top |
Aperira 1, 1927 TE TOA TAKITINI \_\_\_\_\_ 569
Whakahaeretia ana he raro-komiti hei tirotiro i nga kaupapa
e whai oranga ai to Pihopatanga mo nga Maori.
I runga i nga whakamarama, ehara i te mea mo nga kaupapa
tawhito tenei tirotiro, kei te marama hoki era, engari ko etahi
huarahi hou hei whakapiki i nga tikanga nunui e pa ana ki te
Pihopatanga hou. Na Wiremu Kingi te motini, na W. H. Panapa
i tautoko: —
Kia whakaritea ko A. T. Ngata raua ko P. Peneti hei komiti
tirotiro i nga huarahi moni mo te Pihopatanga hou.
Paahitia ana.
I whakamutua te Hui ki te kupu inoi.
(I tae mai nga whakaatu a Rev. Hori Raiti. Hemi te Pau,
Rev. P. Tamahori, me Hori Tupaea whakaatu i te pouri mo te
kore o watea ki te haere mai ki te Hui. i nga mate. )
IRAIA KARAURIA.
E tata ana te perehi o ta tatou pepa ka tae mai te rongo
kua mate tenei kaumatua rongo nui o roto o Heretaunga, ara a
[mia Karauria.
He tungane ia ki a Airini Tonore i mate atu ra i era tau. He
4 kaumatua rangatira, rangatira nga toto, rangatira hoki nga
whakahaere. He wairua ngawari rawa tona, kaore e rangona he
kupu taumaha mana, e mamae ai te tangata. He kaumatua
manaaki i ona iwi, i ona hapu. Haere e koro, haere ki te kainga,
haere ki te iwi. Kei te manawapa mou ka haere nei, i te men
ka ngaro i te tirohanga atu a o mokopuna tena momo rangatira
te ngawari, te manaaki, te aroha. Haere ki tou okiokitanga.
I TAMAITI A REV. PINE TAMAHORI.
i He nui te aroha ki to tatou hoa ki a Pine Tamahori me tona
I hoa wahine me ta raua whanau, mo te rongo kua tae mai, kua
mate ta raua tamaiti tane matamua. I Te Aute Kareti taua
tamaiti e kura ana, a i riro hoki etahi paraihe i a ia i te tau ka
huri nei. Ko nga tau o te tamaiti nei kei te 14. 15 ranei. He
tamaiti pai, humarie, whakarongo ki ona kai-tohutohu.
tumanakohia tera e tipu tenei tamaiti hei kai-arahi, hei marama-
tanga mo ona hapu. Kaati, ano he putiputi ataahua, kua
katohia e to tatou matua i te wahi ngaro. Otira e kore e ware-
ware te kakara o te putiputi nei i nga whanaunga, i ona hoa hoki
i te kura.
Kua tae ia ki te maramatanga, ki reira kukume atu ai i o
tatou hinengaro, ki te wahi e kia ai tatou he tangata whenua.
Ko to mate o te tamaiti nei he meningitis. Kua pangia e
taua mate i te Hinota o Aotearoa i tu ai ki Ohinemutu. Kotahi
wiki i muri mai i te Hui ka moe nei.
![]() |
8 570 |
▲back to top |
570 \_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI Aperira 1, 1027
KUA MOE A HENARE METE TE AMOHAU
No te po o tu Taite Maehe 24th ka moe a Henare Mete, ara
Te Kiwi te Amohau i te moenga roa. 1 mate atu ia ki to marae
apu o ana matua ara ki Te Papa-i-Ouru i Ohinemutu. Ko ia te
ahi o nga tino uri rangatira o roto o nga hapu maha o Te Arawa.
He tangata- mohio ki te whakatakoto korero he reka hoki te reo ki
to waiata. I tona tai-tamariki tanga tae noa ki tona kaumatua
tanga ko ia tonu te kai-tohutohu mo nga mahi ngahau a te Maori
i nga wa e eke mai ai nga manuhiri tuarangi ki Te Papa-i-Ouru.
He kai-karakia whai-raihana hoki ia no te Hahi o Ingarangi.
He tino reo pai hoki ki te panui mai i nga upoko karaipiture i
roto i nga karakia. Kaore rawa i to wareware i to tatou matua
i a Atipihopa Awarere tona hoa ngakau a To Kiwi.
I te taenga atu o to Etita o ta koutou pepa ki Ohinemutu i
a Hanuere ka taha nei, rokohanga atu e takoto aua a Te Kiwi.
Ka mutu te karakia i a ia ka tukuna mai tana ohaki.
TE OHAKI A HENARE METE TE AMOHAU.
Te Iwi, tena koutou. Te Papa-i-Ouru. tena koe. Kua taua
tenei ki te wa e tika ana hei mihinga iho ki te lwi. ki te whenua,
ki te waka, i te mea ra kua kitea iho kua tata mai te po, me te
pouritanga" ki te tinana, a kua kapi hoki te wairua i te pouri.
Hei konei te iwi hei konei te waka, o haere ana tenei i te
Toi. i te Mahuri o te Heketanga-a-rangi ki oku matua.
I muri nei, kiu mau, Wa u, te titi i te kotuku a o tatou papa,
he kotuku turanga rau, kai rore i nga hau o Tumatauenga.
Kia anga nui te aroaro ki te rerenga mai o te ra, kei hurihia
ki muri. a. ka ngaro to ture i a koutou.
Whakatika, haere i runga i nga takahanga waewae o te Ariki,
kei epaina noatia ki te kohatu: nga huarahi o te hunga wairangi.
Tahuna nuitia te kawiu o te whakapono. o te Tumanako, o
to Aroha ki te Atua.
Ki te pakaru a Te Arawa, aukahatia ano kia rite ki te
Aukahatanga a io tatou matua a Temuera i hoea ai nga ngaru o
te kino kua taha ake nei. Ahakoa pakaru tangata, pakaru ki, o
te motu, houhia ki te Amokura. Ko te akatea tena i takaia ai te
upoko o Rangitihi whakahirahira, a i tenei ra ko te ture taua
akatea.
Manaakitia nga whakahau a te Kawanatanga.
Manaakitia nga whakahaere a a tatau tamariki.
E te Atua, tohungia to Iwi me aku tamariki.
![]() |
9 571 |
▲back to top |
Aperira 1. 1927 TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_
KOMITI TUMUAKI.
ATIRIKONATANGA O HAKI PEI.
Ko to hui tuatahi o tenei peka tu ki te tari o te Pihopa
i Nepia i te 10 o nga ra o Maehe
Ko nga mema i tae mai ko Atirikona Brocklehurst. Tiati
Rev. P. Hakiwai me P. Tiopira o Moteo, Rev Peneti me
Tomoana o Waipatu, H. Hutana o Waipawa.
Rev. Hemi Huata me Netane Nehemia o Mohaka.
Rewi Tamihana o Te Wairoa, me Matene Whaanga
Nuhaka.
I whakapuaretia te hui ki te inoi. Ka mutu nga mihi
Tiamana me nga whakahoki ka haere nga take.
1. Hekeretari. Whakaritea ana ko Rev. P. Peneti
hekeretari mo tenei komiti.
2. Meneti. Paahitia ana kia tuhituhia te ripoata o i
a te Komiti ki te meneti pukapuka a to Komiti.
3. Hora i te Rongopai. I te tuunga o te Hinota ki
whakaritea kia £210 te moni hei kohi ma te taha Maori
Pihopatanga mo te kawe i te Rongopai. Whakaaetia ana e
hui ma matou te £70, ara ma ngapariha e ono. Whakarite
ki a £12 te moni hei kohi ma ia pariha mo tenei take.
4. Kohi i roto whare-pukapuka. Whakaaetia ana kia
matautauria te kohi i roto i nga whare-pukapuka. ara "D
system, " kia wehea ai te moni i ia Ratapu mo te Pariha 1
wahi mo te hora i te Rongopai. tetahi wahi.
5. Waipawa Whare Minita. I ripoata a H. Hutana.
moni kua takoto mo tenei take £163 kei te Poutapeta. K
moni whakaari £26. Kotahi te eka whenua kua tapaea e
hoa wahine, a kua wehea rawatia e te Kooti ki nga ringa
Hahi motuhake hei turanga Whare-minita mo te Pariha o
pawa.
He nui io inihi a te Komiti mo tenei ripoata ataahua.
6. Nama a nga Pariha.
& s. d.
Moteo......... To nama 93 4 9
Waipatu...... 75 16 4
Mohaka...... 77 14 8
Wairoa...... 88 10 4
Nuhaka...... 83 1 (i
I utua mai e H. Huata te moni e £. 32 i te hui nei, an
10/- no Mohaka, £15 10 - no Te Wairoa. No te pariha
Waipatu £12 no Te Kohupatiki. Kei te whakahaere til
katoa nga Pariha ki te whakamama i a i a ratou nama i mu,
i to 31 o nga ra o Maehe.
![]() |
10 572 |
▲back to top |
572 TE TOA TAKITINI Aperira 1, 1927
I motinitia: "Kia tonoa ki te Kai-tiaki moni o te Pihopatanga
kia tukuna mai nga kaute i ia ono marama, kia whai taima ai ki
te whakahaere tikanga, a me whakaatu hoki te moni e tukuna ana
he! kawe i te Rongopai Paahitia ana.
7. Rohe Pariha. 1 whakamaramatia nga rohe o Mohaka,
Wairoa, me Nuhaka. Ko te Pariha o Mohaka kei te awa o Te
Wairoa te rohe.
Ko te Wairoa haere atu i reira ki Te Uhi ki Kihitu, ahu atu
ki Waikaremoana me te Reinga. Ko Nuhaka, ko tua o tenei rohe
tae atu ki Te Mahia katoa.
8. Nga Karakiatanga. Whakaritea ana me tuku te Taima-
tepara o ia Pariha ki te Hekeretari i Nepia, kia mohiotia ai nga
kainga e karakiatia ana puta noa te Pihopatanga.
9. Kai-tiaki moni a te Hahi. Whakaaetia ana "kia tonoa e
te Tari nga moni a nga Komiti Hahi kei roto i nga ringaringa o
nga tangata kua huri ki te whakahaere a Ratana a kaore e
whakaae ki te whakaputa mai i aua moni.
10. Kura Ratapu. I ata whakahaeretia tenei take, a kitea
ana, he nui nga takiwa kaore he kura-Ratapu. Ko te mate he
uaua no te kitea he tangata tika hei kai-whakaako mo aua kura.
I whakahau te tiamana kia kaha nga Pariha ki te whakatu i nga
Kura-ratapu hei maramatanga mo nga tamariki.
11. Nga Kai-karakia. I tirotirohia ano te rarangi o nga Kai-
karakia, me te whakauru i nga mea hou, me te tapahi i nga
mea kua mate, me nga tangata kua whakarere i te mahi.
I tono a Rewi Tamihana kia whakakorea tona ingoa. No te
tau 1872 i tu ai ia hei Kai-karakia a tae mai ki tenei wa. Ka
55 nga tau ona e whaka haere karakia ana kua kapo haere ana
kanohi, noreira e tono ana kia mutu ia.
He nui te mihi o te hui ki a Rewi, mo tona kaha, me te
pumau o tana hapai i te Hahi. E maharatia ana ko ia pea te
Kai-karakia i penei rawa te maha o nga tau e tu ana, o Niu
Tireni katoa.
Kaore te hui i whakaae kia mutu ia, engari me okioki i nga
wa e hiahia ai ia.
12. Nga Rawiri me nga Himene. I whakaaturia kua whai
Kawiri, Himene, Paipera te tari o te Pihopatanga, mo nga
tangata hiahia ki te hoko i era pukapuka.
13. Himene. I whakaritea ko Peneti raua ko P. H. Tomoana
hei komiti kohi haere i etahi himene hou hei apiti ki ta tatou
pukapuka Himene.
14. Himene me te "music. " I tonoa e te Hui kia tuhituhi
a Ahirikona Hapata ki Ingarangi patai mehemea ka taea te perehi
mai o te music mo nga himene Maori.
![]() |
11 573 |
▲back to top |
Aperira 1, 1927 TE TOA TAKITINI. \_\_\_\_\_573
15. Karakia Whakaara. I tono te Komiti, kia tuhituhi a
Rapata Wiremu ki te Atipihopa me te Pihopa o Poneke, kia
hanga mai he tauira karakia whakauru ki te Hahi o te hunga
kei waha.
16. Nga raruraru o te Komiti. Kua whakaritea ko nga raru-
raru o nga mema o te komiti, mo te utu i te haeretanga mai me
te hokinga, ma te Tari o te Hahi e whakarite.
17. Mihi mo nga mate. Whakaritea ana kia tukuna he reta
mihi ki enei: —
(1) Te hoa wahine o Mr. Pilson mo te matenga o tona papa.
(2) Pine Tamahori mo te matenga o tana tamaiti.
(o) Atirikona Tiatetene o Rotorua mo tona mate taumaha.
(4) Ki te Pihopa me tona hoa wahine me te tumanako kua
mama te "mate o te wahine.
18. Te Hui a muri nei. Whakaritea ana ko te Hui a muru
nei me karanga ki Te Wairoa, ki Nuhaka ranei a te 20 o nga ra o
Hume. 1927.
HUI REITI WHENUA.
Kei te oho nga tangata o Heretaunga nei mo te taumaha o
nga reiti me nga taake a nga Kauti, Kaunihera. Haapa Poari, me
te Kawanatanga. Kua maha nga huihuinga ki te rapu i etahi
huarahi e mania ai enei pikaunga e whaka-piki haere nei te
taumaha i tena wa i tena wa.
Kei te karangatia e Taranaki Te Ua rana ko Mahanga he hui
mo tenei take kia tu ki Moteo i te 1 o nga ra o Mei
WHAKAPUARETANGA WHARE-WHAKAIRO
(Na Raureti Mokonuiarangi).
No te Paraire te 25 o nga ra o Pepuere ka whakapuaretia te
whare whakairo a" Uenuku-mai-Rarotonga" ki Punawhakareia
i Te Rotoiti.
Ko tenei whare i tu tuatahi ki Maketu, i te wa e ora ana nga
kaumatua ko nga whakairo he mahi na o ratou ringaringa.
Ko te "kawa" Maori i whakaritea e nga tohunga i tera wa.
No muri nei ka hikitia mai i Maketu ki Te Rotoiti, ko ia e tu
nei inaianei.
Na reira ka whakaritea ma te Hahi o Ingarangi e "kawa"
te "kawa" tuarua. Na te Rev. Pererika Peneti me ona hoa
minita i whakarite te taha ki te karakia, I muru ka whaka-
puaretia e Peneti te kuwaha o te whare. Katahi ka tomo nga
rau tangata o nga iwi o maha o te motu. Kia ka! te kanohi kia A
kite i nga "mahi" a Rauru e ngangana ana no runga o te whare
taenoa ki raro. No roto taenoa ki waho. He nui nga iwi o te
![]() |
12 574 |
▲back to top |
574 TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_Aperira 1 1927
motu i eke ki te marae. Ko Ngati Porou, Te Whanau Apanui,
Te Whakatohea, Tuhoe, Ngati Awa, Ngaiterangi, Ngati Kahu-
ngunu, Ngaitahu (ki te Waipounamu), Ngati Raukawa, Whanga-
nui, Taranaki, Ngapuhi, Ngati Maniapoto.
He mea "powhiri" nga iwi e te Arawa tangata whenua. E.
rima nga kapa, e rua nga kapa wahine e 3 nga Kapa taane.
Ka mutu te powhiri ka tangi mo nga meneti e rite ana.
Ka haere ko nga whaikorero me nga mihi.
I roto i nga whaikorero ka whakamaramatia kia mohio nga
iwi e eke mai. Ko te ingoa o te whare nei ko "Uenuku-mai-
Rarotonga. "
Ko te ingoa nei no te mokopuna tuatoru a Houmaitawhiti.
Ko te whakapapa tenei ko: —
Houmaitawhiti
Kahumatamomoe
Tawakemoetahanga
Uenukumairarotonga
Tamatekapua
Ko tenei kawai whakapapa kua whakaingoatia ki etahi o nga
whare kai roto i te rohe o te Arawa.
Ko Houmaitawhiti (he whare-whakairo) kai Otaramarae e
tu ana ko Tamatekapua kai Ohinemutu. Ko Kahumatamomoe
kai Ohau, Te Rotoiti e tu ana. Ko Tawakemoetahanga (he
whare-hou) Kai Pukehina, kai te paunga o nga ra o Maehe ka
tomokia tenei whare.
Mo te hunga e mata kuare ana ki tenei ingoa kia "Uenuku-
mai-Rarotonga. "
Kua oti te whakaatu i runga ake nei te whakapapa. Erangi
kia whaka-whanuitia iho ki nga uri ka marama ai: —
Ko Uenuku-mai-Rarotonga=Te Aokapu rangi
Rangitihi
Ratorua Tauruao Rangiwhakaekeau Rangiaohia
\_\_\_\_\_!\_\_\_\_\_\_\\\_
Rakeiao Kawatapuarangi Apumoana Tuhourangi
Ko enei tamariki e whitu nga taane kotahi to ratau tuahine
ko Tauruao. Ko tenei wahine i moe i a Taanemoetara o Ngati
Porou, tona pa ko Pukehinau kai roto i te awa o Haparapara i
![]() |
13 575 |
▲back to top |
Aperira 1. 1927 TE TOA TAKITINI \_\_\_\_\_575
te Takiwa o io Whanau-Apanui. Ko raua uri ko Apanui Te
Hamaiwaho, ko Toihau, ko Kawakura, ko Tiketikeirangi. ko
Paora Ngamoki, ko Paratene Te Ara me etahi atu tae atu kia
Te Houkamau rangatira o Ngati Porou.
Ko nga tungaane tokowhitu kai runga i enei tamariki tenei
ingoa "Te Arawa. " I toro atu nga kawai ki etahi o nga rangatira
nunui o te motu nei. Taenoa ki te Kawai tapu o te Kingi o Wai-
kato i mohiotia ai na tona ure-tarewa i titia ai te kotuku ki runga
kia Te Wherowhero Potatau.
Kua oti ake te whakaatu o etahi o nga rangatira i toro atu
ai nga kawai i nga tamariki a Rangitihi Ko Te Kani-a-Takirau, Ko
Puhara Hawaikirangi. Ko Renata Kawepo, Ko Te Rauparaha,
Ko Te Whatanui, me nga rangatira maha o Ngati Kahungunu,
Ngati Maru. Tae atu kia Hone Mohi Tawhai me Kamariera
Wharepapa etahi rangatira nunui i roto i a Ngapuhi Kai runga
i nga tamariki tokowaru a Rangitahi tenei whakatauki.
Te Arawa "E waru pu manawa. " Ko te take o tenei pepeha.
No te wa ka tata a Rangitihi te mate i tona pa i Pakotore i uta
mai o Maketu. Ka whai kupu ki ona tamariki. Ki te mate ahau,
me whatu ki to aka-tea hai takotoranga moku, kia wha nga
"ara" ku whakakopa ai, kia rite ai ki o koutou manawa e waru
ka takai ai ki taku tinana no aku waewae taenoa ki taku "uru"
Kai runga i enei kupu, nga pepeha nei. Te Arawa "e waru pu
manawa. '' "Rangitihi Upoko Whakahira hira. " "Te Upoko i
Takaia kite Akatea. " I hoatu ano ki nga iwi i eke ki te marae
kia kumea atu e te hunga e mohio ana ki tona putanga ki o
ratau putanga ranei i roto i nga tamariki a Rangitihi. I tu mai a
Waimarama Puhara ki te kukume atu i te kawai i a Kawatapua-
rangi kia puta ki a ia kia puta kia Renata Kawepo. I tu mai a
Takiwira Hone Mohi Tawhai ki te inihi me tonu kupu mai, he
uri ia no Tuteniu, hai mohiotanga e haere atu ana tenei kawai i a
Rangiwhakaekeau.
1 tu ano a Hira te Kakakura, i huri atu tona korero he
whakahe i te korero a tona tuakana a Rere Korari i tu ai a Rere
"kaore e pai te korero whakapapa kaore hoki nga iwi i haere mai
he whakapapa te mahi. " Ko te hiahia o te Aniwa tangata
whenua he utu i tera korero. Erangi natemea kua riro, ano ma
te ope aro e whakahe te korero a Rere Kua tu mai etahi o nga
rangatira kua whakaputa atu i a ratau i roto i etahi o nga tama-
riki a Rangitihi.
Mehemea kai runga i tenei taumata Haiaha ra i tu mai ai?
te titiro ai te matakitaki ai. te whakarongo ai ki te tangata e
hihiko ana e ngakau nui ana kia mohio nga iwi he uri ia no te
tupuna-whare nei. Mehemea ranei e mohio ana te tangata ki
tona erangi kaore e hiahia ana kia tu ia. Kowai hai
whakahe heaha te noho puku noaiho ai? Ehara hoki itemea
hoatu ana kia waiho he whakapapa te mahi. Erangi mo etahi
meneti i te wa e haere ana nga mihi mo nga whai-korero i mua
i te hurihia atu ki te Karakia o te whaka-puaretanga i muri atu
ko te kai ka ora ka te aroaro ka hoki.
![]() |
14 576 |
▲back to top |
576\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_Aperira 1, 1927
PARIHA O WAIPAWA.
NGA KOHI MO TE WHARE MINITA.
Kua tae mai a Rev. Wharetini Rangi, raua ko tona hoa
wahine ko Rotu Kereru me a raua tamariki tokowha. Kua
whakaritea ki Porangahau raua noho ai Kaore he whare minita
o te Pariha katoa o Waipawa. Ko to raua whare e noho mai
noi ho wharo riihi. Otira kei te tumanako nga tangata o Poranga-
hau kia tere te tu o tetahi whare motuhake mo to ratou minita.
Ko te whenua hei tuunga mo te whare he mea tapae e te hoa
wahine o Henare Tomoana Hutana, te rahi kotahi te eka.
Kua tukuna rawatia ki nga kia-tiaki o nga whenua o
te Hahi. (Kia nui te ora ki a koe e whae, mo tenei
manaakitanga au i te Hahi o o matua. Ma te matua i te wahi
ngaro e utu mai tenei aroha ou ki nga manaakitanga e rite ana. )
He nui hoki te inihi ki nga pakeha, ki nga Maori, i manaaki
nei i te rarangi kohi mo te whare-minita.
Ko te tumanako kia eke te moni noi ki te £500 ki te £600
kia oti pai ai he whare hei whakaruru mo nga Minita o te Pariha
o Waipawa. Kei te tuhera tonu te rarangi kohi. E ki ana to
whakatauki a o tatou tupuna. "Nau te rourou, naku te rourou.
ka ora te manuhiri. "
He nui te whakamihi o W. T. Wiremu, taina a Hamiora
Wiremu, mo te karangatanga a nga tangata o to pariha o Wai-
pawa kia hui mai ia ki te ra i tae mai ai te minita o te pariha
o Waipawa ki Waipawa pa nei. 1 mea hoki ia kei riri mai
ngu tangata whenua ki tona tononga atu i a Ngai Te Whatui-
apiti o Te Aute kia haere mai me ia ki te hui. I te mea ka tae
atu te tono kia haere mai ia ki taua hui ka hoki atu ona mahara
ki te wa e ora ana tona matua a koia tenei ko tetahi o nga hapu
o roto o Heretaunga i manaaki nui tona matua, na reira i
mahara, ake ai ia ki te karanga atu i nga tangata o Te Aute kia
haere mai. Kaati titiro ake nei ia kahore he kaainga o roto i te
pariha i ngaro atu. a he nui hoki o nga pariha o waho atu i tenei
kua tae mai ki tenei hui, na reira ka nui te koa me te hari o tona
ngakau mo tenei ahua.
E inihi anu e koa ana ia mo nga kupu pohiri mo ratou ko
tona iwi i haere mai nei. Etika ana hoki tenei kupu e kiia nei a
nga kaumatua "I muri nei kia mau ki te whakapono. " E tika ana
nga kupu mo nga pou kohatu whakamaharatanga kei tena urupa
kei tena urupa he whakatuturu i te mahara nui o aua kaumatua
kei ngaro hua-kore a ratou kupu me a ratou tohutohu ki a ratou
tamariki me a ratou mokopuna me te iwi i muri i a ratou.
Otira kei to mohiotia ko te kaupapa o te ngakau kei te
kotahi mai ano i nga tupuna tae mui ki tenei ra. ahakoa te
rerenga atu o etahi o tatou ki etahi huarahi rereke o enei ra kei
te mau tonu te aroha i waenganui i a tatou tetahi ki tetahi.
notemea i tiria paitia te aroha e nga kaumatua ki waenganui i o
tatou matua me o tatou tupuna i runga i te whakapono.
![]() |
15 577 |
▲back to top |
Aperira 1. 1927 TE TOA TAKITINI \_\_\_\_\_\_577
I roto i tenei ra tenei hoki tatou te hui nei ano, a te hoki
atu nei o tatou mahara ki nga ra o tatou matua, e tangi nei tooku
ngakau i tenei ra kia ratou. Tena koutou nga uri o te hunga
kua wehe. Tena koutou nga tamariki a ngu hoa o taku matua.
Na o koutou matua i manaaki taku matua i nga ra ka hori ki
muri. Na nga rangatira o Heretaunga i tiki ake taku matua i
Otaki ka tae mai ki Heretaunga nei. E rua nga whare e mahara
ana ahau, he pataka tetahi, he whare puni tetahi. 1 whanau
ahau ki roto i tetahi o enei whare. Ko te wahi i tu ai aua whare
kei raro atu o te whare karakia e tu mai nei i Te Aute kei te taha
utu o te urupa o te kura.
He inaha nga taumaha i pa ki runga i te timatatanga o te
whaka nohotanga iho o tenei wahi. I tetahi wa kaore i taea
te utu o te moni reti e rimu pauna mo te waru mano eka, a ka
mahue i taua tangata, ka tangohia e tetahi. atu mo te wha pauna
a ka kore ano e taea te utu o taua moni. Koia ko etahi o
nga taumahatanga nunui o nga ra ka hori ki muri. Otira me te
mea nei koira te mea na ana i whakakaha taku matua ki te tohe
kia puta rawa he hua pai ki tenei mea nui i homai nei kia mahia
e ia. He maha nga tamariki o Te Aute kua piki hei tangata
nunui. I roto i tenei ra he taonga whakapaipai a Te Aute. Kei
te inihi ia ki te hoatu tanga i te whakaahua o tona papa ki roto i
taua kura iri ai. He kaumatua tera i pau katoa tona whakaaro
mo te Iwi Maori. Kei te mohio ahau a kei te rongo hoki i ana
-korero mo tona iwi maori. Na mo te minita kua tae mai nei mo
tetahi pariha, e koa ana ia notemea ko enei tangata kotahi i
whakatupuria ki Te Aute a ko tetahi i whakatupuria ki Hukarere.
He mea whakamihi hoki ki a ia tenei ara te hokinga mai o enei
tamariki ki roto i Heretaunga nei mahi ai. a ka tono atu hoki
ia ki tenei pariha katoa kia awhinatia enei tamariki kua tuku nei
i a raua ki roto i tenei mahi nui a ko te Ratapu e heke iho nei ara
ko te rua tekau ma whitu me haere katoa ake nga tangata ki te
whare karakia i Te Aute ki te arahi ake i te minita ki tera pito
o to tatou pariha.
WAIPAWA MAORI VICARAGE FUND.
& s. d.
Sir George Hunter, Porangahau...... 20 0 0
Merehira Scott. Porangahau...... 10 0 0
Miss Bulstrode, Mission House, Porangahau 10 O 0
Ihaia Hutana, Waipawa......... 777
James Scia Scia, Porangahau....... 500
Pura Waipawa.......... 300
H. S. Hutana, Porangahau...... -4 O O
Paranihia Waaka, Waipawa...... 2 O O
New Year's Eve party per R. Ropiha... 200
Powhiri Warutu, Waipawa......... 1 10 O
Eau Hutana. Porangahau......... 100
Bert Thompson. Porangahau...... 1 00
E. McLillan, Porangahau......... I O O
E. McLeod Wilder Sett., Porangahau... 100
![]() |
16 578 |
▲back to top |
\_\_\_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_Aperira 1, 1927
£ s. d.
F. J. C. Healey, Porangahau...... 1 1 O
Porangahau Trading Company...... 110
B. R. Brierley. Porangahau...... 1 1 O
Wiremu Waaka. Waipawa.......... 1 0 0
Rikirangi Matene, Waipawa...... 100
Te Atua Ropiha. Waipawa......... 100
Retu Parata, Porangahau......... 10 O
Piki Reuben. Porangahau......... 50
W. Burgess Hunter's, Porangahau... 50
Alex McLean. Porangahau......... 30
Jack McGreevy, Porangahu...... 10 O
Constable Moss. Porangahau....... 50
Phil Barney Porangahau......... 5 O
Bowen. Grosvenor, Porangahau...... 50
L. Bradburn. c/o Hunter's. Porangahau... 50
B. Beattie. c-o Hunter's. Porangahau... 50
A. Morgan. Wimbledon. Porangahau... 20
Pongi Tutaki, Porangahau......... 50
V. A. Jackson, Porangahau...... 10 O
T. Siteman. Porangahau......... 30
Beach Picnic. per Lady Hunter...... 10 O O
Mrs. Paul Hunter. Porangahau...... 20 O O
Mrs. Knight, Dannevirke......... 330
Archdeacon Williams of Gisborne for
Booth Fund............ 100
11. K. Rapaea, Porangahau........ 300
C. H. St. Hill............ 500
Ngaronga Kahina Mrs. Scia Scia Poranga-
hau............... 10 O O
S. L. Morgan. Wimbledon...... o O
AIf. Parsons. The Beach. Porangahau.... 5 O O
Returns Booth. Porangahau Sports... 20 O O
Mrs. Rangi Ropiha. Porangahau...... 100
Hota Kani. Porangahau......... 100
Canon Rice, Waipukurau......... 100
Anonymous (Kaore he ingoa)...... 100 O O
Total............... £261 6 7
DONATIONS PROMISED.
£ s. d.
Mr. Allan Williams. Pukehou...... 10 O O
Mr. Kennedy McAulay. Porangahau... I 1 O
Mr. L. G. Parker. Waipukurau...... 110
Mr. K. J. Collins. Te Uri......... 130
Mr. M. McLeod. Porangahau...,.. 100
Mr. (5. A. Herbert. Wimbledon... "... 1 O O
Mr. E. H. Morgan. Wimbledon...... 100
Mr. E. J. White, Porangahau...... 10 O O
Total............... £20 3 O