Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 12. 10 December 1857


Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 12. 10 December 1857

1 1

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
Ko te kai rapu, ko ia te kite
Vol 1.]
TAETE, 17 O TIHEMA, 1857,
[NO. 13.
The "KARERE o PONEKE" is pub- 
lished every Thursday morning.
  TERMS OF SUBSCRIPTION; Twenty
Shillings per annum, payable half-
yearly.
  TERMS OF ADVERTISING; Three
pence a line for the first insertion of
all Advertisements, and Two pence a
line for every subsequent insertion.
Advertisements will be continued and
charged for until counter-orderd:
such orders, in writing, as also all Ad-
vertisements ( in English ) will be re-
ceived at the INDEPENDENT office,
Lambton quay, on Tuesdays, at any 
time before 4 o'clock, p.m.
PANUITANGA.
MEHEMEA ka hiahia te tangata
ki te tuhituhi reta kia taia ki
roto ki tenei Nupepa me tuhi mai
"KI A TE PURA,
KAI TUHI O TE KARERE O PONEKE.'
Otira, ma taua tangata ano e utu
nga kapa e rua, e toru ranei mo te
mera—kia tika ai te kawenga mai.
PANUITANGA.
Ko nga tangata Maori kua tango
mea i toku Whare hoko taonga i
Poneke, na kahore ano i utu, me
hohoro ratou te whakarite i aua utu;
kei tahuri atu au ki te Kai Whakawa.
No te mea, ko nga Pakeha no ratou
nga taonga i au, kua pa mai ki nga
utu;—heoi ra, ma te homaitanga i era
moni ka kaha ai au te utu i era pakeha
NA WIREMU TONIKI.
Otira, na Mata.
Poneke, 17 Hepetema, 1857.
KO EKEREHA
HE HOIHO TARIONA
HE Hoiho papai rawa tenei; ko
tona matua tane ko Hamihona
—ko te hoiho tera o te Hamona, i
utaina mai ra hoki i tawahi. Ko nga
tau o tenei tariona, ewha; ko tona
kara, he whero; he hoiho whaiti—ata-
ahua hoki. Te kau ma rima nga hoi-
ho uwha i ekengia e ia i te tau kua
pahure nei,—a, hapu katoa ana ratou.
Kei Wangaroa e noho ana inaianei—
kei te kainga o Te Miti raua ko Re-
wana. Hei te tuatahi o Noema, (to
marama e takoto ake nei) ka timata ai
tana mahi whakaeke. Ko te utu mo
te whakaekenga kotahi, e toru pauna,
me nga hereni e toru, (Ł3 3s.). Ko
te kaari hei nohoanga mo te hoiho ina
tukua atu kia ekengia, he kaari papai
—he pai hoki no nga karaihe (taru-
taru); kotahi te marama e noho ana ki
reira kahore he utu,—heoi ano te mea
e utua ko te whakaekenga kautanga.
Wangaroa, Wairarapa,
1 o Oketopa, 1857.
HE KAI HOKO MUKA, ME TE HU-
RUHURU HIPI.
KO nga tangata o raro iho nei.
He nui te utu e homai ana e
ratou.
Ko te WAHAREI ma.
(Worsley & Co.)
Poneke,
Hepetema 14, 1857.
PANUITANGA.
HE HOIHO kei te haereere i Pa-
ramapoa, i Poneke nei.  He
uwha taua hoiho; ko te ahua, he
whero; e haere tahi ana me tana kuao,
—he miura te kuao. Na! ki toku wha-
kaaro noku ake ano tenei hoiho (me
tana kuao hoki), otira, he tupato
noku kei tango pohehe au i te taonga
o te tangata ke, i panutia ai e au enei
korero. Tera pea he tangata kua
ngaro tona hoiho: heoi ra, me haere
mai ia me titiro—koia ranei tenei.
A ki te tika ka whakaae au kia riro te
hoiho nei (me tana kuao) i taua ta-
ngata. Ko nga utu mo te hopuranga,
mo te ahatanga ranei, mana ano e
whakarite.
Na WIREMU RAKIWHATA.
(Wm. Luxford.)
Hepetema 23, 1857.
HE KOURA!
KO nga pakeha o raro iho nei, he
kai hoko Koura, ki te moni. E
nui ana nga utu e homai ana e ratou.
Ko te POURA ma,
(Wm. Bowler, Son & Co.)
Ko enei hoki,—
Ko TUATI ratou ko KINIROHI ma,
(Stuart Kinross & Co.)
Poneke,
17 o Hepetema, 1857.
PANUITANGA.
TE TIMA WONG WONGA.
WHAKARONGO MAI! e koutou,
e nga tangata e mea aua ki te
haere i runga o tenei Tima. Kia
takoto ra ano nga utu, ka tahi ka tika
kia eke te tangata ki runga. Ki te
mea ka waiho kei muri o te ekenga, te
homaitanga, na, ka nui ake nga utu.
Na TE TAKANA.
(R. J. Duncan.)
Poneke,
Hepetema 16, 1857.


2 2

▲back to top
2
TE KARERE O PONEKE.
Ko te kai rapu, ko ia te kite.
TAETE, 10 o TIHEMA, 1857.
TE MONI.
KOTAHI te mea e matea nuitia ana
e te ngakau o te tangata, he moni Ka
tika ra, no te mea kei a ia te mana e
whiwhi ai te tangata ki nga taonga
katoa o te ao nei. Otira ko te putake
hoki ia mo to tini o nga mahinga he
a te tangata—te tahae, te kohuru, te
whawhai, te aha, te aha. Ki ta te ao
nei whakaaro ko te tohu ano ia o te
rangatira;  ko te tangata kua
whiwhi nui ka meinga he rangatira,
ko te tangata e rawakore aua ka
meinga he tutua.
He mea tika ano kia whaia tenei
mea e te tangata, otira kia tupato kei
pau rawa atu te whakaaro i tenei mea,
i te moni. Ma te whiwhinga ki te
noni ka whiwhi ano ki nga oranga
mo te tangata; ma te kore moni ka
rawakore te tangata—ka tu kau te
tinana, ka hemo i te hia kai, ka ahua
mokai.
Ko te iwi rawakore, he maori;
tena ko te pakeha, e riro ana i a ia
nga mea katoa—na te nuinga hoki o
ona moni.
Ho tokomaha nga pakeha rawakore
kua tae mai ki tenei taone ki Poneke,
kua roa te noho—inaianei kua whi.
whi nui ki te moni. Ko era maori, i
rokohina mai e ratou, kei roto i te
rawakoretanga e noho ana, e pera
tona ana to ratou ahua inaianei. Na
te aha ranei, e hoa ma? He ringa
ano to te maori, he mahunga ano hoki
tona. E rite ana te ahua o taua pakeha
rawakore ki tetahi maori kahore ano
i whiwhi noa ki tetahi taonga mona;
ka mahi te pakeha i ona mahi,
ka mahi hoki te maori i ona: ka
roa—ko te pakeha kua whiwhi ki te
rau pauna, ki te mano pauna—ko te
taonga o to maori e tuturu tonu ana
ki to paraikete, ki te pu, me etahi
atu taonga iti nei; ko nga moni o
tona peke e rima pea hereni, he
pauna kotahi ranei! Ko ta matou
patai ano—Na te aha, e hoa ma? Ka
karanga mai pea tetahi, Ko te mo-
hiotanga katoa kua riro i tenei iwi, i
te pakeha. Ae, e tika ana; otira he
huki ki te Kaitaka a te maori i te
wahi kahore ano ia i kite i te kiritea.
E oti ranei e ia tera mahi mei kahore
tona mohiotanga?
Ko te mea i nui haere ai te moni
ki te pakeha, na tona kaha ki te tiaki
i nga moni e puta mai ana i roto
i tana mahi. Ka tiaki tonu ia i
nga kapa, i nga hereni, i nga pauna,
a ekore e roa kua rite te rau pauna.
Ka tahi ka hokohoko taonga ia hei
whakanui i ona moni. Tukua kia
roa, kua tino whai rawa. Tena, e
hoa  roa, tairo. He huarahi ano
tenei e whiwhi ai te tangata maori
ki nga taonga nui o te pakeha. He
tangata tenei ka whakato i ona taewa;
muri iho ko te hauhakenga; muri iho
ano ko te hokonga: ka riro mai he
moni—e iti ana pea, he aha koa, ka
tiaki—ma te mahanga o nga itinga
ka rite te nuinga. Ekore ia e tuku
kuare atu i enei moni ki nga mea e
hokona ana e te pakeha, engari ka
tika tonu atu ki te Whare Tiaki
Moni ka whakatakoto i ona moni.
Ka whiwhi ano, ka kawe tonu atu ki
reira waiho ai. Penei tonu te mahi,
akuanei kua nui haere nga moni; ka i
riro ano etahi hei utu kakahu, hei utu 
kai—hei oranga mo te tinana. Kia
nui ano ona moni ka tahi ka tangohia
mai ka hokona ki te kau, ki te hipi
ranei, ka whiua atu ki tona kainga,
ka tiakina e ia ratou ko ona hoa. Ka
whanau ona kararehe, ka nui haere
—ko etahi ka hokona, ko etahi ka
waiho hei whakatupuranga. Ko nga
moni e puta aua i roto i nga kararehe
ka peratia ano me nga moni o te tima-
tanga, ka waiho ki te Whare Tiaki
Moni takoto ai.
Ki te mahara koutou ki tenei whaka-
aro ka whakapuakina nei, ki te tango
ki tenei koutou ritenga hei ritenga mo
koutou, ka tahi koutou ka whiwhi nui
ki tenei taonga, ki te moni.
Takapuahia,
Noema 27, 1857.
Ki nga kai whakarite ture e noho
ana ki Poneke. Whakarongo mai, e
i nga iwi o Ingarangi e noho ana i tenei
i, motu, ki toku whakaaro kia kawea atu
ki te Karere Maori i Poneke hei ma-
takitaki ma tatou. He aha koa, e
pai ana, ko nga ritenga tawhito kua
pakaru. Ki toku whakaaro he aha
teka o nga tupuna, engari te whaka-
aroaro ki te pakeha hei matua mo
tatou. Ko te Ture te upoko o nga
mahi, Whakamarmatia mai kia mo-
hio matou ki nga ritenga pai, ko te-
whea ranei, ko te whea ranei; engari
whakamaramatia,  no te mea he tama-
riki matou. E te ture whakatirohia 
nga matapo, whiua nga tamariki kia
rongo ki o rato u papa, kia noho tahi
ki te ritenga atawhai,—kia mohio ai a
Kawana Paraone kua ripeneta matou,
kei reira ka puta mai ona aroha.
E hoa ma, me hoatu i taku reia ki roto
ki te Karere o Poneke hei matakitaki
ma nga iwi, kia kite i uku whakaaro.
Heoiano:
Na to koutou hoa aroha,
NA MIHAKA TE MAURARA.
Waikanae, Tihema 4, 1857.
Ki te Kai Tuki o te Karere o Poneke.
Mau e hoatu enei tuhi kia taia, kia
rongo ai te nuinga i nga mahi a tera
iwi a Ngatiporou i roto i tenei tau.  
Heoti.
Naku i hoatu enei tuhi kia taia,
NA RIWAI TE AHU.
Te Kawakawa, Oketopa 3, 1857
Ki a Riwai Te Ahu.
E hoa, tena koe korua ko mata. Tenei
maua ko to hoa aroha ko Rota te noho
nei i tenei kainga te mahi nei hoki i e
nei mahi, ko nga mahi katoa o tenei
kainga kei a Ruia anake, kaore hoki
ona tuara. Ko te Peka, kua riro ki
Akarana, koia anake tenei, he nei
taua mahi i te ao i te po. E hoa he
nui te tangata o tenei iwi; te pai hoki
o ratou, te pai—he rongo ki te kupu,
he iwi tohe ki nga Karaipiture, ki nga
tini mea pai katoa. E hoa, kua takoto
I ta ratou tikanga whangai minita. Kei
I te whangai ranei tou iwi i akoe, kaore
ranei? Tenei a rota kei te tatari, kei
i te whiriwhiri i etahi tangata hei kai
 whakaako, hei monita. Kua takoto te
tikanga kei nga Mane ka haere mai
nga monita ki te kura, kei te Ra Horoi
ka hoki ki o ratou pa. Ka nui te pai u
tenei tikanga ko te mamao a nga pa o
ana tangata 20 maero, 30 maero,
10 maero, te mamao: kanui te kaha o
tenei iwi ki te mahi. E hoa, ki au
he tauira pai tenei mo tatou, ara mo
to tatou nei iwi nga mahi pai a Nga-
tiporou. Tenei maua te matakitaki nei
ki te nui o a ratou mahi whangai ai.

3 3

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
3
hoatu e koe toku aroha ki a Wi
Parata, ki a Unaiki  ki a Aperahama
te Ruru.
Na HIMIONA    TE MATAKU.
Te Kawakawa,
Oketopa 3, 1857.
E taku hoa aroha e Riwai, tena koe
koe komou ko nga tangata. Tenei
ano au te mahara nei ki a koe; kia
koutou. Tenei maua ko Himiona Te
Mataka to noho nei —e noho pai aua
a Himiona, mana:—e aroha ana maua.
E hoa, kei te atawhai ranei Ngati Rau-
kawa ki a koe. Mau e tuhi mai
tetahi pukapuka ki au kia mohio
ai au ki to ratou aroha ki a koe,
i to ratou kaiponu ranei. Tenei
kei au te mahi kura. E kimi noa
ana au i etahi tangata o konei hei kai
whakaako mo ratou, kaore he pakeha
o konei; kua riro atu a te Peka ki
Akarana, kaore e hoki mai. Kati ko to
ratou korero tenei to te komiti, kia
rapu au i etahi o Ngati Porou hei kai
whakaako mo ratou, heoti, kei i te ti-
mata taku mahi mo nga kai whakaako
o Ngati Porou, ka kotahi te huihui ki
toku kainga, etoru rau o nga tangata,
he kohikohi moni te tikanga, o to ratou
huihui ki konei hei whangai minita
mo ratou; ka nai to ratou rekareka ki
enei mahi, heoi te mea i roa ai te kohi-
kohi moni minita, he raruraru no ratou
ki nga Whare karakia, naku hoki i pu-
puri nga moni kia rite nga whare
katahi ano ka kohikohia ai he moni
minita mo ramu. Na to hoa aroha, Na
R. WAITOA.
Waikanae, Tihema 5, 1857.
E HOA MA,—E aku wanaunga, kia
rongo koutou. Kua whakaae au kia
ruritia nga whenua kia whaka tuturu-
tia tona wahi. He aha koa e rua
taupa, etoru ranei, a tena tangata e pai
aua kia ruritia. Ki te mea nona ake
aua wahi epai ana; ki te mea he mea
homai ma tetahi atu tangata ekore
e pai kia ruritia mona, e ngari hei tona
wahi ake ka tika. Nako tenei tikanga
e kiia nei me whakatika tonu atu i te
moana, puta noa ki runga ki te mau
nga, mo ia tangata, mo ia tangata.
Kia peratia te ruri o nga whenua
Kaore au i pai ki tera ritenga,, e ngari
ko taku i pai ai kia ruritia me ruri i
tana mahinga ano, i te mahinga, i te
taenga mai ki runga ki aua wahi ka-
tahi ka tika kia ruriitia  tana wahi
Heoiano na to koutou hoa aroha, na
EPIHA POIHA TUMOKEMOKE.
-00
Mo te " Karere o Poneke"
Ohau, Noema 16, 1857.
E hoa ma, whakarongo mai. E tika
ana te taenga mai o te Rauparaha ki
Kapiti nei, tana maka he more i muri
i a te Rauparaha, ku Ngatiawa tuna
maka, he poro, ko te maka tuatahi kua
ngaro i ta Ngatiawa. 1 muri i a Nga-
tiawa ko Ngatiraukawa, ka nohi ki
Kapiti, ko te rahui poaka a te Raupa-
raha kaore i rarata, kaiahi ka whaka-
raratia e Ngatiraukawa. Ka rarata ta
Ngatiraukawa maka he parani. I muri
ia Ngatiraukawa, ko Ngatiruanui. I
haere mai a Ngatiruanui ki te tango
i te maka a Ngatiraukawa, kaore i
ngaro, ta te mea he parani. Whaka-
rongo mai, e hoa ma, kotahi te manu
mohio, he koriroriro; hanga ana tona
whare, ka oti, katahi ka herea nga
taura erua, te tuatahi ko to runga, te
tuarua ko to raro; te taura ki runga ko
whakapono, te taura ki raro ko te
whenua, te kohanga ko nga tangata.
Me he mea ka motu te taura ki runga
kua pakaru te kohanga; me he mea ka
motu te taura ki raro kua pakaru te
kohanga te ritenga o te tauraki runga
ko te whakapono, te taura ki raro ko te
whenua. Kia whakaritea nga taura
erua, ti mea ki runga te mea ki raro, me
he mea ka mahue te whakapono kua
mate, me he mea ka riro te whenua
kua mate, te take o nga taura i herea
ai kia rua mo tona whare kei taea te
pakaru e te hau.
Heoti ano.
NA TE RE PATA TE ROIHE.
Ki te Kai Tuhi o te "Karere o Poneke."
Manawatu, 27 Oketopa, 1857.
E hoa; tena koa te noho mai na i
tou kianga. Tenei taku korero ki
a koe. Ko aku korero hoki kia taia
mai e koe ki roto i te Karere o Poneke.
I roto matou i te pouritanga e noho
ana i mua ake nei a taea ana mai  inaia-
anei—ko koutou ko nga Pakeha kei
I te maramatanga e noho mai ana. Ma
koutou matou e ako mai ki nga ritenga
hokohoko o nga Witi, o nga Taewa, o
nga Aniana, o nga Kanga, o nga
Poaka, o nga Muka, o nga Tanapu, o
o nga Parera.  o nga kai katoa e
hokohokonaana  e koutou ki Poneke
na—ma koutou e whakaatu te ritenga
o te Puhera Witi. Koia tenei; wha-
kaaturia mai te ritenga o te Puhera
o nga mira o Poneke ua, o te Puhera
kanga, he aha ranei tona Puhera, 60
ranei, he aha ranei; engari e hoa
ma, kia marama te whakarite mai i
enei e rua, i te Puhera Oti huki, me
te rau Taewa hoki, me whakaatu mai
ano, me nga ritenga a nga kai katoa-
E hoa ma, tenei ano te take i tono
atu ai au kia koutou, e nga hoa aroha.
ku tenei kainga ko Manawatu he
ritenga ano ta nga Pakeha o konei,
he ritenga kino rawa atu i a nga Pake-
ha katoa e noho ana i nga wahi katoa o
o tenei motu. I timata mai te mahi
a o matou hoa Pakeha i te tau 1847,
a taea aua mai naiania. Te kau ma
rima hereni ki kona, 7 hereni ki
konei, 12 hereni ki kona, 5 hereni ki
konei, e penei aua to konei ahua: te
kau hereni mo to Puhera Witi ki te
tango hanga, 8 hereni ki te tango moni,
9 hereni mo to Puhera ki te tango hanga,
7 hereni ki te tango moni, 8 hereni ki
te tango hanga, 6 hereni ki te tango
moni; ko to konei Puhera hoki, 63
ia tau, ia tau, i nga tau katoa ka pahu-
re ake nei; koia huki mo te Puhera
kanga 6 hereni ki te tango hanga, 4
hereni ki te tango moni, 5 hereni
ki te tango hanga, 3 hereni ki te
tango moni; tona Puhera hoki 60, ia
tau, ia tau, i nga tau katoa; mo te
Taewa 6 hereni ki te tango hanga, 4
hereni ki te tango moni, o hereni ki
te tango hanga, 3 hereni ki te tango
I moni—ko tona rau hoki 112, ia tau, ia
tau; mo te Poaka, 1 pene mo to
 Pauna, 1½ pene mo te Pauna, 2 Pene
 mo te Pauna, 2½ mo te Pauna, 3 Pene
 mo te Pauna, 3½ mo te Pauna; he hua
 Tikaokao, 12 nga hua 1 hereni, ka ma-
tu tona ritenga. Ko nga mahi tenei
o tenei kainga o Manawatu. Koi ki
koutou e aku tuakana Pakeha he
amuamu naku, kaore, engari he kua-
retanga no matou ki to tono atu i te
tahi wahi o te karere Pakeha e taia
ana e nga perehi, na reira matou to
mohio ki nga taima e maha ai te utu
o nga Witi, o nga Kanga, o nga kai
katoa, ki te taima o hoki ai te
utu o nga kai katoa ko tenei
e hoa ma, whakaritea mai nga ritenga
kia kotahi ano aha koa pakeha koutou

4 4

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
aha koa maori matou—e ma ana kou-
tou, e pango ana matou—kua ma  katoa
tatou i te ture o te Whakapono ka-
tahi, i to ture o to Kuini ka rua. Na
konei au i mea ai kia whakakitea  mai
nga ritenga hokohoko ki roto i te
Karere o Poneke kia matau ai ratou.
E hoa, kia hohoro te whakahoki  mai i
aku korero kia mohio au he tuakana
he teina. He nui rawa ranei, e hoa
ma, tenei he kia matou ao matou hoa
pakeha, aha koa nui te witi pau iho i
63 te kai i nga tini hanga noa iho.
He waiata mo matou mo nga tangata
o konei e tinihangatia na:—''Kaore
taku huhi taku raru to pawerawera 
noa e ahau he pangapatu na kau i
na taewa na taeka ka mangeo i 
taku puku, ka ronaki koi taku hope,
e toto!-!;', ana mai he pamu 1)0 puku
nga taitoko kei waho kei te moana
whakahoki to ranu kei Otaki he tika 
kei a Taparoto aku karu kohiti. Heoti
noki te kawekaiwea,kai Hiku rae te
ngaro mai, me ka kau ra o nga mahi
a huri matai whakakohiti rawa ia ku-
karu t^^ro'.vaI^ewu ana whakapakoko!;^
1:0 paparinga toma! to puiva he ma-
tuku («i: hou no te moa karera ki te
ia taka ki o ruta! wha!;..akatea ia huiki
^''iana kohi rawa i aitu hiko na."
K;i mutu.
.Nuku, N11
NE;I.HANAv Tu ^Ani.:.
A'.' io. Kui Tu o ti' " Kuri.')'!" o 1'(-r1'k^."
E HOA. o ta Kai Tuhi o to Karu'»,
ka tui;! aue ati;^.!, ka tu1u^^11i atu i
oku whakaaru kia Kite oku v>^u;;:1;1I;-
nga.
1'. h;i;i :IA, O OHI; v^^:;;1W1g^ 1";:;:''!'!.
U Hi.'!::) .I;;'! 5^.1 "(HU'!»-, ki ;.".';!. k.i;!h;i
atu o ;;ki;u o kao :a'!, i 1,' ;-.;;:<'!'-'
?'I;^':>1'i. '.-'. i!:;;! i".-'!. v,^h;:k.^r;1;1g^ ',i};;'}.
koutou kui'?^, ';'. vv;!;ik;iik;i ana ai;;;;!
ki te '.^rero a («.'nei ta;:^'?.? ;i Wi
t1^^1'.i'^> Hahi,,^-kua—ko ;a;;i ko;"ero.
^iv1^k;!i<,'1;\_,i^ e ;ia, ko to t;;';^;^t^ na;':;
i ka,vo to :n^t;u^;^>;^ga U i;1^^;^;^^:^i,
—ki ;"i 1'' 'Ia;') Aku;.!^;;, '.ia":;;
I.o nga korao o u, "i')^ i To I?.^::'-
r.ea, .^'1 ai I.' 1^;;:. [;'. !e ru;.';'. i. Ia:':;
111:1. ne i;;ng;;iki hi no ta 1.11;'^, kui!.
ra:!'-,'* i:;'^! ;i i'.'"! ^'.;i Ia ki.:!';!, k;i ;u;i-
t;ui '.1 !o 1^:^'';. I.; '';a ;^i^';:.^ ^^,^
o 1.^ pi'!-..'Ia;;, I'. hihi -ea, ai'I) ai-: a :"o i u, ao
EIA!; 1-^ Iv .-.:ro h"?.i .i Imu i ;!?,i
mua, ta te mea he iwi 110^^^100 ; ku
ratau iwi o mua kua kore, he penei
hoki ratau me tatou i mua, ina hoki
na Hohepa ano te matauranga ki
Hupa, Hina tona iwi i whakaera i nga
tau mate kai, nanu hoki i whakarita
inga moe katoa o Parkoa, ta te mea,
11.1 to Atua ano hi.ki te mataurarua
ki a Hohapa. E kore hoki te tangata
e whiwhi ki te matauranga, e ngari
ma te Atua ano e homai to matau-
ranga ki te tangata. Titiko tatou ki
Horarna, ki Kumera, ki era pa atu i
whakamatea e te Ahia, na te aha e
hoarna?—na to rato^ tohe ki te kino.
Titi?) tatou ki ^a;1i1^o1)a. Ko te
mui)! a tana pa 1)0 kirakia ki nga atua
^v1:;'^5;ap;^k"ko i h;inga e o rato» ri11g;^-
ringa, ko ^7^puk;nK^ha to Kingi, i a
ia ki reto ki nga karnrehe ua te aha
o Iana ma ? Na tona matau kore ki
nga utonga o te Atua. Tupu. ake ko
to:;.i uri, ko I)^;^ata11a1^a, haere ana ki
to win;iwin;i ]<! i5i1^''.1!;1]^^;m1^, ka pa
1101^o^ia e ia ;i !!i1^^111;^; a;n;i, ko nga k;i
rito tapu o ta Temepara, k;i meatia
e ia hei aku wai ma rato^ ko ai;;!.
wahine. { reira ano k;i kite ia i to
ri!1g,^!^i!1g;^ o ;e AUTO e 11111^111)1 ana
ki te kumu'.' o ;o wai;;rr, ka mea ia, hu
^ a:ia r;i U'!;-:;!, k,i i-,:-;)!! hi i tatahi
^ tangai.; nai;,;'.! ; ]<;' ki;r«, o ia tetahi
tangai;', uiui;;'!, ko .R^.i1:K'n'., ka, korero-
I tino ia 11^:1 I;mu o tanu ^11i)itnhi;
ter.ri 1)^.1 a:i [-.u o tana tuhituhi,—
rki!no, (te whi;kori!!r ai I inga) kua
^.',1!i^^tiA ou kino HU'"-! 'i:;! e to Atua,
' '?
I !a!,.; ^;ima!1:^ tu kino, .k;i:' ^^;11^!T;a te
ai.i i ;;.k;ia: Kori, (wii;:k;!;^1aoi i1;^;!^a)
i to;!^ ]-.,) ka wi';!k;;!i)-ai a i:.;^; e tu
AU;;!: 1"!/!:'i^^'. (^-,^I;:;k:1:i!;^ori^.;^.1;g(!) 5;;;,
riro i;'!! '.Mimi';', i (;.'^^a!1i tangata I;r
ai;;!. 1 taua po a:io ka puia -.e t;ina-^
!ika Ki;;;^, ka ta- ki taea pa ki
i.';';;-.-;:". ;i ka Ingo i ;' ia ti;ka pa, k;i
;:: . .'-'- 'i.-.:::', hiri ki ta ^'.^!^^ o te
Mu;'; ;:'.) 1. ^ ':;-;':; a';-') ia i [aruh!i-
.'.':'.;. ku [:::ta IMU .; 1. ':' ^;i1:!i;^I1^^, k.i
i. ' a av!:,;!-,,; i-.;'!) ;ea ^;;i!Ii^i1A te pai. kia
^^n;1 1.- I.;ho ; ia ..;,.!i, ?,!e ^.1 e
i;;,11^.1'^ ;a; 1.' pa; ' air ;:a:!:i e ^^:r[-
r;i.:;^,'o ;a [rre ^i;;;!,}::[ ^'aia taau
ki i;.; i;r:.i o :i a,i Hi;:^;, e kore ari tioki
(:' ',.',[^ i ti' i;);1i^^^'1;;..:!.^.^. i-! '.(Ia 'I-!;!
utonga maora, kiu wawe ui tatou te i.-'"'
atu ki nga inenga 11^k;^1>;^.
Na to koutou 1)0.1 «rohi!. Na
HIHA Ti': MOHO.
["Kua ^vht^ka1^(.^1^^t^ etahi o nga
i
korero o tenei re;a, no io ;; ea e kore
e tika kia whakainu!-^', e ^i.^1!1^i N^.1p3pn,
nga tikanga o nga hai!; koi ;,kia.—KA:
TUHI ]
NGA MEA I 'I'!-; AI A Iv r;I'a.
^opirki:, 10 't^ihi:11)<!, 1^.37.
TE MI!TA unu !>A1;..^'>Ao Ti; KIIA.—
Uiti, 8 hrra";;i, 9 haruiti, ".io i ' [;^^!1er^^;
rtruoi', -^"2-3 mo tu au;'*; ruiui;;^ i'^"i.^i,
1 ngreni O '1)^*110,1110 te p^i1)^^^a; ^)^^^ut.1n
(n(1'oru, 10 i^^^)'^11i ;i;o ieni!.! p;ru!a.
'1'^ Mu;.^ o ia i.ai ihi ONA.—ina, ?)
hereni, :) 1101-0111 ;no i'..' tiaki.'ene;
rar«o^, £'2-') wa te ia.i!;a ; '':i ai; ihi 11 ia,
'2 hereni mo tu ^'^^1i!e1'i^; hunu ia /»«/o/^//,
1-3 11ert>Iii ino te rau p;ioi;^. Iheru,
tonu nga utu i te Mihi u 1^1.^11;^^^.
NGA KAI o TI': .MAI;A.—7 '<>.:',;"a, 7 i:'.!-
roni, ta herrni, mo io rau; .{'maua, ihi
te Tanapu, ti !K^:'ei)i mo te rau ; puku,
1 110-10!^ me te hikipene ihu (.e kau
ma niu.
NOA K.vi KINAKI.—Kei to tui;'.!^
tonu ti' utu mo te piti;!^ ino ti- A"?er.' /'.'.';;
hoki. ae niu mo io {'oni,'" 01'!', ': rimu
-pu:!^' mu te nah;ui; /.';/'/',' !:iti;, '/ pane.
?-) ? e 11 e, ui o te }) «.i i; 11 a Ae; </ </;,', i O ti i';' e:'.:
3 ;keno, ino te nahera.
KO AHA ATI' :,I i-: A,—!'<!{'! (ha!''! 1
hernui, I h^;:^^i!i 2 poue, mo t,o
piu;;!.'-; .";,'/,'(. (/^;:'i1) 1 harr!;i, mo ta,
^muna; Hua !(!'>';('!, '2 i1(ir^11i,^;io ;i', ka'.'.
ma rua. Poaka :uha kun«g:ia (11^1-
rih;i), I hernui 4 atiu..', I 11^:^^^':i.
ai pene, ino to panui;.; ;"O;;A'» /1/,'<;-
kouaua (Niu "^.'!1^^;1i^ 1 tihre;!! mo ti;
pauna. Tahi, 1 her^!;!, 1 hereni 4
pene, mo te pauna; })1^i/ii, O !i,;; eai
9 ngreni, to mea kotai;! ; Ihiihi, 4
h^reni, O 'nerehi,'.u 1111'a ko i:;ti.! i; Parera
3 hereni, -3 !i^;^^;1i, 1^^ki1^i.:a; I1^^^k"i, [i
hernui, 4 1)^;'eni, 1;^.1i.i1^ua; Muka puna'.
'20 hereni mo te rai pahi;?..
Ke.!, koreko au ki nga ;^;^;^;; ;i e
nga ^.!:i^;^-1!i:i^i p;ir,to;i o ?o:- ki:—ka
Ihi;«';, 1';') 'hi!rir;, ko K;i:t.;e;'.'i-;:. Ko
'o ri!<'^ig^ mo te ^;^^;^t^^.; '1:,; rait;;u ?.
^^,h;^k.1;^;^^ 'nai ki ;tu kuia te:iti:—
i' i'; tineri !;ai;ra,—oa ;-^^in^i ao '.;
/'7:'; /'^"inia,— <.';' :^.^:;.'.
(ai,— -['2 ^;^^Ii;;^.
ko io 11;;i;^g;1 o !e ai;! i; ',^11-;.,; n:ai
ami e [' u;^";'! ki ae ;irho, Ia witi {^;:i-
ra:', ;a";, kahoru i ia;.;, r;a: ao ka: ai
i ^vi;:.k;^;^i1^^ ai nga pau;!^ o rao o io
nui;!;:'^ ; r;^^!!gi te witi no P;;.i Kupa
ia ^-i;; ^1'1;^, tio wi^ papai,—!ia o;;^
pau'.:;^ i te pukera.—KAI TI-:!!.
7 ia!;!'!:; {ou "i ai'UMIKI i io .';a''"';?. (;
?,IE^^I^^;THI rana ''i? MU"A. /' /';';,'"''''.'.