Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 8. 12 November 1857


Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 8. 12 November 1857

1 1

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
Ko te kai rapu, ko ia te kite
Vol 1.]
TAETE, 12 O NOEMA, 1857,
[NO. 8.
The "KARERE o PONEKE" is pub- 
lished every Thursday morning.
  TERMS OF SUBSCRIPTION; Twenty
Shillings per annum, payable half-
yearly.
  TERMS OF ADVERTISING; Three
pence a line for the first insertion of
all Advertisements, and Two pence a
line for every subsequent insertion.
Advertisements will be continued and
charged for until counter-orderd:
such orders, in writing, as also all Ad-
vertisements ( in English ) will be re-
ceived at the INDEPENDENT office,
Lambton quay, on Tuesdays, at any 
time before 4 o'clock, p.m.

PANUITANGA.
MEHEMEA ka hiahia te tangata
ki te tuhituhi reta kia taia ki
roto ki tenei Nupepa me tuhi mai
"KI A TE PURA,
KAI TUHI O TE KARERE O PONEKE.'
Otira, ma taua tangata ano e utu
nga kapa e rua, e toru ranei mo te
mera—kia tika ai te kawenga mai.
PANUITANGA.
Ko nga tangata Maori kua tango
mea i toku Whare hoko taonga i
Poneke, na kahore ano i utu, me
hohoro ratou te whakarite i aua utu;
kei tahuri atu au ki te Kai Whakawa.
No te mea, ko nga Pakeha no ratou
nga taonga i au, kua pa mai ki nga
utu;—heoi ra, ma te homaitanga i era
moni ka kaha ai au te utu i era pakeha
NA WIREMU TONIKI.
Otira, na Mata.
Poneke, 17 Hepetema, 1857.
KO EKEREHA
HE HOIHO TARIONA
HE Hoiho papai rawa tenei; ko
tona matua tane ko Hamihona
—ko te hoiho tera o te Hamona, i
utaina mai ra hoki i tawahi. Ko nga
tau o tenei tariona, ewha; ko tona
kara, he whero; he hoiho whaiti—ata-
ahua hoki. Te kau ma rima nga hoi-
ho uwha i ekengia e ia i te tau kua
pahure nei,—a, hapu katoa ana ratou.
Kei Wangaroa e noho ana inaianei—
kei te kainga o Te Miti raua ko Re-
wana. Hei te tuatahi o Noema, (to
marama e takoto ake nei) ka timata ai
tana mahi whakaeke. Ko te utu mo
te whakaekenga kotahi, e toru pauna,
me nga hereni e toru, (Ł3 3s.). Ko
te kaari hei nohoanga mo te hoiho ina
tukua atu kia ekengia, he kaari papai
—he pai hoki no nga karaihe (taru-
taru); kotahi te marama e noho ana ki
reira kahore he utu,—heoi ano te mea
e utua ko te whakaekenga kautanga.
Wangaroa, Wairarapa,
1 o Oketopa, 1857.
HE KAI HOKO MUKA, ME TE HU-
RUHURU HIPI.
KO nga tangata o raro iho nei.
He nui te utu e homai ana e
ratou.
Ko te WAHAREI ma.
(Worsley & Co.)
Poneke,
Hepetema 14, 1857.
PANUITANGA.
HE HOIHO kei te haereere i Pa-
ramapoa, i Poneke nei.  He
uwha taua hoiho; ko te ahua, he
whero; e haere tahi ana me tana kuao,
—he miura te kuao. Na! ki toku wha-
kaaro noku ake ano tenei hoiho (me
tana kuao hoki), otira, he tupato
noku kei tango pohehe au i te taonga
o te tangata ke, i panutia ai e au enei
korero. Tera pea he tangata kua
ngaro tona hoiho: heoi ra, me haere
mai ia me titiro—koia ranei tenei.
A ki te tika ka whakaae au kia riro te
hoiho nei (me tana kuao) i taua ta-
ngata. Ko nga utu mo te hopuranga,
mo te ahatanga ranei, mana ano e
whakarite.
Na WIREMU RAKIWHATA.
(Wm. Luxford.)
Hepetema 23, 1857.
HE KOURA!
KO nga pakeha o raro iho nei, he
kai hoko Koura, ki te moni. E
nui ana nga utu e homai ana e ratou.
Ko te POURA ma,
(Wm. Bowler, Son & Co.)
Ko enei hoki,—
Ko TUATI ratou ko KINIROHI ma,
(Stuart Kinross & Co.)
Poneke,
17 o Hepetema, 1857.
PANUITANGA.
TE TIMA WONG WONGA.
WHAKARONGO MAI! e koutou,
e nga tangata e mea aua ki te
haere i runga o tenei Tima. Kia
takoto ra ano nga utu, ka tahi ka tika
kia eke te tangata ki runga. Ki te
mea ka waiho kei muri o te ekenga, te
homaitanga, na, ka nui ake nga utu.
Na TE TAKANA.
(R. J. Duncan.)
Poneke,
Hepetema 16, 1857.

2 2

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
Ko te kai rapu, ko ia te kite
TAETE, 12 o NOEMA, 1857.
KO NGA HIPI.
E HOA MA, tenei tetahi take e
tupu ai he taonga nui mo te tangata
maori, he hipi. He maha nga pai o
tenei Kararehe. Ko tona whakatu-
puranga, te hohoro, te tini; ko tona
kiko e kainga aua; ko tona huru
huru e utua nuitia ana. Me ka hoko
i te tangata tetahi kahui hipi, ahakoa
torutoru, kia kotahi pea rau, iti iho
ranei, e kore e roa, kua tini, kua ma-
no Ka tae te raumati, ka waruhia
nga hipi, kawea ana te huruhuru ki
Poneke, ka hokona e nga pakeha, ka
nui te moni. He mea pai ano te hipi,
ka ora hoki ki runga ki nga whenua
raro, pukepuke ranei, ki nga wahi e
kore nei e ngakia ki te witi, ki to
taewa, ki te aha ranei. Otira, me
wai kai tiaki mo te kahui hipi, hei kai
titiro, kei marara noa iho, kei pau
ranei i te kuri maori. E ngari ko nga
kuri maori me whakamate. He aha
hoki te pai o nga tini kararehe hua
kore, pai kore? Na, ka mea tetahi
tangata ki tetehi kahui hipi moua, me
tango i tetahi mohio ki te titiro ahua
hipi kei riro mai te mea mate. He
mate ano hoki ta te hipi, e kino ai
tona huruhuru, e kore ai tona kikokiko,
e pirau ai tona tinana. Ko te tupeka,
te rongoa mo tenei mate, me ka pa ki
nga hipi a tetahi tangata. Heoi ra,
ma te tangata mohio e titiro, kia kaua
ai e hoko i te mea mate—kia kaua
ano hoki e tata ki nga hipi mate. Ko
te taima huki e tiakina ngawaritia ai
nga hipi, hei a te wanautanga, kei
mate nga reme. Ma te hepara ano e
titiro—mana nga reme e kawe ki te
wahi pai, kei hemo i te ua ranei, i te
makariri ranei, i te aha ranei. E hoa
ma, me whakaaro koutou ki tenei
korero—kia nui haere te hipi i roto i
a koutou,
Ki te Kai Tuhi o te "Karere o Poneke."
Otaki, Oketopa 23, 1857.
E HOA, Mau e hoatu aku kupu kia
taia ki te Nupepa. Ko aku kupu ra
tenei:—
E hoa ma. oku whanaunga Maori,
Tena ra koutou katoa. Tenei taku
kupu ki a koutou mo a tatou nei
tikanga mo a te maori—kanui te he.
Tena ianei titiro tatou ki a te Pakeha
tikanga. E tama ma, ka tahi te iwi
tohunga ko te iwi nei, ko te Pakeha.
Ko te he ra tenei o te maori—ko te
kino o te whare, ko te kino o nga kai,
ko te moe i runga i te whenua, ko te
kahahu tonu i te paraikete i te awatea.
Ka mutu.
Na KIHAROA.
Otaki IO, Oketopa, 1857.
E to matou matua aroha, e te Ka-
wana Paraone, me ona hoa mahi tahi
i nga mahi o te Kawanatanga o Nui
Tireni, me o matou hoa pakeha e
noho ana ki nga wahi katoa o tenei
motu, me nga rangatira tangata maori
o ia wahi o ia wahi, o nga wahi katoa.
E hoa ma, tena mau koutou katoa. Tenei
a matou kupu, tenei hoki o matou
whakaaro hei whakarongo mai ma
katoa, ko to matou runangatanga i
te taenga mai o te Heuheu ma ki
Otaki nei i te 6 onga ra o Oketopa. I
te Turei i timataria a maua korero, i te
10 a nga haora: naku i timata te korero.
Ka tu atu au ki runga ki te whaka-
puaki atu i aku kupu aroha ki a te
Heuheu raua ko Taonui. Ko aku
kupu tuatahi enei mo nga mate:—
E koro e te Heuheu tuarua, e pai
ana korua ko Taonui tuarua kia haere
mai ki konei, ara ki Otaki, kia tangi ki
nga mea kua riro atu i mua i a tatou,
ko tenei hoki tatou whai atu ai i a
ratou kua haere i mua i a tatou. Heoti
ano aku kupu mo nga mate.
Tenei hoki te tuarua o aku kupu
mo tatou mo nga mea e ora ana i  enei
ra:—E pai ana ano ki toku whakaaro
kia haerea mai e korua te nuku o te
whenua kia kitekitea kanohi tatou i
to tatou oranga poto i tenei ao, i roto
i enei takiwa kua noho tahi nei tatou
me o tatou hoa pakeha; ko ratou
hoki te kai whakaako mai i a tatou i
nga teina maori kia whakarerea atu
o tatou nei ritenga maori nga ritenga
a nga Tupuna o mua whakamokai ta-
ngata. Me whakarere atu e tatou eia
ritenga kino, engari kia au, me ahu
tatou nga tangata maori katoa o tenei
motu ki runga ki nga tikanga pai o te
pakeha; ina hoki te kupu a tera matua
o tatou, a Kawana Kerei, i ora ai tona
ngakau. Ko etehi hoki o nga rangatira
maori pai i uru atu ki roto i tona
mahi hei hoa mona ki te mahi i ana
mahi pai Hoki atu ra ia, puta mai nei
ko tenei matua o tatou, ko Kawana
Paraone. Ko taua ritenga ra ano e
ako mai nei i a tatou, kia hapai tahi
nga rangatira maori i ona ritenga, kia
puta mai ai me te pai me te ahuareka
ki a tatou katoa. Ka mutu aku kupu
i konei: ka noho au ki raro.
Ka whakatika hoki ko te Heuheu—
Kotahi te kupu i puta ake mo nga mate:
ko te nuinga o nga kupu mo te pupuri
whenua mo te Kingi maori—kia tahuri
atu matou ki te whakarongo i o raua
korero ko tona hoa kia mau ai te
rongo te maua o nui Tireni. He tini
nga kupu taitea i whakapuaki mai e
ia i tona tunga ki runga, ka noko ia
ki raro.
Kei runga ko te Ahu Korama:—
Haere mai e taku matua e te Heuheu
—haere mai i runga i nga maunga
o tatou Tupuna, haere mai i Maunga-
tautari, haere mai i Titiraupenga,
haere mai i Rangitoto, haere mai i
Ruawahia, haere mai i Tongariro,
haere mai ki Kapiti, ki te kawe mai i
ena mate ki enei mate o tatou—haere
mai ki runga ki te oneone o te Matua
o te Rauparaha o te tangata nana i
pahi wawe tenei kainga a Kapiti.
Tenei te noho nei i runga i nga mahi
atawai, i nga mahi aroha a te pakeha,
i nga mahi ekore nei e taea te wha-
kanekeneke e te tangata maori;--
haere mai. Heoti ano ana kupu.
Kei runga ko Taonui: ko a te Heu-
heu korero ra ano a raua nei korero,
ko te Kingi maori, ko te pupuri whe-
nua, ko te mano me ana korero taitea.
Kaore he taikoka i roto i a raua nei
korero ka noho ki raro.
Kei runga ko te matenga te Matia:
—Haere mai e te Heuheu, haere mai e
Taonui—haere mai kia kitekite tatou
i a tatou i te oranga o tatou tinana pi-
rau—haere mai kia kite i nga mea
papai a to pakeha. Koia ra tenei e
korerotia atu nei kia korua i te ra e
whiti nei i te awatea nga mahi atawhai
a to tatou Kuini atawhai pani, pouaru,

3 3

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
rawakore, tutua,—haere mai. Ka no-
ho ki raro.
Ko te Heuheu—erua hoki ana
kupu, kua noho ki raro.
Kei runga ko Matene te Whiwhi:—
Haere mai. Haere mai e Heu raua ko
Taonui—haere mai i runga ano i o
korua nei tikanga i kaha mai ai korua
ki te kawe mai kia rongo atu matou
kua mutu hoki. E mea ma, ia koutou
nga kupu mo nga mate. Ko taku
korero i naianei, ko tatou raruraru.
E Heu, Taonui, whakarongo mai. He
hapu kei tera iwi, he puku pa kei
tera iwi, ke tokopuaho kei tera tanga-
ta, otira kei nga iwi katoa o tenei motu.
Ko taku inaianei e Heu he tuku
kia whanau ki waho nga hiahia tuku
whenua me nga hiahia pupuri whe-
nua.—To tuturu  ra hei tuturu
mo hou e Hinetinaku e kowai ra—kei
runga nei horahia ra te moenga, te
moenga o Hinemataiti,  kia piki ake
au ki runga nei ki a te Awha, kia
tikina mai, kia kautahangatia  aku to-
to, aku tahe, aku parapara; e tapu au
ma te mumu ma te Awha—e tapu au
whanau a mano mo te tama awai? ko
te tama a te Potipoti? Ko te tama awai?
—ko te tama a te Reia kiwaho tuku to-
to, tuku tohe, tuku parapara, wha no
tae o kuha, whano tae o tangata.
Me korero ia nei o tatou raruraru
kia rongo mai hoki a te Heuheu ma. E
Heu raua ko Taonui—whakarongo
mai. I te taenga mai o te whakapono
me te atawhai o to tatou Kuini ki Niu
Tireni nei ka tahi au ka whakaaro, tera
te tikanga hei pehi mo nga kino o tenei
motu, e mutu ai; katahi au ka haere
kia kitekite i nga iwi o Taupo o Roto
rua. Ko taku kupu i reira ko te pai
anake, ko te whakakotahi o enei iwi
erua kia kotahi tonu te tikanga. Kei
te pakeha anake ka mutu nga runa-
nga o reira: katahi au nei ka hoki mai.
I muri tonu ia au ka mate ko Kahu-
kore. Ka tae mai au ki Otaki nei ka
puta taku whakaaro, me haere hoki au
ki Taranaki: ka tae au ki reira, ko te
whakakotahi anake taku i korero ai
me te pai. I muri i au ka mate ko
Rawiri—hoatu ana ki tou aroaro: hoki
mai ai matou, ka hinga ko te Topine
te Karamu.
Te kai hapai o tau kupu me au
tikanga, no enei tonu au i ngenge ai;
kaore ianei, he kaka ano au i mua ake
nei—ko tenei, kua whakakuku au i au,
kua noho tonu au i runga i toku pae 
Ko toku korero i naianei ko te korero
a te kuku ka penei au " u, u, u," (ko
ta te kuku tangi tera) ka kite au i te
tangata ke. Ka mutu au i konei.
E tika ana tena e Matene.
Ka whakarite ki runga ko Nepia
Taratoa. Kei whea ianei tetehi matatou
kaore ano tetehi ma tatou. Ko Rangi-
tikei te whaea o nga he katoa—na kua
he, kua he, kua he katoa, ata hurihuri
mane ana tatou.
Katahi au ka karanga atu kia Nepia.
E tika ana tena. Tenei ano te mea ma-
na tatou e whakahe, ko te kore ture hei
pehi i nga he kia mate ai—ma te ture
ano ka noho pai ai tatou—na te ture
kore hoki i rarurau tono ai tatou: heoti
ano aku kupu.
Kei runga no Ngati Raukawa kore-
ro, ana—ka mutu.
Kei runga ko Pairoroku te Mahia:
Kati hoki koa tena tu korero—te tangi
ki nga mate—te poroporoaki nga ma-
te; no te mea, he ara tawhito tena hua-
rahi—no mua noa atu i ruritia ai, no
Arama ra ano. Ehara tatou i te tauhou
ki te mate—ko te kakahi tena o nga
iwi katoa he mate. Engari ki au, me
timata ke he korero ki nga ritenga
hou, no te mea hoki, kua rupeke mai
tatou ki tenei huihuinga nui. Ka tika
kia au kia korerotia nuitia mai to
matou he kua waiho nei hei take
mauahara ma koutou ki a matou. Ko
te ara mo te korero a te tangata me
penei me ta te pakeha kia mahaki ai
te rerenga o nga kupu a te tangata.
Kaua e tupekeria—kia rangi mane.
Tera ia ra, ata whakarongo mai hoki
koutou ki taka kupu whakarite:—kihai
nga manu o uta i whai kainga ki te
moana, engari ko nga manu anake o
te moana i whai kainga ki uta. Ko
nga Karoro, ko nga Titi, ko nga Tara-
punga, ko nga Torea, a taea ana wae-
nga nui o te tuawhenua, whai kainga
rawa ki reira. Hei ritenga tena mo nga
ture o te Kuini. E kimi nei tona ata-
wai i nga tangata o te tuawhenua:
ko nga manu o uta hei ritenga mo
te Kingi maori—ekore nei hoki e tika
ki te ture o te Kuini, no te mea, he
take kore? Kowai ano te tauhou ki
ena nga mahi kia hoki atu ano kikona
kopikopiko ai. E Heu, ka maro tonu
tenei i te ara tika—kaore nei he peka-
nga, kaore nei he pikitanga, he heke-
nga. E hoa ma, ka tuku tenei i te ia
kaho kia wawe te tae atu ki to wahi
e hiahiatia nei e te kai whakatere i to
ngakau, ara, ki nga ritenga o te Kuini
i tukua mai nei ki ona kawana hei
tohutohu mai ki a tatou. Ka haere to-
nu tenei, kaore he hokinga atu kitena
mahi. Tenei ano hoki te whakatauki
a tetehi tangata onamata i waho na
hoki tuku mai nei. E Heu kaore aku
whakaarongo ki te maua—hei mana
aha?
Kei runga Ko Aperahama te Ruru:—
ko te whenua kia mau—ekore e riro,
ekore! ekore!! ekore!!!
Ka whakatika mai ko te Heuheu 
raua ko Taonui; ko nga kupu enei i
huai nga korero o tenei runanga, ko nga
ritenga e whitu i mana mai e raua, ko
te whakapono, ko te Kuini, ko te king
maori, ko te pupuri whenua, ko ta
patupatu i nga kino, ko te hoko i te
perehi hei ta i nga korero a te kingi
mauri, ko te hui ki Rangiawhia.
Koia matou i whakaaro ai kia
wehea mai a matou i pai ai i roto
i aua ritenga e whitu, te whakapono—
nga ritenga o te Kuini me toua mana
katoa ki ranga ki tenei motu ki Nui
Tireni. Ko tona maua ra tenei, ko
te ata whakariterite i nga whenua e
pumua maoritia  ana hei whakatupu
kino a te tau iho te atawhai o te
Atua ki ranga ki a tatou katoa
korerotia  mai nei e ona Minita ki a
tatou, me te atawhai hoki o tatou
Kuini e korerotia mai nei e ona
Kawana ki a tatou katoa.
Katahi ka tuaruatia atu oku tunga
atu ki runga ki te whakahoki atu i
nga mea e rima ki a raua, ara, ki  a
te Heuheu raua ko Taonui, me nga
tangata hoki e pai ana ki te ritenga a
te Kingi maori ki te pupuri whenua.
Ko aku kapa enei hei whakahoki atu
i a koutou ritenga, i a ena nga iwi o
waenga nui o to tatou motu. I maua
mai hoki ena tikanga e rima e korua
kia tahuri atu ai matou i ena mea
hanga noa iho. Ekore ra pea matou
ko aku hoa pai e tahuri atu ki tena
mahi titiro atu ai, engari ka tahuri
atu au i naianei i te karanga atu ki
a koutou kia tahuri atu tatou ki te
whakawhetai atu ki to tatou Kuini
kia Wikitoria te Kuini o Ingarangi me
te Kuini hoki o to tatou nei motu, o
Niu Tireni. Ko ta pakeha ko tatou
tangata maori nei hei tamariki kia
ia ko ia he whaea ki a tatou katoa.

4 4

▲back to top
4
TE KARERE O PONEKE.
Ko te Kingi maori me whakarere atu
tena he mea he kaore i rite mai i
nga Tupuna i te haere mai i Hawaiki.
Ko te whakapono, kei te Atua te ti-
kanga mo tera mahi, engari he wha-
kapono kau atu ta tatou, tate iti, ta te
rahi, ko te oranga mo tona wairua ki
runga ki te Rangi ko te: ritenga
hoki o te pupuri mo te whenua e pai
ana ano mehemea hoki ka mahia te
whenua kia rito ki ta te pakeha mahi
i whakapai nei i te whenua hei
haerenga mo ana kau, hoiho, hipi, me
era atu kuri o te pakeha, me nga pamu
witi, oti, me nga tarutaru pai katoa
a te pakeha hoi kai mo ona taonga.
He aha tepai mo tatou mo nga tanga-
ta maori? Erangi, me whai pihi whe-
nua ano mo tatou, mo ia tangata, mo
ia tangata, me ata ruri marire e te
kawanatanga kia tika ai—whai puka-
puka rawa—tuhituhi rawa ki te puka-
puka o tona whenua: ko reira rite ai
ki tenei kupu e ki nei koutou kia
patupatua nga kino, no te mea hoki,
ko nga take e tupu nei te raruraru
ki runga ki tenei motu, he whenua
anake. Ko nga wahi takoto ma a
tatou whenua me hoatu ki o tatou
tuakana pakeha kia mahia moi e ratou,
kia wawe ai te pai ma te whenua, kia
wawe hoki te nui haere mai he ahu-
areka, he painga ki a tatou. Ko te
ritenga mo te perehi pukapuka ki toku
whakaaro ehe ana. Ko te he ra tenei
kei whea he moni hei utu mo te kai
mahi? Tetehi, ekore te tangata e kaha,
ina hoki ra, ka hoko te tangata maori
i te kaipuke, i te kata, mo era atu mea
a te pakeha—he tangata ano ka kaha
ki te mahi i toua kaipuke, kata ranei,
he tangata ano kaore e kaha ki te
mahi, ka tukua noatia kia pirau noa
iho. Ko te ritenga mo tena mo te
perehi, ko nga rangatira maori e
whiwhi ai ki te tino painga rawa-
tanga mo ratou me ura ki roto ki nga
mahi o te kawanatanga, katahi ka tika
tatou. Ko te ritenga mo te Heu ki 
Rangiaowhia he korero maori mo te
maori ano ona ritenga—e he aua ia
nei nga huihui maori ki toku whakaaro;
erangi, me tuhi ki a te Kawana kia uru
atu hoki etehi rangatira maori o nga
hapu katoa o nga iwi maori ki roto ki
te Runanga pakeha, kia tu tahi nga
pakeha me nga rangatira maori i hoki
ki te whakahaere ture mo tatou, mo te
iwi maori me te iwi pakeha hoki.
Ko reira tika rawa ai tatou me a ta-
tou mahi pai hoki. Ki toku whakaaro
me penei he whakahaere korero mo
tatou. Na konei hoki au i kore ai e
haere atu ki a koutou nei huihuinga
korero i Taupo—he henga hoki  toku
whakaaro—kaore he pai, he korero
maori anake. Heoti ano aka korero kia
koutou e te Heuheu ma, ki etehi hoki
o matou kua pai atu na ki au korero.
Na to koutou hoa aroha i roto i te
Ariki i a Ihu Karaiti.
Na TAMIHANA TE RAUPARAHA.
Te Nu Paremata,
Akuhata 24, 1857.
He pukapuka tenei mo nga ture i
whakataua e nga Kai whakarite wha-
kawa, e nga tekau marua o Whai-
ngaroa.
He tangata haere mai, noho iho, he
hoiho tana ka tae mai ki te kainga, ma
te tangata o te kainga e tiaki te
hoiho; ki te ho tana tiaki, ka mate,
me utu.
Ka haere mai te hoiho ki te kai i te 
pu witi, riwai ranei, kaana ranei, pau-
kena ranei; ki te kino te taiepa,
kaore he utu. He taipea pai, ka
kainga nga mea i roto o te hoiho, u te
kau ranei, ka utu.
Ki te tono to tangata i to hoiho o
tetahi tangata, ki te mate i tana
ekenga i runga, ka utu.
Ki te haere mai te tangata me taua
hoiho, ka ki atu ki tetehi tangata, " E
kore koe e pai ki taku hoiho ki rotu o
to pamu, tokiari ranei?" ka utu. Na
te tangata i te pamu, tokiari, ki atu,
ki reira noho ai te hoiho, tekau ranei,
kaore he uta; nana i ki atu ki to
whare, penei ano io ritenga,—whare
hoiho, whare tangata,—pena tonu te
ritenga.
Ki to whakatete tetahi i te rohe o
tetehi, ki te he te whakatete ka tau
ano ki te rohe te tikanga
Heoi ano, ko nga mea tenei i oti.
Ma nga Kai whakarite ture o te Kuini,,
o to Kawana, e tino whakarite ena
ture.
Na te runanga o Te Nu Paremata,
Whaingaroa —No te Karere Maori.
NGA MEA I TE MAKETE.
Poneke, 29 Oketopa, 1857.
NGA KAI o TE MARA.—Taewa, 6 he-
reni, 7 hereni, mo te rau; karata, me
te Tanapo, 8 hereni mo te rau; Puka,
1 hereni me te hikipene mo te kau
ma rua.
NGA KAI KINAKI.—Kei te tuturu
tonu te utu mu te piwhi, mo te kiko hipi
hoki. Te utu mo te Poaka ora e rima
pene mo te pauna; kuao kau, 7 pene,
8 pene, mo te pauna. Kanga, 10 hereni
3 pene, mo te puhera.
KO ERA ATU MEA,—Pata (hou) 1
hereni, 1 hereni 2 pene, mo te
pauna; Paia (tote) 1 hereni, mo te
pauna; Hua heihei, 2 hereni, mo te kau
ma rua. Poaka whakapaoa (Ingi-
rihi), I hereni 4 nene, 1 hereni
8 pene, mo te pauna; Poaka Wha-
kapaoa (Niu Tirene) 1 hereni mo te
pauna. Tuhi, 1 hereni, 1 hereni 4
pene, mo te pauna; Piripi, 6 hereni,
9 hereni, te mea kotahi; Kuihi, 4
hereni, 6 hereni, te mea kotahi; Parera
3 hereni, 5 hereni, takirua; nei hei, 3
hereni, 4 hereni, takirua; Muka papai,
20 hereni mo te rau pauna.
E hua ma, kua rongo au e rere ke
ana te tikanga o te puhera witi,
kanga, oti, parei, tetahi i tetahi—ara,
te ritenga o tona mehua: nokonei au
i mea ai me ata kimi marire au i aua
ritenga i roto i nga kai hoko o era
mea, ma ratou enei ritenga e  whaka-
tuarama mai ki au, na, maku ano e
hoatu ki roto o tenei Nupepa i te
wiki e takoto ake nei. Ko toku
hiahia tenei, kia whakakitea atu e
tenei Nupepa ki a koutou nga ritenga
tika, kia rite ai o koutou mohio ki to
te pakeha.
KAI TUHI
I taia tenei Nupepa i te perehi o
MEKENIHI raua ko MIUA i Poneke,
NIU TIRENE.