Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 5, Number 4. 23 April 1868


Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 5, Number 4. 23 April 1868

1 1

▲back to top
                        TE



WAKA MAORI

                              O     AH     U  RI    R  I.

     "KO  TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "

No. 4. ]       NEPIA, TAITEI, APERIRA  23, 1868. [VOL. V.

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA

           TUHI MAI.

 E ui ana a Heta Tiki o Waipaoa ki te utu

mo  te nupepa i te tau. Me tuku mai e ia kia

te kau ma rua herengi.



KUA  whakaaetia tenei e te Kawana

te Ture o te Kawanatanga o He-

 retaunga i whakaturia i te nohoanga

 o te Runanga i a Oketopa kua hori

 atu nei, ara te Ture whakatu Keeti

 i runga i nga rori hei kohikohinga

 moni i te tangata haere. Ko taua

 ture katahi ano ka  waiho hei tino

 ture mo konei. Kotahi te keeti kua

 oti inaianei i te rori haere mai ki

 Nepia i ko mai o te Awapuraho—a,

 no tenei marama tonu i timata ai te

 tango moni i te tangata haere. Ko

 te tepara o nga moni tenei kua tuhia

 ki raro iho kia mohio koutou ki nga

 ritenga-  Ehara tenei ture i te ture

            

 hou no te pakeha—he  ture tawhito

 ano. Kei nga kainga katoa atu o te

 pakeha  taua ritenga; kei Ingarani,

 kei Po Neke, kei Akarana hoki, kei

 hea atu—a, kai te utu tahi te pakeha

 me te maori, no te mea hoki e taka-

 hi tahi ana i te rori. Ko tenei kainga

 anake i hapa i nga takiwa kua hori

 nei; he mea hoki e hua ana te moni

 o te Kawanatanga i era takiwa hei

 whakamahi  i nga mahi e pai ai te

 whenua. Ko  tenei takiwa kai te

 kore he moni o te Kawanatanga e

  watea ana hei whakapai i nga rori,

  no konei ka whakaturia tenei ture.

  E rongo  ana matou e ki ana etahi

  tangata he atiati atu i nga maori koi

  haere mai ki te taone i whakaturia ai

  tenei keeti. E he  ana tena wha-

  kaaro—he rawa. He aha kia pena

  ai ?  He  taonga tena te tangata

  maori haere mai ki te taone. E rite

  ana hoki ki te pakeha; e haere mai ana

  kite homai rawa, ara ki te hokohoko i

  ana moni i roto i nga toa hoko. Ekore

  e tu te taone me i kore nga rawa o

  uta. E rite ana ki te puna wai—ka

  kore he wai e heke ana mai ki roto

ka mimiti, ka pakoko. Koia hoki

me te taone—ka kore nga rawa o uta

ka mate, ka rawakore. Engari i

whakaturia  te keeti hei  kohikohi

moni i te katoa, kia ai he rawa hei

whakapai  i te rori kia pai ai te haere

a te katoa—te pakeha me te maori.

Mehemea e tangohia ana nga moni a

whakapaua  ana ki runga ki etahi

atu mahi e tika ana te amuamu. Ko

tenei ka whakapaua nga moni e riro

mai ki runga ano ki nga rori. He

mea  tika hoki ia kia utu te tangata

e takahi ana i te rori mo te whaka-

 paitanga o te rori i haere ai ia. Ekore

hoki  e tika kia kiia ma te tangata

 noho tonu e utu te whakapaitanga o

 te rori e haerea ana e tetahi tangata

 —engari ma  te tangata e haere ana

 e whakapai i tana rori. Koia  ai i

 whakaturia tenei ture—he mea kia

 riro ma te tangata haere anake  e

 whakarite i nga kai mahi rori mona

 me ka kino i te takahanga, i te wai,

 i te aha noa atu. Me  nga taonga

 hoki e utua ana i roto i te Katimauta

 me ka kawea mai ki uta—ara nga

 tupeka, nga waipiro, nga kahu, me

 te mano atu o nga taonga e utaina

 mai ana i runga i nga kaipuke o ra-

 wahi. Ka riro mai ki nga kai-hoko

 e noho ana i nga taone ka apitikia e

 ratou tetahi moni iti nei ki runga ki

 te utu o tena mea  o tena mea kia

 hoki mai a ratou moni i hoatu ai ki

 te Katimauta. Na, ko te tangata e

 tango ana i aua hanga e utu ana

 hoki i aua moni i riro i te Katimauta;

 ko te tangata ekore ana e tango ekore

 ana hoki e utu. Me te rori hoki, ko

 te tangata e takahi ana e utu ana;

 ko  te tangata ekore ana e  takahi

 ekore ana hoki e utu—ka  tika tenei.

    Tetahi ritenga o  taua ture  he

 ritenga mo te tangata e whai ana

  kia kore ia e utu i te keeti, (ara mo

  te tangata e mahi  tahae ana—te

  tangata e takahi haere mai ana i te

  rori, te taenga mai ki te keeti ka

  peka ra tatahi a ka taha mai i te

2 2

▲back to top

3 3

▲back to top

4 4

▲back to top
               TE WAKA  MAORI O AHURIRI.             23
ahakoa he kupu kau. Me whakatika ki te
whawhai mo tena tu tangata i kohurutia na
e tena iwi kino. Otira kei a koutou te ri-
tenga mo to tatou mate mo tena tamaiti i
kohurutia na.
  He  kupu ke tenei me homai e koe he
nupepa maku, me whakaatu mai te utu mo
te tau.
                 Na to hoa aroha
            Na MANGAI UHU UHU.
   [Tena ka riro atu te nupepa ki a koe.
 Te kau ma rua herengi mo te tau—mau e
 homai.   Engari koi rite koe ki etahi ta-
 ngata atu—ara  koi tukua mai ko to in-
 goa kau ko MANGAI.]


        HE   RETA.
 I TUHIA MAI TENEI RETA KI A TE MAKARINI
       E NGA TANGATA O TE WAIROA.

               Wairoa, Maehe 25, 1868.
 E hoa e te MAKARINI,—
   Tena koe.  Tenei ta matou kupu ki a
 koe.  Ko  to matou whenua i roto i te tini
 a Hamana ko Kahuitara ka hoatu e matou
 ki  a koe i tenei takiwa — ko  te tuatahi
 tenei. Te tuarua, ko te whenua i ta korua
 reti ko Maihi, ko Rangitirohia ka pura ki
 te Wairoa.  Ko  enei whenua e rua ka api-
 tia atu ki te whenua kua hoatu na ki a koe.
 Ko  enei whenua na te iwi katoa i whakaae
 kia hoatu ki a koe. Ku mutu.
                •
 Na HAMANA        TE Ao me etahi atu
     MAIHI             TIOPIRA  
     TEO me etahi atu  Te RETIU ,,
     TEEWE  „        HOTENE   .,
    PAORA   „       KARAURIA ,.
    HEREMAIA,,       Te RARIMA,.
    RANIERA  „       HAMIORA  ,,
     ROPITINI „        APIRANA   .,
    WI      „       RENATA   ,,
    PANE    „        Te PENE ,.
     PAORA   „       MANUERE  ,,
     MIHI     „        HIPI     „
     Te KEREHI,,      PEKA
     PARAONE „        TIPENE   „
     HARATA  „        POIHIPI
     TAMIHANA,,
            Otira na te iwi katoa.


            OPOTIKI.
  KAORE  he tikanga korero o Opotiki. Ko
  nga pakeha me nga maori (te Arawa) kua
  tae ki uta ki nga kainga o te Hau Hau ; ka
  po wha ka po rima e haere ana ka hoki mai
  ki Whakatane. Kotahi te Hau Hau,  he
  rangatira no te Urewera, i mate ki Otara
  na te Arawa i pupuhi—ko Hoani Korota-
  nga te ingoa. Ko  nga tangata o te pa i ta-
  huti i te taenga atu o te pakeha raua ko te
  Arawa.
     He pono ranei he parau ranei te korero
  e ki ana kua tahuri ki te kai tangata te Hau
  Hau  i taua kainga, i Opotiki. He pa no
  nga maori Kuini i runga i tetahi moutere i
  te awa i Ohiwa e tu ana—i waenganui o
  Whakatane  o Opotiki. Ko nga tangata o
  ro pa e korerotia ana kua riro ki tetahi ka-
  inga, tokorua tonu nga tiaki o te pa. Ka-
  tahi ka puta mai te ope Hau Hau ka patua
  nga tokorua nei ka tapatapahia nga tinana
  —kainga  iho!  E  ki ana hei kai ma ratou
  nga  tangata katoa e mau  ana i a ratau.
  Katahi te mahi  whakarihariha—kowai e
  manawanui  ki tenei ritenga o te pouritanga
   ka tupu hou mai nei i roto i a tatou i tenei
   takiwa o te maramatanga o te ngakau o te
   tangata ?


  TENEI! TENEI!! TENEI!!!
   TENEI te take o te tohungatanga kei a
    mana!  Ko  te tangata e hiahia ana
   kia hangaia paitia tona tera me  anga
  mai ki a maua.  Ka  tukua mai e te
   tangata tana tera pakaru, tana aha ranei,
   kia tuia e maua ekore e taro ka oti, to-
   na otinga me te mea hou tonu te kaha.
     Tenei kei a maua nga Tera hei hoko,
   nga. Paraire, nga Kipa, nga Wipu, nga
   aha atu. Ko to maua whare kei te taha
   o te Peeke o Niu Tirani i Nepia nei.
     Haere  mai whakamatauria.
I        Na KAHIKOROWI raua ko POIHI.


     WHAKARONGO MAI!

 i
 I
   WHAKARONGO     mai te tangata e
    W    mate ana i te niho Tunga. Ko
   au tenei te Tohunga mo tena hanga, te
   kai-whakaora mo  nga tangata katoa i
   tena mate. Kowai te tangata e tauhou
   ana ki taua mate kino, mamae nui ?
    Te reke te kai, te moe, te noho, te hae-
    re, te aha noa atu. Ko te tangata e
   ngaua aua e tenei mate me haere mai
   ki au ; mana e pai kia unuhia tona ni-
    ho, ka riro i au te tango ; mana e pai
    kia purua, ka purua e au—a ka rite to-
    nu ki te mea ora te kaha. Ka riro he
    niho, nga niho katoa ranei, o te tanga-
   ta ka mohio au ki te whakanoho he mea •
    hou ki roto ki toua waha, a ka rawe to-
    nu ki te kai.
     Taku  utu mo  te unuhanga, e rima
    herengi ; mo te purunga, te kau here-
    ngi. Te utu mo te mea hou e whaka-
    maua aua  ki roto ki te waha, kei te
    ahua o te waha me te niho te whaka-
    aro.
      Ko taku whare kei te whare e tu nei
    i roto i nga rakau Puru Kamu i tetahi
    taha o te rori i te Whare Puiha i runga
   mai o Pukemokemoke i Nepia nei.

     Haere mai kia mahia o koutou
         niho kia kaha ai koutou te ngau
         i te iwi poaka, i te aha atu.

          Na te WIRIHANA
                  Tohunga mahi niho.
      Nepia, Aperira 23, 1868.

5 5

▲back to top
                 TE WAKA   MAORI O AHURIRI.

    PANUITANGA.



  Ki  NGA RANGATIRA  o NGATIKA-

             HUNGUNU.

 KO  MIRA  raua ko RINITE tenei

     kei Nepia nga tino tohunga hanga

 whare, me te mano  atu o nga mahi

 Kamura—nga   Whatitoka, nga Mata-

 pihi, nga Keeti, nga aha noa atu. He

 mea uta mai ua maua i Ingarangi ra ano

 nga Raka, nga Inihi, nga Titi, me nga

 mea rino katoa, mo nga whare e hanga-

 ia ana e maua—no  reira i kaha ai, he

 mea whiriwhiri mai hoki.

   Ko te whare o Karaitiana ma i Tau-

 pata, i te rori putanga mai ki te taone

 nei, na maua i hanga. Ka  hiahia te

 tangata kia  hangaia e  maua  tetahi

 whare mona, ka kore ona moni e pai

 tonu ana maua ki te whenua hei utu.

 Ko  ta maua mahi he mahi hohoro, he mahi

                   pai.





 HAERE MAI KI TE KAI  MA

          KOUTOU!

 KUA     tu taku whare taka rohi kei

      pahaki tata mai o te Peeke o Niu

 Tirani i Nepia. Ekore  e ngaro taua

 whare i te tangata haere—he  whare

 hou tonu ia, he whare teitei. He nui

 nga kai e hangaia ana e au, nga rohi

 nei ano, nga keeki hei kai marenatanga,

 nga pana, nga kai reka noa atu.

    He peeke  witi (peeke kautahanga

  nei) etahi kei au e takoto ana mo te

  hoko.

   Haere mai koutou ki te whakamatau ki

                    aku  kai.



     Na ANARU PEREEKI,

                      Kai taka rohi.

    Nepia, Akuhata 29, 1867.





   HE TERA, HE PARAIREI.



  TENEI nga TERA me nga PARAI-

    REI  hou katahi ano ka tae mai i

  te ringa tonu o te tangata uaua i hanga.

  He  mea  hou katoa, ko te utu he iti

  rawa. Tenei kei te



         WHARE           O   RANANA

         i a Rawhe kei Nepia.

    Pepuere 21, 1868.

   TENEI TE TAONGA!



 TENEI te taonga kei au e tu ana, ara

   ko aku tera hoiho, ko aku paraire,

 ko te tini noa atu o nga hanga mo te

 hoiho, mo te kaata. He mea  kawe

 hou mai no Ingarani, naku ano i kara-

 nga atu kia tuia mai mo toku whare

 hei hoko ki nga rangatira o Heretaunga.

   E tuia ana nga tera, me nga mea ka-

 toa o te hoiho i tenei whare.

               Na HOURA.





    WHAKARONGO   MAI.

 TENEI au to koutou  hoa tawhito te

   noho nei maua ko WIREMU kei te

 WHATAAPUKA. Kai  te hoko tonu

 maua i nga hanga me nga kai e hiahiatia

 ana e te tangata maori; —ara, he huka,

" he ti. he tupeka, he raihi, he paraoa, me

 te mano kai atu.

   Ko  nga kahu; —he  koti, he paraikete,

 he tarau, me nga kakahu  tane katoa,

 me nga kakahu wahine katoa.

   E tangohia ana hoki e maua nga kai

 e whakatupuria ana e nga maori; ara.,

 he kaanga, he witi, he taewa, he aha

 noa atu.

     Haere mai ki te tangata tawhito.

       Na WIRIMU  raua ko KENERE.

    Nepia, Pepuere 26, 1867.



 E  NGATIKAHUNGUNU     ! TI-

           TIRO MAI!



 TENEI    nga keihi hanga kei au, he

    mea tae hou mai. Ko te tangata

  e hiahia ana ki te kai reka, ki te hanga

  pai, me haere mai ki au hoko ai. Kaore

  he mea i kure i toku whare, kua kite ra

 ano hoki koutou. Kua rongo hoki kou-

  tou ki te whakatauki  na; —" Haere

  mai e whai i te waewae o Uenuku kia

  kai koe i te kai. " Koia hoki  tenei, e

  rite ana au ki a Uenuku  o te Rangi.

  Ekore e taea te tatau i nga hanga o toku

  whare. E taea ranei te tatau i te kiri-

  kiri o  tatahi ?  Ko  te  rite hoki ia.

  Engari me haere mai kia kite.

   Me haere mai me " te whakapuru ki tahi

         ringa, me te patu ki tahi ringa"



               Na TATANA.

  He mea ta na HEMI WURU, i te whare ta o te Haaki

     Pei Herara, ki Nepia, i te Taitei i nga rua wiki

     katoa—tena rua wiki, tena rua wiki.