Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 6, Number 2. 07 August 1869 |
1 1 |
▲back to top |
TE O AHURIRI. "KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. " No. 2. J NEPIA, HATAREI, AKUHATA 7, 1869. [VOL. VI. HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI. TENEI kua homai te 10s. a Ihaka Wanga mo tana nupepa, me te 10s a Paora Rerepu, me te 12s a Wi te Rangi o Waimarama. HE tokomaha nga maori o Ahuriri i tenei takiwa e raruraru ana i a ratou nama—ara i nga, taonga o te pakeha e tangohia ana e ratou. I te ako O ano matou i mua kia tupato ratou ki taua mahi, otira kai te kore tonu e whakarongo mai—kai te wairangi tonu. Ko tona mutunga iho he mate, he rawakore. Ekore ano matou e pai kia titiro puku atu ki nga tangata e rere kino ana ki te mate, ki te he noa iho, me te mea e pura ana ngu kanohi. Engari me whakamatau ano ki te ako me kore etahi e whakarongo, a ka ora. Ko- tahi rawa te mea kino e whakapaua ana nga rawa ki runga, ara he wai- piro. Kitea ana e matou ka nui taua wai e mauria ana ki nga kainga maori i runga kaata i tena rangi i tena rangi. He aha ra te tikanga o taua kai i mate nuitia ai?—he patu kau rapea i te tangata, he whaka- mate rawa atu. Mehemea ka hoatu nga moni e makaia ana ki te wai- piro, ki etahi mea hanga noaiho hoki e ahuarekatia aua e te ngakau, me- hemea ka hoatu hei whakarite mo nga taonga kua tangohia e ratou, penei kua rite noa atu rapea nga nama, kua kore hoki te tamanu, kua kore te muru taonga, te muru whe- nua, e mahia nei i tenei takiwa i runga i nga tikanga o te Whakawa raua ko te Ture. He nui te mahi moumou moni e kitea ana e matou inaianei i etahi tangata. Ka kite i te mea e pirangitia ana e te ngakau ka tango tonu. Kotahi marire te O tangata i kitea e matou i tetahi rangi kua hori nei e hoko ana i te pounamu a te tangata iwi ke, whenua ke. Kitea ana e taua tangata taua pou- namu ra, pirangi tonu atu, utua ana ki te rima te kau pauna moni! He ki na matou tenei " ekore e mau te moni i te porangi. " Hei aha mana tena pounamu i hokona ai ? He oha na ona tupuna i mate nuitia ai? Akuanei hei te taenga ki tona kai- nga ka makaia ki ro pouaka takoto atu ai ngaro atu ai—te ai he tikanga hoki. Mehemea i kawea aua moni ki te Whare Whakawa hei whaka- rite mo nga taonga i whakawakia ai ia, katahi ia ka tika. Ka rongo nga pakeha nana nga taonga i taua ta- ngata ka riri, ku mea " e kitea ana e ia te moni hei hoko pohutu, ko te moni utu mo a matou taonga i a iu ekore e kitea. " E tika ana hoki u u ratou. Ko etahi o nga tangata e raru ana inaianei i te hanga tango noa, nana ake ano te tohe i raru ai. E kite ana e matou i roto i nga toa hoko e tono ana kia homai he taonga, whakakore noa te pakeha; tohe tonu—nawai ra, ka hoha noa te ta- ngata o te toa ka tukuna ki ta ratou i hiahia ai, a hei mate ano mo ratou. Muri iho i te takiwa u te mate ka KI ua te pakeha i mate ui ratou. Engari me pupuri te hiahia o te ngakau; kaua e tono ki nga mea katoa e paingia ana e te whakaaro. Ekore e whai rawa te tangata e o penei ana, te iwi ranei—ahakoa maori, ahakoa pakeha—ko te ara tonu ia ki te rawakoretanga. Tena ko te tangata e pehi ana i tona hia- hia, e tupato ana ki ana rawa, e uaua tonu ana hoki ki nga mahi maori, ko te tangata tena e ora—ahakoa roa e whanga ana ka tae ano ia ki te whai- rawatanga. Tenei tetahi mea e whakaaro ana matou ekore pea e tika i nga maori. Ara ko te tuku i te whenua ki nga pakeha kai-hokohoko pupuri ai, herehere atu ai, hei rahui hei taunaha mo nga taonga tango noa kia tika ai kia pono ai te utunga atu i te takiwa i whakaritea ai hei utunga i aua hanga tango noa nei. Na, he tikanga
2 2 |
▲back to top |
6 * TE WAKA MAORI O AHURIRI. Heretaunga tau katoa i mangere ai ratou ki nga mahi maori, ki nga mahi ahu whenua. E noho tonu ana ratou i runga i nga reti hei oranga mo ratou. Ki te pau nga whenua a tona wa e pau ai i te mahi e hao noa nei koutou i te hanga, ka pehea koutou ? Heoi ra te oranga i reira ai ko nga mahi ahu whenua, ko nga mahi maori noa atu. Heoi ra—kotahi marire ano te mea e mate rawakore ai nga tangata maori, ko tona mahi e ope noa nei i te hanga —ma reira rawa ia e patu. Engari me whakarere rawa i taua tikanga inaianei tonu ano—me uaua koutou ki nga mahi whakawhairawa. I . mua ai he nui te kaha o koutou ki te mahi. Titiro hoki ki nga kai- puke tomo tonu i te witi, i te poaka, i te aha noa atu, e rere atu ana i Ahuriri i mua ka rere ki Po Neke, ki Akarana, ki etahi atu wahi—he mea whakatupu anake na koutou nga tangata o Heretaunga. Ka mutu ra, koi mea koutou he kupu maro a matou kupu ki a koutou— kaore, he kupu aroha ia. Ko te tino tikanga hoki tenei o tenei hanga o te nupepa he ako pono i nga tanga- ta, hu whakaatu i nga mea he me nga mea tika. Inahoki te kupu kua taia i te wharangi tuatahi o tenei nupepa,—" Ko te Tika, ko te Pono, ko te Aroha." HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Nepia, Hurae 27, 1869. KI A TE KARINI, KAI-WHAKAHAERE O TE WAKA MAORI. TEOTI WAKANA. KO NGA RONGO O NGA MAHI O TE OPE KOHURU O TE KOOTI. NOA korero hou i tae mai i te 22 o nga ra o Hurae nei koia enei:—Kua taea a Toko- ngamutu e te Kooti, kua tu te Runanga o te Kingi, kua kitea e taua Runanga te he o nga mahi kohuru a taua tangata (a te Kooti) u kua kore hoki e whakapaingia. E ki ana kui te tatata ki Waikato taua ta- ngata kohuru e noho ana; he huihui atu ana ki a ia nga tangata ngakau Lara o nga iwi e kino ana ki te Kawanatanga me nga tangata e puhae ana ki te Kingi. E kore- rotia ana e hiahia ana te Kooti ki Waikato kia riro mana, ko Ngatimaniapoto ki te pupuri. Koia kei a ia ! E ki ra, ko Wai- kato rawa kia riro i a ia, i te mohoao ! Ta matou mahara kia te Kooti kua rere a pora- ngi. Na wai ra i kau ai i te wai papaku, ka tae apopo ki te wai hohonu, ko tona
3 3 |
▲back to top |
TE WAKA MAORl, O AHURIRI. 7 Tawhiao Orakau te Awamutu te Kooti Rewi "Arikihanara" [Alexandra], Waikato Rewi Otorohanga Heu Heu, Taupo Niu Tirani. Tauranga. WHAKARONGO MAI! WHAKARONGO MAI!! Nepia PERERIKA TATANA E PAINGIA ANA E NGA MAREI Heekipiri Rori, Nepia, Hurae 14, 1869.
4 4 |
▲back to top |
TE WAKA MAORI O AHURIRI. UE PANUITANGA. TENEI kia rongo mai koutou nga tangata mauri i- haereere mai ana ki te Taone ki Nepia. Ku taku whare he whare kai maua ma te tangata haere. Ko te tunga o taua whare aku nei kei te rarangi e tu ana i te whare puiha nei i ko atu o te Toa o te Hutana, i ko mai hoki o te Peke moni—na te mea i tetahi taua o te rori. Ekore e ngaro i nga kai i roto i te matapihi. Ki te hemo kai te tangata me haere mai ki te hoko kui mana. Na TIU. HE TERA! HE TERA!! 100 TERA HOIHO, be mea hou tonu katahi ano ka tae mai. He mea taane etahi, he mea tamariki etahi. He mea tino pai rawa etahi, ko nga utu he iti noa ana. He Paraire etahi, he Wipu, he aha noa atu, kei te WHARE O RANANA i Nepia. Haere mai koutou kia kite. Na RAWHE. TENEI TE TAONGA! TENEI te taonga kei au e tu ana, ara ko aku tera hoiho, ko aku paraire, ko te tini noa atu o nga hanga mo te hoiho, mo te kaata. He mea kawe hou mai no Ingarani, naku ano i kara- nga atu kia tuia mai mo toku whare hei hoko ki nga rangatira o Heretaunga. E tuia ana nga tera, me nga mea ka- toa o te hoiho i tenei whare. Nu HOURA. WHAKARONGO MAI. TENEI au to koutou hoa tawhito I noho nei maua ko WIREMU kei WHATAAPUKA. Kai te hoko ton maua i nga hanga me nga kai e hiahiatia ana e te tangata maori; —ara, he huki he ti, he tupeka, he raihi, he paraoa, te mano kai atu. Ko nga kahu; —he koti, he paraikete he tarau, me nga kakahu tane katoa me nga kakahu wahine katoa. E tangohia ana hoki e maua nga ku e whakatupuria ana e nga maori; aru he kaanga, he witi, he taewa, he aha noa atu. Haere mai ki te tangata tawhito. Na WIREMU raua ko KENERE.. Nepia, Pepuere 26, 1867. HE TOA HOKO KAANGA, TAEWA AHA ATU! Ko PATIRIKI MARONI E MEA atu ana kia rongo nga Tangata Maori o Ahuriri kua whakaturia e ia tona whare i Nepia hei whare hoko Patiti (kai hoiho nei), Kaanga, Taewa, me nga Kai maori katoa atu—he Aporo, he Ora- ngi, he Pititi hoki me nga hua rakau katou atu a te takiwa e maua ai. E ki ana a PATIRIKI MARONI kia homai ki a ia e nga maori etahi o a ratou kai maori e kawea mai ana ki te taone i runga kaata hoko haere ai. Ko tona whare kei te taha katau o te Rori i te putanga mai ki te taone kei ko mai o te whare o Rawhe, He mea ta na HEMI WURU, i te wharo ta o te Haaki Pea, Herara, ki Nepia i (e Taitei i nga rua wiki katoa- tena rua wiki, tena rua wiki.