Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 27. 05 July 1898 |
1 cover |
▲back to top |
THE JUBILEE. Maori Newspaper No. 27 Vol 1 TE TIUPIRI JULY 5, 1898 WHANGANUI. HURI 5, 1898. SMITH & MILLWARD FORWARDING SHIPPING & CUSTOMS AGENTS. COAL AND PRODUCE MERCHANTS TAUPO QUAY, WANGANUI. Telephone, No 96 P. O. Box 60 TE METE ME MIRIWATE, HE kai tukutuku taonga i runga inga Kaipake Tima ranei. He kai whakahaere Katimaute Me te hoko nui i te waro, me era atua mea. TAUPO KI TIRITI, WHANGANUI. Nama o te Terewhono, No 96. Namama o te Poake o te Poutapeta No. 60. KARAITIANA ME NUMANA. Kite hiahia koe kite hikoi ki a rite kite haere o tenei wa, me tango koe i nga hu o KARAITIANA ME NUMANA. Awanui Tiriti o, Whanganui. If you want to march with the Times, wear CRICHTON & NEWMAN'S BOOTS. Avenue, Wanganui.
2 contents |
▲back to top |
3 1 |
▲back to top |
Vol. 1. ] Tuesday, July 5, 1898. Huri 5, 1898. [No. 27 PANUITANGA. Ko te utu mo te Pepa nei, te 12/6 mo te tau e 7/6 mo te hawhe tau. Ka tukua atu he Pepa ki te tangata ki te wahine e tono mai ana. Kia marama hoki te whakaatu mai i te kainga me te Poutapeta. NGA MAHI O TE PAREMATA MAORI. S UA mutu te Paremata Maori, kua hokihoki nga Iwi ki o ratou nei kainga. Tenei hoki te Paremate o te Koroni kua tuwhera; Heaha ra nga mea e whakaputaina mai e taua Whare mo tatou mo te Iwi Maori me o ratou whenua ? He rite katoa ranei o te ora mo te iti raua ko te rahi; he ika hui purua ranei ki raro ki te reinga. Ko te aronga o nga kupu i oti mai i to tatou Paremata Maori ko te " leti " ko te " No " ko nga reo tenei na ana i paahi te Pire a te Kawanatanga. Kaore i oti ki runga ki nga kupu a o tatou tupuna ara ka tutungia te oho hei ko i te ma- ara, ka oti, katahi ka ara te tapatapa— " He paenga ki runga he paenga ki raro kia rekareka te ringa kia reka- reka te waewae. " Ka mutu katahi ka ara te maoa a te ohu, ka mohiotia kua oti tera maara, Tuarua: —Ki runga ki ta te Ture, ma te Iwi ki te kotahitanga, ma te Pika, a ma te Tiamana ranei e tuku ki te whakaaro o nga mema, kei runga kei tenei patai. Konga mema e whakaae ana ki tenei Pire, me ki " Ae " ko nga mema e whakahe ana me ki "No" ka mau i konei tuputupu ana, Na konei ka wahi nga iwi e rua he Airi- himana te tahi taha, he Ingarihimana te tahi taha. Na ko te patai, me aha ra e hoki ai ki te Maoritanga ? Ko te putake o te penei, na te Pire a te Kawanatanga, kaati me ata titiro ki runga ki te tikanga o nga hua i roto i te Pire, no te mea kua mahi te kotahitanga i te huarahi mo tatou a whakataukitia iho ratou. "He iwi kai horo " kaore e ata rapu marire he mea tonu kia tere. Waihoki na to tatou Kawanatanga tenei Pire, he mea tika ano kia ata titiro marire, kia ata whakahaere marire, e kii ana hoki te whakatauki "Matua titiro ka hupeke ai. " He mea tika ano kia ata titiro nga Iwi ki te ahuatanga o ratou nei whenua, mehemea ka puta ranei he ora, ka puta ranei he mate. No temea ko te Pire, ko nga hua kei roto he Mokete, koia te tika o te ata titiro marire i te mea ma nga whenua ano e whakahoki nga mokete, E rua nga tikanga e tika ana kia whakamaramatia; tuatahi ko nga whenua e iti ana te Wariu, me nga whenua e nui ana te Wariu. Ko te aronga o nga whenua o te Tai ! Hauauru nei timata i te 1/6 ki te 5- hereni mo te eka; me pewhea e ora
4 2 |
▲back to top |
Jubilee, Tuesday, July 5, 1898. [2] Te Tiupiri, Huri 5, 1898. ai e hoki mai ai te whenua ? no te mea ko nga whenua papatupu e toe nei o te Tai Hauauru, he whenua nga herehere katoa, tera e pau nga £10, 000 ki te poraka kotahi, ka penei te ahua o te paunga, hei utu ki nga mema o te Poari, hei te utunga i nga moni whangai Apiti ki nga moni topu a e 42 tau e whaka- hoki ana i taua moni tera pea e tae nga moni utu katoa i taua moni ki o te £60, 000. Ka noho taimaha tonu ki runga ki aua morehu whenua tona mutunga akuanei riro whenua. Tera pea o te Tai Rawhiti whenua e tae ana ki te £1 tae noa ki te £12 pauna, engari ena ka ea ano te mokete ka hamuhamu atu ano te hunga nona te whenua. Te mea pai me hoatu taua Pire ki runga ki nga rangatira e tono ana ki taua Ture, no te mea he nui pea te pai o ratou nei whenua, waiho ma te Iwi e takoto ngaherehere ana o ratou nei whenua, e ata titiro atu, ka pai taua Ture ka ora ratou, katahi aua iwi ka whatoro atu ki roto i taua Ture. E penei ana hoki a Nui Tireni kei te mokete ki Ingarangi mehemea ki te kore e ea nga moni a Ingarangi ka riro atu a konei, otira e kore pea, no te mea he nui nga hua e tupu mai ana i waho, ara ko Reiti, ko Taaka, ko Katimauta, ko nga tini huhua noaiho o nga ora e puta mai ana i waho, ko enei kei te whakaahuru mai hei whakaea i aua moni. Tena ko tenei katu mokete, kei te tu mone mone noa iho kaore he piripiringa, heoi ano ko te whenua anake; kaati ko- nga whenua ano e nui ana te uta Wariu, koia ana ano nga whenua e ora. Kaati me hoki ake ano te whakaaro mo ta te leti raua ko te No, mehemea e kore raua e rangi marie, mehemea hoki ka rite ta raua Amine mo taua Pire, ko tona mutunga tenei o nga mahi a te kota- hitanga, I te mea kua whakaaetia e ratou koia nei he Ture mo te motu katoa. Titiro hoki ki te Ture Kaporeihana e kiia ana he ture pai, na no te roanga e ata matakitakina ana, na kua kore e manakitia inaianei. Kia pena hoki te titiro hangai atu. He pai te Pire a Waikato kia whakahaerea i tenei tau i roto i te Whare no te mea kaore i roto i o tatou ringaringa, kei roto ke tena i te Whare Paremata e takoto mai ana ka rua nga paahita- nga ia ia, na e whai atu ana ki te toru kua paahitia, kaore he raruraru mo tera Pire he mea kua uru ki roto i te Whare ma ana e titiro te tika raua ko te he. Tenei te tino whaka- aro tika, me neke atu te Pire mo te ra tau, no te mea ka pooti hou nga mema mo te Kotahitanga, hei reira ma ia iwi, ma ia iwi tona mema e ata pooti, hei reira ka hoki ai ratou ki te Whare o te Kotahitanga i Papawai ki reira whakaoti ai i to ratou whakaae whakakore ranei ki runga ki taua Pire. No te mea e rua nga reo kei te Awhina i taua Pire ko te leti raua ko Te No, heoi kei te whea ra o enei te otinga ? A ma te pewhea e hoki ai ki te Maoritanga ?
5 3 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, July 5, 1898. [3] Te Tiupiri Huri 5, 1898 Whakaaturanga. (Ko nga korero ano o te hui ki Papawai). TAMAHAU MAHUPUKU—Taku kupu me whakahaere te Pire. Me he mea he Pire ta te Kingi kei konei me panui mai. Ehara ranei i te mea ko taua Pire a te Kingi e 90 nga rarangi i korerotia nei e te Rawhiti i roto i tenei whare i tera tau ? A i whakahengia e te kotahitanga. A kaati ko taku whakatako- toranga i te Pire a te Kawanatanga nei ka rere nga tangata ki ta te Kingi. " Hoatu aua e te Rawhiti te Pire a te Kingi. " Whakarongo mai ehara ta tatou huihui ki konei he whakamamae ngakau tangata engari he Kimi ora no reira e waiho nei e au kia korero tena tangata tena tangata kia whakarangona kei hea te ora kei hea. Na mo nga kupu arai anga tangata i nga korero a Wi Pire i runga i te mea koia te tangata mohio. ' Tika ana ranei kia noho puku ia no te mea he mema ia me pehea ona whenua he tangata nui nei te whenua i a ia ? Mo te Pire a te Kingi kua homai nei me waiho mo te ata ka panui ai. Kei pouri ki aku kupu, ko tenei kia kaha te korero. TE RAWHITI—I tu kau ki te whakaatu kaore ana whakaaro ki te haere wawe. Me • era atu korero i korero ai ia. KIPA TE WHATANUI—He rahi ana korero. Engari i whakahengia haeretia e Tamahau. WIREMU RATANA—Ko taku kupu ko te mahi a te Kotahitanga i nga tau nei ko te mana motuhake, kaati ki te kitea e tenei whakaminenga" kua mate tenei, kaari kua watea tatou ki te mahi i e tahi atu mahi a poari aha atu ranei. HOANI METE—I puta tana korero mo te kotahitanga ara tana e kore e pakaru ahakoa manganga ke e kore. Otira he rahi ana korero. Neke aua te whare i te 10. 30 p. m. ki te 10 a. m. apopo. 10 a. m. Taite, 9th Hune, 1898. Ka tuhera te korero ki roto i te Whare. WHATAKORARI (Raro Tiamana). HAMIORA MANGAKAHIA—Ko tana tu he whakamarama nana i katoa nga mahi me nga korero a te kawanatanga o te Kotahitanga. Taua korero tuatahi ko tana timatanga ara i te 17th o Hune, 1892, i runga i te whaka mananga a nga rangatira e mau ake nei. H. Tomoana W. Pere I runga hoki i te pooti. Taitako Engari i taka ahau i taku tunga 11th Aperi- ra 1893. I tu ano ahau i muri iho ki taku tunga Pirimia i te 20th Maehe, 1895, i te Paremete ki Rotorua i tu mai ahau i reira tae mai ki tenei ra. I au e tu nei e tu ana ahau i runga i tenei mana, ko nga iwi e awhina ana i tenei mahi e 37, 451. Ko nga korero katoa e korero ai ahau i tenei ra, he korero tuturu i runga i nga korero i tima- taria ai tenei mahi. Taku korero tuatahi, ko tenei Komiti i whakaturia hei korero i te Piri a te Pirimia i tuku mai nei no reira ka timata taku korero i konei. E rua nga wahanga o te Pire ka korero ahau ko te timatanga ko te mutunga. Ka korero ahau i te ingoa o te Pire. Kore- rotia ana. Taku whakaaro mo tenei wahi. Ko enei ingoa Pire he ingoa tawhito ehara i te ingoa hou. E kore e tino whakapoto a taku korero i te Pire engari timata i te 1, 2, 3, 4, 5. O nga rarangi. Korerotia ana. Ko tenei Pire i mahia aro nga whenua o te kotahitanga e tu nei ahaau hei kai aratu. No reira ka waiho e au te Pire nei ka korero ahau i te Pire a te kotahitanga ake kia ki te mai nga tangata i te marama me te ora o taua Pire. E nga Honore rangatira i runga i te mea e tuhituhia ana aku korero, e me ana ahau kia mau enei kupu ki nga pepa kia ora te Tiamana me nga Honore Rangatira, Tane wahine tamariki i runga i to tatau hui- huinga mai ki konei ki te kimi ora mo tatau me o tatau whenua kia ora kia ora kia ora. Kia ora te Kingi tanga mo runga i to koutou tunga mai ki konei i runga i te kara- nga pera ano ana korero mo Tohu raua ka Te Whiti. Ka timata taku korero ki nga mahi i mahia i nga tau 1835 me 1836. Tae mai ki te
6 4 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday July 5, 1898 [4] Te Tiupiri, Huri 5, 1898. 1840, 1843, me 1845, 1847, 1850 1852 1857, 1858, 1860, 1861, 1862, 1865, 1867, 1884. 1888, 1889, te tau o te timatanga o te whakakotahitanga o nga Iwi 13 Maehe 1889 tae noa ki 1892, 1898. Aku Rangatiratanga nga tane nga wahine nga tamariki koia nei te timatanga o aku korero kei pouri ki te roa o enei wha kamarama kaua e ngenge. Kia marama te titiro koi nei te take i penei ai te ahuatanga ia tatou. 1 te tau 1822, ka haere a Hongi ki Inga- rangi ki te tiki pu hei pupuhi ia tatau, ka tae ki reira ka kite i te nui o te kororia o ' Ingarangi ka puta tana panui kia haere mai etahi Pakeha ki konei hei hari mai inga taonga o reira. Ka tae taua panui ki Niwhi- wa ko tetahi tangata ko Hare Parena te Teira. Te tangata o tera iwi he Makuihi. Ka kite aua tangata i taua panui, ka puta taua hiahia kia haere mai ki konei whaka tu kingitanga ai mona. Ka tukua mai te panui a te Heke- retari o (i Atareria) Queensland kia te Poihipi i konei whakaatu mai ka riro te kingitanga ara Rangatira o nga Maori i te tahi iwi ke. Panuitia ana te pukapuka anga rangatira 28 i tuhia ki Ingarangi no te tau Oketopa 1836, he pukapuka tono na aua rangatira e 52 i huihui ki Waitangi kia riro ma Ingarangi ratou e awhina Panuitia mai ana hoki te utu o taua reta 28 Mei, 1836, na te Hekeretari o State Rori Glenelg, i Ingarangi. . Te whakaputanga o te rangatiratanga o te Kingi o Ingarangi ki Nui Tireni. Tera kua rere mai ra te Manuwao o te tera tangata ( ) he haere mai he tango i Nui Tireni. Te rongonga i te panui a te Kingi o Ingarangi. Hoki ana 1849 ka tonoa mai he Kawana hei tiaki i tenei motu tae mai ki Pewhairangi ia Hanuere ka Whakaaturia i haere mai ia ki te mahi Tiriti ka huihui nga rangatira ki Waitangi ko te Wiremu. Minita, te kai whakamaori ka panuitia te mea tutahi <> taua Tiriti i mahia mai i runga i te Manu- wao. E toru rawa nga kape o taua. Tiriti i te nui o te tautohe. Panuitia ana te kape tuatahi. Kaore i whakaae a Ngapuhi ki tenei kape.. Ko Whai ko Rewa i karanga kia patua te Kawana, na te Waaka ka kore ka hoki te Kawana ki te Manuwao ka tuhia mai te kape tuarua Panuitia ana. No tenei kaore i tae mai te Kawana i paangia e te mate. Ka riro na te Poihipi i mahi te mea tua toru. Engari kaore i korerotia, ka hoha te Iwi ka mea ki te hokihoki. Ka tikina e te Waaka te Manuwao ki te Kawana i te 6th o Pepuere ka panuitia te kape tuatoru. Kaore i tika te whakamaoritanga i reira o tetahi kupu ara o te " Mana" no muri nei ka tikina kia te Manene ka whakatikaia. No konei ka panuitia e ia te whakamaoritanga. Muri mai ka panuitia e ia te whakapakehatanga. Ara he whakaatu nana kei roto nga paru moana me nga hinga ika i te whakapakehatanga kaore i roto i te whaka- maoritanga. Ka whakaaetia te kape tuatoru i runga i te whakapumautanga o to ratou rangatiratanga. I te tau 1888 i tu te hui ki Omahu I tu a N. Kahungunu katoa ki te whakahe i te Tiriti i runga i te mahi a Hirini Taiwhanga e korero ana i taua Tiriti i te Paramete. Naku i whakahe taua kupu. I iua e au kiakia mai e ratou kei hea te ara i tu ai o tatau mema me o tatau ateha kaore i taea te utu e nga tangata whakahe ara e Timi Kara ma. E hoa ma he rahi nga tangata e korero anai tenei Tiriti kaore e mohio ana ki te tikanga. Ka hainatia nei te Tiriti e 500 nga tangata kaati no te tau 1841. Ka tu te whawhai ki Wairau mo te tangohanga a te Pakeha i te whenua.. 1845 ka whawhai ki Ngapuhi nga take mo te motunga o te ringa o tetahi wahine i te naihi a te Hoia, mo tarewatanga o Maketu me te Kara ki Maiki, me te utu o nga hai- katanga kaipuke i Kororareka.. I reira kaore ano e whenua ki te Pakeha. I hanga hoki te ture o Ingarangi i te tau 1839., Ma te riro o tetahi whenua i te Kuini katahi ano ia ka whai mana. I enei whawhai, kaore he whenua i riro i te raupatu I te tau 1850 ka tino tupu te raruraru ko te take he kimi na nga Iwi inga tino tikanga 0 te Tiriti. I. te mea kaore ano te Tiriti i ki nga iwi. Ko konei ka hanga te tikanga e Wi Tako ma kia whakatungia he Kingi i o ti taua korero ki Taiporowhenua, he kimi ano i te tikanga o te Tiriti. I te tau 1858 ka tu ko Potatau. A ka hoki mai tana korero
7 5 |
▲back to top |
The Jubilee Tuesday July 5, 1898. [5] Te Tiupiri Huri 5, 1898 ki te timatanga o tenei kotahitanga i tu ki Waitangi i te tau 1889. Ko au ano te tangata na ana i kite tuatahi nga take. I puta enei kupu me mutu te kooti me mutu te Hoko &c., &c. Ka korero katoa ia inga whakahaerenga a ratau ko Ngapuhi i oti i whakaaetia ai tenei kotahitanga. Me te kohinga onga moni e £300 mo te kawe haere i te Kirihipi e Ngapuhi ki te haina, me te korenga o nga Iwi e haina ko N. Awa anake ki Poneke. No konei ka tu a Taare Tikao ki te panui i te waea mai a Utiku Potaka kia Pene Pirere no te 8th o Hune i patua mai ai he ki mai kua nekehia te kooti o Whanganui kei te haere mai ia. Neke ana te korero i te 12 a. m. ki te 2 p. m. 2 p. m. Ka tuhera ano te korero i roto i te Whare ( Aotea) na te Whatakorari (Rere Tiamana) i whakatuhera. MANGAKAHIA ano—Ko te pukapuka i hainatia nei e N. Awa no te tau 1886 i mahia ai te whakaupoko i pahitia mai ano e te Whare. Ka korero ia te taenga onga tangata haina haere i te Kirihipi ara o Rani- era Wharerau, Pene Tani ki Heretaunga i reira ia me taua whakamaramatanga kia Tomoana ma i tana haina haere, a ana tangata a i rongo i te marama e 899 i haina i reira. A katoa nga Iwi i haina i reira e 27, 000. No te tau 1892 ka tu te hui ki Waitangi. Ka tae ake nga Iwi nei a Taitoki hoki. Me taua whakamaramatanga i te tino tikanga o te. Tiriti. Me te Wawahanga o te motu kia pootiria he mema o ia takiwa o ia takiwa mo te kotahitanga kia tae rawa mai ki te Waipa- tu kua rite. Ka hoki taku korero ki te tau 1852 I tenei tau ka hanga mai te ture mo Nui Tireni kei te rarangi 72 me 73. Ka oti tena ture mo tatau me o tatou whenua. Na te marama o te Tiriti i. hanga mai ai tenei ture, ara i te mana i homai e to tatou Tiriti ki tatau me o tatou whenua. Ka tuturu i kona nga mana katoa o te Tiriti. Tena titiro atu i nga korero o taua rarangi Korerotia aua. Ara ma te whakaae o • te hunga nona te whenua ka eke ai taua ture. (Tenei ake te roanga o nga korero) Amerika me Peina. WAHINGITANA, Hune 15. He maha nga manuao o Marika kua I huihui ki Hamutana kei reira e whanga ana. Ki ! nga manuao o Kamarahi (Paniora) kia whawhai raua. Hune 16. Ko nga hauhau e awhinatia nei e nga Merika, e kiia ana i mou ia ratou nga toro o Paniora, e rima maero ki te tua whenua, kotahi rau i mate, te kau marima i mau here- here, me te maha o nga paura i riro mai. Hei te Ratapu pea tae ai nga hoia o Marika i runga i te tima ki Tatiako. Kei te rere atu ano te tahi tima hari i nga hoia o Marika mo Manira. Kei te whawhai tonu Manira i nga rangi nei. Kua piri te hauhau ki Manira. Kua tonoa atu nga Iwi o nga whenua e, noho ana i roto o Manira, kia eke ki runga ki nga Kaipuke u tau ana i roto kia ora ai ratou. PARINI (i Tiamana), Hune 17. Kua puta te whakahau kia rere atu ano te tahi o nga manuao o Tiamana ki Manira, ka rima a kei reira. WAHINGITANA, Hune 17. E toru nga mata purepe i puhia e te manuao o Marika ki Tatiako pa kino ana taua wharanga, e kiia ana rite tonu ki te ru te nga teritanga o aua pu. E 20 nga manuao o Peina i raro ia Atimara Kamara, i rere atu i Karihi E kiia ana kei te haere atu ki Kineri Moutere. Te kupu a taua Atimara, i tona poroporokitanga ki tona kuini, ka whawhai ia tae noa ki tona matenga. HONGO KONGO, Hune 18. Kua iti nga kai e toe ana ma era iwi nunui e noho mai ra i Manira, i runga i te tutaki- a Marika i nga Kaipuke kawe kai, konga hoia Maori kua tahuri, ki te kohuru i o ratou Apiha, Ka oma atu a ki te hauhau. HONGO KONGO, Hune, 18. E toru mano tangata kua mau herehere i nga hauhau me nga. tamariki hoki a te i Kawana. Ko te whakaaro a te a Kawana kia tukua atu te mana kia Marika kaore i whaka- aetia, rihaina ana ia i tona turanga.
8 6 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, July 5, 1898. [6] Te Tiupiri, Huri 5, 1898 Foreign News. NO RONGO MAI TAWHITI. Ko te raruraru i waenganui o Marika me Ingarangi, i mua ake nei, ara ko nga wahi patu kekeno, i runga i te whakahe o Marika kia Ingarangi mo tona haere ki reira patu kekeno ai, i tata rawa raua te whawhai, ki ana a Marika me mutu to haere ki te kore koe e rongo ka whawhai taua. Heoi ka tami tamia kia kaua raua e pera, engari me Aputareihana, whakaaetia ana, me whaka- haere pera taua raruraru, a oti ana, utu ana a Marika kia Ingarangi. RANARA, Hune 17. E 500 hoia e tiaki haere ana i nga tiriti ote taone o Apatea me Routa i te takiwa o Weera i Ingarangi, he takiwa mahi waro, notemea kua puta nga Pakeha o reira ki waho o nga mahi, ara kua " taraika. " Kotahi rau e rua tekau mano tangata kei te noho huiuui tonu. E ki ana te Taima Nupepa kei te whakaae te Kongo Kongo Tangai Peeke (no te Inga- rihi) ki te hoatu i nga moni te kau mano miriona taera (ko tahi tera e 6/8) ina riro mai te mahinga o te whakaroanga atu o te raina o te tereina o Tangai Kuau ki Nutiwanga, Ko Pewerowho, tino kai whakahaere o Ruhia e noho ana ia ki taina, e whaka- he ana hoki ia kaore a Tiaina i tika ki te whakaae taua moni here ki runga ki nga rerewe ki te taha whakararo o Pekina, ma Ruhia anake e whakaae e tika ai. Konatatinopara, Hune 17. E kii ana kei te takiwa o Motinikoro, kei te whawhai mai, ko te Arapaniana raua ko Ngakaraitiana. Te Kau matahi nga Whare o Ngakaraiti- ana kua tahuna ki te ahi. Kua tukua atu nga hoia o Taake ki te wahi i ara nei te pakanga. PANUITANGA. Ki nga tangata me nga wahine e hiahia ana ki etahi hiiri pukapuka ma ratou, hei hiiri i o ratou ingoa ki roto ki a ratou puka puka. Tukua mai o koutou ingoa, me te kainga, ma matou e whakaatu te ritenga o nga utu. PUTU POORO. NA TE AUTE I WINI. E 20 KI TE KORE. % I te 27 onga ra i purei ai nga tamariki putu pooro o Te Aute kareti, ki nga tamariki o Whakatu Kareti, i muri tata iho o te timatatama o te pure ka riro ia Kohere te pooro ki te koono, he mea paahi mai te pooro e te Whetu ki a ia na Ngatai i whakaputa. No te kikinga i te pooro kia huri ki tua o nga pori, kihei i kouru. I muri tata iho ka mahi ano, ka kapohia e Paka te pooro ka whiua kia Kohere ka puta, ko te tuarua tenei onga putanga. I muri tata iho ka riro ia Ngatai ki tua o te raina ka mamau raua ko Rairei, ka riro ano i te Maori, na te whetu i kiki, kihei i huri. Te Aute e 9, Whakatu kaore, ka riro ia Riwai te kiki, ka whaia e te Aute, te 10 iari i tua mai o te raina o Whakatu, kahe ia Te Whetu ka piri kiki. Kotimata nga mahi paahi i te pooro i konei e tia ra he manu te pooro e rere atu ana ki te ringa o tera o tera nga mahi a nga tamariki o Te Aute, ko Paka, ko Paro. niwiti ko Raumoa na ana te mahi nei, na Moieti i arai, kikia atu ana, kia Ngatai, kaore i mou, reia ana e Pona raua ko Hamiritana ki te takiwa o Te Aute. Ka pahemo ia miuru te whakahokinga mai a Kohere, ka riro na Paraire raua ko Riwai te kau- haki ki te raina o whakatu, Na Makirika i whaka- hinga atu ki tua o te raina—Te Aute 12. Whakatu kaore, ka mahi ano nga toa e rere ata ana ki tera, e taea atu ana, ka riro ia Pere ara ana te umere Kaore i pahure, ia Weihana. Ka mutu Te Aute taina. Ka timata ano ta raua pokanga, tata ano te puta ia Weihana na te hinga ia Moieti, na riro na te Raana i tiripara te pooro. Ka kirimiti o te toha o te raina, ka tangohia e Te Whetu te pooro. Ka riro a Miuru te Kikinga huri ki muri o te Atue Kakapo- hia te pooro e Pereniwiti, katahi ra tona, to rere ki te whai, whai roa whai roa, me aha kua o naina e tera ki nga tupuae a ona tupuna, haere atu ana ka puta. Na Ngatai i kiki te pooro huri at* ana ki tua. Te Aute 17. Whakatu kaore, ka mahi ano, ana hei a mea te pooro, rere atu rere mai, katahi ra ka kopohia e Ngatai, ano ko te topa a te Kareware- wa na ana i kapo, haere atu ana, ko te Nenga tene ki te 20 paina, ki te kore. I te mutunga ka ara te Umere a to tahi ki te tahi. Konga moni o te Keeti e £20, mehemea ki te ea nga raruraru mo nga tamariki ko nga toenga, ka waiho ki te komiti Maori o Whakatu hei painga mo nga Iwi Maori o tera motu. E nui ana hoki te ban mo Revd. Peneti me ona hoa rangatira Maori, Pakeha hoki e Whakatu, mo runga i ta rotou karanga mai i nga tamariki o Te Aute, kia tae atu ki tera wahi runga i nga tohu Aroha a era iwi.
9 7 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, July 5, 1898. TE WHAI KORERO. Kihipane, Hune 21. I runga i te whai korero a te Honore Timi Kara ki nga Pakeha o tona Takiwa, he roa ana korero mo runga i te whakahaere a te Kawanatanga mo nga whenua Maori, a tera e puta he painga ki nga maoi, me nga Pakeha o te Tai Rawhiti, a tera hoki e tae ki te 400,000 eka, whenua tino momona i tua, o Kihipene e whakatuwheratia hei whenua whakanohonoho. Me tona korero hoki ei te timata inaianei te ruri mo te raina o te Rerewi ki taua takiwa.
10 8 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, July 5, 1898. [8] Te Tiupiri, Huri 5, 1898. HE WHAKAATU. HE MEA TANGI MAI E TE RITIHINI PEPA I ROTO I TE PEPA O INGARANGI. Hune 22. Ko enei korero na Kanara Makitonore, e mohio ana nga tangata Maori ki a ia. E penei ana te korero: — Koia ko Kanara Makitonore kei Ranana i Inga- rangi e noho ana, kua puta tenei korero i roto i te Stanard, ara (he Nupepa no Ingarangi) mo nga raruraru nui o nga Maori. Ahakoa e whakaae ana ano ia ki te korero a te kai whakahaere o Nui Tireni (i Ranana) he raruraru noaiho taua korero, kei te tahi wahi kotahi, nga raruraru o te iwi Maori. He korero ana hoki a Makitonore, mo te toa taua tanga o tenei iwi o te Maori—engari e ki ana ia mo runga i te mahi he, e puta ana ki te iwi Maori i te Kawanatanga. Heoi te mutunga o aua korero kii aua ia kei te takoto tetahi huanui nui, mo ratou a ki te tangohia taua huanui ko te nui ake te raruraru i nga raruraru kua pahure ake nei. 0. G. A. Hawea, KAI TIAKI TOA I TE PITO o TE PIRITI o —WHANGANUI. — E hoko ana i te Huka Tii Paraoa Pureti Kaputi Naihi me te Paoka Tupeka Maati Hopi Kanara. Hooro Papai, Paraikete, Kakahu tane, wahine, tama- —riki hoki, me te tinitini o era atu mea. — He Rongoa mo nga Mamae o te Maori. He paku rawa te utu, ina utua ki te moni. Haere mai e te Iwi tirohia, iua hoki tau i pai ai. AROPETA KITINI, — KEMETI — Noku te whare Rongoa tuatahi e piki mai ai ki te Awenu. He maha aku rongoa e kaha ana mo nga mate me nga mamae epa ana ki te Iwi Maori. He rongoa Homopatiki ano kei au. TAUTOKONA NGA MAHI O TOU TAKIWA. E mahia ana ki toku Whare i Whanganui. HE TATANA KOROHI (Southern Cross) PIHIKETE, ME NGA RARE ME ERA ATU KAI REKA. Koutou katoa e hiahia Pihikete, Rohi me era atu kai whakanuia mai ahau a Tutini. He aha te take Notemea koia e hoko ana mo te utu iti e rite ana mo au moni. Tuhia mai ki ahau kia. W. S. DUSTIN, (TUTINI) Whanganui. TIMI HURU, —PARAKUMETE, — Kai hanga Kaata, Paki tino pai kaha, Kai Haeana Hoiho, Mahi Parau. I rawahi atu o TE TIUPIRI E. KARINANA. KAI HANGA ROHI, KEKE, &c., &c. E mohio ana nga Maori ki toku Haapu kei rawahi mai o nga puni Maori. B, KURUMUPIRITI, —KAI HANGI ROHI KEKE. — E mohio ana nga Maori ki toku haapu kei te taha ki Putiki. Mo Taare Maata. E hoko ana i nga ahua ika i nga ra katoa, kei te pito ki tera taha o te Piriti toku whare.
11 9 |
▲back to top |
12 10 |
▲back to top |
TEWI MAKIWHARANGI. TANGATA Whakamine taonga Rino, me era atu taonga maro, katoa e puritiana ki konei, mo te Hoko. Waea taiepa Rino uhi whare. Tepara, Neera, Parau, Hapara, me nga mea ngaki whenua katoa, omu, toki, Perohuka, keena kohua kai, Paneke, Pureti me era atu mea pera katoa tona tini noatu onga tar nga pera, e hokona ana i konei mo te utu iti reawa. Ritiwe Tiriti, Whanganui.