Pipiwharauroa 1899-1903: Number 79. September 1904


Pipiwharauroa 1899-1903: Number 79. September 1904

1 1

▲back to top
Te Pipiwharauroa,

he Kupu Whakamarama.

NAMA 79-

GISBORNE.

HEPETEMA, 1904.

RUHIA.

KUA whakaaturia e matou te nui o te kingi-
tanga o Ruhia ara e 8, 660, 394 koea maero, me
te nui o nga iwi katoa o taua kingitanga ara
128, 661, 605. E whakaritea ana a Ruhia ki
te wheke pango e toro ana ona kawai e
horapa ana ki nga wahi katoa. He maha
nga whenua kua horomia e tenei wheke,
i Iuropi ko Porana ko Pinirana me etahi
atu, he kingitanga motuhake enei i
mua otira kua horomia. I te mea he mana
nunui kei te hauauru ka toro nga kawai o te
wheke nei ki te Rawhiti ki te Rawhiti-wha
ka-te-Tonga, ka puta nei ki Manakuria ki
Korea. Na te wehi i nga mana nunui i kore
ai e horomia a Haina. Ko tetahi whakaaro
nui o Ruhia ko te kawe i ona rohe ki te hau-
raro o Inia a mea ake ka raupatu ai i Inia.
I mataku nga iwi nunui i Ruhia a ko te
Tiapani tonu te iwi tuatahi ki te whakahume-
ne i nga waekahu o Ruhia. I mahara nga
iwi nunui he mana kaha rawa otira na Tiapa-
ni i whakaatu ki te ao katoa ko te anga an-
ake kahore kau he kai o roto, e 24 nga haora,
o te timatanga o te whawhai kua hurorirori
noa a Ruhia a ki te penei tonu te kaha o Tia-
pani me tona kaha i enei ra ko Ruhia e hinga.

He maha nga take e mate ai a Ruhia.
Tuatahi he tawhiti rawa mai no te whawhai
i Ruhia ake, e 5000 maero te tawhiti, a kota-
hi ano te huarahi, he rerewe. E kore e taea
e Ruhia te mau he taua tino nui ki te rawhiti,
e kore hoki e taea te whangai tena ko Tiapa-
ni kei a ia te moana nui. Tuarua, kaore te
ngakau o nga hoia o Ruhia i te toto, kahore
he ahatanga ki a ratou o te riro o te whenua

no te mea ehara i a ratou engari no te kingi
anake, tena ko Tiapani kei te toto te ngakau.
Tuatoru, nui atu te kino o nga kaiwhakaha-
ere o Ruhia, te whanako i nga moni o te
Kawanatanga, ko etahi moni i whakaritea
mo te whawhai tahaetia ake e nga kai wha-
kahaere. I ngawari ai te puta o te tahae na
te ahua o te kawanatanga.

I rere ke to Ingarangi kawanatanga i to
Ruhia, kahore he mana motuhake o Kingi
Eruera, e kore ia e ahei ki te hanga ture e
kore ia e ahei ki te whakaoti i tetahi mea nui
mehemea kahore i whakaaetia e te Paremete,
tena ko to Nikora II. he mana motuhake,
mana e hanga he ture i runga i nga tohutohu
a ana minita, kaore rawa he hamumutanga o
te reo o te iwi ki nga mahi o te whenua. Ko
te whenua katoa no te kingi, mana e reti ki
te tangata na konei i te nui o nga takoha he
nui atu te mate kai o nga rawa-kore. Ko
nga tangata kareti te hunga tino kino ki te
kawanatanga ko ta ratou whai kia whakahou-
tia te kawanatanga kia rite ki to Ingarangi
I ia tau i ia tau he nui o enei akonga e haria
ana ki te herehere, kua tokorua hoki o nga
kingi o Ruhia kua kohurutia. I enei ra kei
te whai tonu te tangata ki te kohuru i a
Nikora 11. He tangata pai te kingi o Ruhia,
he tangata ngawari, he tangata whakapono
engari na te ahua o te kawanatanga ia i wha-
kararuraru. He tamaiti ia ki a Arehanara ki
to tatou kuini na tona teina. E kiia ana a
Ruhia ko " Ruhia Tapu " i runga i tona kaha
ki te hapai i te hahi; kotahi ano te hahi o te
whenua katoa ko te Hahi Kariki. E tukua
ana ana hoia ki te whawhai i runga i te inoi i
te manaakitanga a te hahi. I mua atu o te
pakanga ka inoi.

2 2

▲back to top
TE PIPIWHARAUROA

Ahakoa he iwi karakia a Ruhia e puta ana
etahi mahi tino kino i te whenua. Kua ro-
ngo katoa tatou ki te kino o Ruhia ki te
tukino ki te kohuru i nga Hurai. I patua nga
tane nga wahine, torotoroa iho i nga matapi-
hi tetei ki nga huarahi a mate iho, ko nga hoia
i tu noa iho. Ko te kohuru kino ia a Ruhia
ko te kohurutanga i nga Hainamana, tane,

wahine, tamariki i tata ki te 5000. I te wha^

whai a nga Pokiha i te taua 1900, ka wehi
nga Ruhia o tetahi taone (Blagoveschensk) e
tata ara ki Marakuria, ka puta te kupu a
te kawana kia whakawhiti katoa nga Haina-
inara i iaua taore ki tetahi taha o te awa ara
ki Marakuria, kia whiti katoa i roto i nga
haora e 24. I whakaae tonu nga Hamama^
na engari i tono hoki ratou kia homai he poti
e kore hoki e taea te hanga he poti i roto i
nga haora e 24. Otira kahore te kawana i
whakarongo, heoi no te paunga o nga haora e
24, ka eke ana hoia Kohake (Cossack) ki o
ratou hoiho, ka whiua kahuitia nga Haina-
mana ki te awa, ka aia ki te wai, a mate atu.
Ka mate he kahui ka whiua mai he kahui ke
ano, a pau noa iho te 5000, kapi tonu te awa
i te tupapaku. Kahore he kohuru hei rite
mo tenei te kino. Kahore te kawana i whiua
no muri noa mai katahi ano ka turakina i
tona turanga (see " The Real Siberia."}

Ko Tiapani he iwi hou tonu ki te Whaka-
pono Karaitiana, engari ka nui to ratou hihi-
ko; ko nga tangata kareti te hunga hihiko
atu ki te whakapono. Ko te mea a etahi ta,-
ngata he ringaringa a Tiapani no te Atua hei
whiu i Ruhia.

Kahore he wahapu o Ruhia e puta ai ana
kaipuke whawhai ki nga moana nunui. Ko
te nuinga ona kaipuke kei te Moana Baltic,
otira ko te putanga ki waho he whaiti rawa,
no tetahi iwi ke hoki. Nona ano te Moana
Pango otira kei a Taake ke te putanga ki te
Moana Nui, na konei i mea ai a Ruhia kia
patua e ia a Taake i te tau 1853» kia riro ai i
a ia te ngutu o te Moana Pango, otira na te
awhinatanga a te Ingarihi raua ko te Wiwi i
mate ai a Ruhia i kore ai a Taake e mate.
Heoi ano te utu ki Ingarangi mo tenei raupa-
tu ko Kaiperu, he moutere kei waho o Pana-
ena. I hiahia ai a Ingarangi ki Kaiperu hei
pa mo te tohe o Ruhia kia puta ia ki te
Moana Nui. I te kore putanga mo Ruhia i te
hauauru katahi ka toro tona kawai ki te
Rawhiti, ka puta ki te moana, ka hanga he
wahapu mo ana kaipuke ko Paratipotoka.
Hei nga makariri ka puni tenei wahapu i te

huka na konei ka tangohia e Ruhia a Poota
Aata. I riro a Poota Aata i a Tiapani i mua
atu i ta raua whawhai ko Haina: otira i te
hae o Tiamana o te Wiwi, ka peia a Tiapani
no te tangohanga a Ruhia i Poota Aata ka-
hore hoki i whai kupu. Otira e hia ranei ra,
wiki marama, e tu mai nei ka riro ano
i a Tiapani tona ito a Poota Aata. Ki te horo a
Poota Aata ka whakaeaea ko Paratipotoka.
Ki te riro enei wahapu e rua kua motu te
kawai o Ruhia i te Rawhiti, ka whakahokia
ano ia ki te tuawhenua. Ki te titiro ia ka
mate a Ruhia ara ki toku reo," ka pari te ihu,"
" ka ngaro te haunga ahi."

HE TANGATA MATAPO.

O NGA mate katoa e pa ana ki te tangata
ko te matapo tetahi mate tino kino ra-
wa; engari ano te turi e titiro ana nga kanohi,
e korero ana te reo; te whango e titiro ana
nga kanohi, e rongo ana nga taringa; tena ko
te matapo he rite ki te hemo i te mea e ha ana
ano te manawa. E rongo ana te matapo ki
te pai o te ahua o te ao: ki ona maunga, ki ona
awa; ki te moana, ki nga rakau, ki nga taru-
taru, ki nga puawai; e rongo ana ia ki nga
whetu, ki te marama, ki nga kapua, otira ko
tona kite ko tona mohio kahore; e rongo ana
ia ki te mahana o te ra, ko tona kite ia i te ra
kahore; kahore he awateatanga ki a ia heoi
ano he pouri anake; e rongo ana ia ki nga
manu o te rangi e waiata ana ko tona kite ia
i nga manu kahore; e rongo ana ia ki te reo
o ona whanaunga, o ona hoa aroha, e pa ana
ia ki a ratou, otira kahore ia e mohio ki o ratou
ahua. Ko te hea he mate hei rite mo te ma-
tapo? E te hoa kei te whakawhetai ranei
koe ki te Atua mou kahore i matapo?

Koia ano a Paratimiuha i kaha ai tana tohe
kia whakaarohia ona kanohi e Te Karaiti.
Na tona hoa pea i whakaorangia e Ihu i tona
tomonga ki Heriko i kawe. mai te korero ki a
Paratimiuha kua ora ia, a, tera a Ihu e puta
mai i te pa, katahi ka taria e ia i te kuwaha.
(Korerotia Maka 11, 46-52, Ruka 18, 35-43;

Na, he haruru tapuae, he hiere, he ope nui ka
puta mai i Heriko, e ahu ana ki Hiruharama
ki te hakari; ka oho te ngakau o Paratimiuha.
Ko tangata rongo nui nei pea tenei, ko Ihu o
Nahareta? Katahi ia ka ui, " He aha tenei? "
Ka whakahokia mai e nga tangata: —












3 3

▲back to top
HE KUPU WHAKAMARAMA.

Ko Ihu o Nahareta e haere atu ana.

Heoi ano pea toha tikanga mai ma tenei hua-
rahi, heoi ano pea tona tatanga mai ki a au?
ka ui a Paratimiuha i roto i tona ngakau; na,
ko te hamamatanga o tona reo, ka karanga,
E Ihu, e te Tama a Rawiri, kia aroha mai
ki a au. Ka mea etahi he turituri, he porea-
rea, ka riri kia noho puku ia, i mea pea ratou
he tono moni tana karanga. Otira i mohio a
Paratimiuha kahore he ora mona ki te whaka-
rongo ia ki te korero a te tangata, e kore ona
kanohi e titiro, heoi ka rahi ke ake tana kara-
nga, E TE TAMA A RAWIRI, KIA AROHA KI A AU.

I tohea e Paratimiuha te ora a whiwhi ana ia.
E te hoa, he kupu taku ki a koe i runga i te
aroha, ara he patai, He matapo ranei koe?
Haunga te matapo ou kanohi, engari ko te
matapo o te ngakau. Kua rongo koe e kore-
rotia ana te atahua o Te Karaiti, te pai o te
Whakapono, o te Oranga Tonutanga, o te
Rangi, o te Inoi, o te Kupu a te Atua, otira ka-
hore kau koe e mohio, kahore ano koe kia kite
ko te rite o enei mea katoa ki a koe ano kei te
korero tipua. E te hoa, he matapo koe, he
matapo kino ke atu i to Paratimiuha. I mea
te poropiti," Kahore nei te kanohi i kite, ka-
hore te taringa i rongo, kahore ano hoki i ta-
poko noa ki te ngakau o te tangata, nga mea
kua rite mai i te Atua ma te hunga e aroha
ana ki a ia," otira i mea a Paora," Heoi kua
whakaritea mai ki a tatou e te Atua, ara, e
tona Wairua." (i Kori. 2. 9, io.) Kua kite
ranei koe i enei mea, i te rangimarie, i te hari,
i te tumanako? Ki te kahore, he matapo nou
kei te kopia nga kanohi o tou ngahau e te ha-
ra. e nga whakaaro horihori noa o tenei ao.
E te hoa, ki te mea kei te matapo tou ngakau
tohea kia titiro rano tou ngakau me Parati-
miuha i tohe ra kia titiro ona kanohi. Kia
ngakau nui kia ora koe, kaua e whakarongo
ki nga korero o te ao he whakaware kau kia
noho matapo tonu koe a mahara rawa ake ko
te reinga. Ki te mea he ngakau nui tou kia
kite e kore e hapa tou kite. Kia mahara kei
te " haere atu a Ihu" heoi ano pea tona ahu-
nga mai ma tou huarahi. Ko tona reo pea
tenei pukapuka e korerotia nei e koe," Rapua
 a Ihowa i tona kitenga ai; karanga atu kei
tata ana." (Ina. 55- 6') " Rapua, a ka kitea
e koutou; patukia, a ka uakina ki a koutou."

(Matiu 7- 7')

Ki te mea he pono tau karanga, te ripeneta o
tou ngakau, e kore e hapa te tu o te Kaiwha-
kaora me ia i tu ra ki te karanga a te matapo.
E tu ranei a Kingi Eruera i runga i tona ko-
roria ki te karanga a te matapo? Karanga
atu ki a Ihu, " He matapo ahau, kia aroha mai
ki a au. " Kei te tu ia kei te tatari ki a koe
kei te karanga," Kia haere mai te tangata e
hiainu ana: kia tangohia noatia ano te wai ora
e te tangata e hiahia ana." ( Whekite. 27. ia «)
Ko koe ke kei te whakaroa. He aha te mea
kei te rore i a koe, he hara ranei? Panga atu
me te matapo i panga ra i tona kakahu kia
takatua i tana oma ki a Te Karaiti. He aha
te pai, e te hoa, ki te whiwhi koe ki te ao ka-
toa, a ka mate tou wairua? Haere mai ki a
Te Karaiti kua kite nei au tenei Maori i tona
pai nui whakaharahara, a e kite koe i te rangi-
marie e kore nei e ahei te homai e te ao, e ki
tou ngakau i te hari nui, e kite koe i te atahua
rawa o Ihu, e waiata ai tou ngakau me to Ra-
wiri i waiata ra," Ko wai hoki toku i te rangi
aua koe? kahore atu hoki aku i te whenua e
hiahia ai, ko koe anake." Kaua ra e noho
matapo tonu, e te hoa, karanga atu ki te Kai-
whakaora, kei tata ana koe me Paratimiuha
i karanga ra:—

E IHU. E TE TAMA A RAWIRI,
AROHA MAI KI A AU.

a, e tu ia, e aroha ki a koe, e whakaora i a koe.

RONGO-MAI-TATA.

E mea ana nga nupepa ka nui te matemate
o nga maori o Waikato i nga mahi a nga to-
hunga maori. Kotahi te tohunga ko Wiremu
te Whitu he wahine te iwi nui e haere ana ki
a ia, a kanui hoki te kino o tana mahi. He
porangi nga tangata e tuku ana i a ratou wa-
hine i a ratou kotiro kia mirimiria kia raweke-
tia e nga tohunga. I te whakawakanga o te
Whitu i ki nga pono he tokomaha nga wahine
turoro i puremutia e te tohunga. Kua mau a
te Whitu ki te whare herehere, e toru ona mau-
nga mo te tahae i mua atu. Kia tae te tangata
ki te whare herehere ka tau ai te mana tohunga

I te kauwhau a Tahupotiki i Otautahi i pu-
ta tana whakakino mo nga tohunga. E ki ana
ia i tu te kohikohi a Wereta, nuku atu i te
^"80 te moni, ko tana mo nga mahi a te Hahi
e ^"30 ano.

Kua tae mai nga pukapuka a Te Muera
Tokorima, a Mohi Turei, a Hohepa Peka, a
Te Matata, me a etahi atu.

4 4

▲back to top
TE PIPIWHARAUROA

MO TE HUI KI PARIROA.

Ki TE ETITA O TE PIPIWHARAUROA.

I MEA TE PIPIWHARAUROA Nama 77- na
te Whanganui Herara te korero, " I tae
nga minita Weteriana ki te karakia i nga ako-
nga a te tohunga, he tikanga kaore i tika ki te
whakaaro iho. " Kei te pepa e mau ana te
roanga o nga korero.

E te Etita, ahakoa kua tiorotia  enei korero
e te Wharauroa ki ona marae i rere ai ia, he
ahakoa hoatu ano enei ki tona ngutu mau ai.
He taira he tuakana minita o te Rongo
Pai puta noa te ao; kaore he wehewehenga i
roto i a Karaiti Ihu. He marae nui a Rau-
roa no matou, kei reira to matou whare runa-
nga a Taiporohenui e tu ana, me te whare
kura o a matou tamariki, e 40 e kura ana i nga
ra katoa, he wahine Maori te kai"whakaako
no Ngatiruanui; ko te Nohoanga-Pani i te
kai"karakia i te pa, e karakia tonu ana i nga
ata i nga ahiahi; ko te Rev. Hamana te mini-
ta tuturu, ka 18 ona tau ki reira, he karakia
tonu tana i nga Ra Tapu katoa, he marena,
he iriiri, he tuku hakarameta me te haere tonu
ki te tirotiro i nga tangata me nga turoro o
nga kainga katoa, me te haere ano kia kite i
a Te Whiti raua ko Tohu. Kei te mahi tonu
te Kaunihera Marae o Taranaki nei, kei te
whakatikatika i nga raruraru e tika ara kia
mahia e ia, he manawanui rawa nga mema o
tenei kaunihera ki te tuku i o ratou matua ki
te herehere mo te kore e utu i nga kara o a
ratou kuri, e 30 e tata ka tukua ano. He ta-
ratara te kakahu o enei iwi, he kahu waero,
nona te-herehere. No mua mai tenei iwi i
noho ai hei.mango wawahi kupenga; na toku
tupuna tonu na Puawhato te whakawai i tona
rongonga ki te toa o tetahi tangata e kapohia
reretia ana te tangata, " E kore ahau e taea he
iho kaiwhiria, waiho ia kia kapo ana i ona
muriwai, ka taka mai ia k i toku ^muriwai ki
Waingongoro ka kite ia i taku kaikapo." He
hiahia to te tangata to te minita ranei ki te
whakaputa i tona matauranga haere mai kia
kite kohiwi kei rongo korero koe, te papa i a-
kina, e kapiti tonu nei.

Kaore he tuwheratanga o nga ngakau o enei
iwi ki nga mea katoa, ahakoa karakia ahakoa
ture kawanatanga, ka kamo tonu ona kanohi.
Kaore i tae ki te 50 nga tangata o nga hapu o
tenei waka o Aotearoa i tae ki te hui, ko te
500 anake o te Tai Rawhiti nana i tu te marae
manawa-reka ana te ngakau ka kite tinana i

nga rangatira o tera akau, i haere mai nei i
runga i nga marae o te Hahi o Ingarangi. Ko-
ia nei tonu matou i huihui ai ki to matou ma-
rae ki Pariroa, na te haruru tapuae nana i ka-
ranga. He iwi tutua koia matou kia tahuri
kia pei i te tangata kia haere, ko te tinana ta-
ngata ta matou i manaki ai, ehara i te mea ko
te taonga. I puta te kupu a Ngarangikatitia
" Ka tae mai koutou me te taonga, ka hoki ka
hari atu, ko ahau tenei ko Ngatiruanui, kaore
e kitea e ahau te taurima te taonga a te ta-
ngata. He taonga tawhito te atawhai tanga-
ta na o tatou tupuna, he heitiki no nga tama-
riki whaiwhakaaro, no nga iwi rangatira. Ko
ta Paora i mea ai," Kei wareware ki te atawhai
manuhiri." ( Hine. 13, 2.) Na tenei matou i
whitiki ai i o matau hope i tahu ai hoki i a
matou rama kia ka, kia marama ai ta matou
whangai i tenei ope nui ki nga whatiwhatianga
i toe i nga mano i te koraha, kia rite ai te
kupu a te Ariki," Whangainga aku hipi." Ka-
ore matou i numinumi i whakapai kanohi ra-
nei i te mea i mate a te Karaiti mo nga tanga-
ta katoa o te ao. Kaore te Rongo Pai i tonoa
ki te hunga tika engari ki te hunga hara kia
ripeneta. I kauwhau matou ki nga tangata
katoa o te hui i whakamahara hoki ki a ratou
kia titiro ki te kupu a Paora ki te hunga o
Epeha (4- 30»)" Kaua e whakapouritia te Wai-
rua Tapu o te Atua," me te whakamarama
ano hoki i nga kupu whakahe a te Atua mo
nga mahi he a te tangata. Kaua e kiia ko nga
akonga anake a te tohunga ta matou i haere
ai ki te karakia, he korero ahua tamariki tenei
ahua korero. I manaki te Kawanatanga) i
tenei hui, nana nga taporena i hipokina ai te
whare kai, i whakaititia te utu o te tereina mo
te hunga haere ki te hui. Heoi ra kei te ora
to tatou Matua i te rangi, e kore e hapa tana
whakarite whakawa, i mea ai to tatou Kai-
whakaora a te Karaiti," Kaua e whakawa a e
kore koutou e whakawakia, kaua e whakahe
a e kore koutou e whakahekia." Kaore pea
te Whanganui Herara i titiro ki tenei kupu he
kore tonu ranei nona e mohio ki nga Karaipitu-
re. Kaua te kupu a te Atua e whakairihia  ki
te pakitara o te whare erangi ruia kia tupu ki
roto ki nga ngakau o nga tangata katoa aha-,
koa tohunga, pupirikana, kaitangata. Koia
tena ehara i te mea ma te aha taua te Maori e
puta ai ki te whaiao ki te ao marama erangi ma
te kaha ki te tautoko i te kupu a te Atua. I
manaki nga iwi o te hui i taku pitihana turaki
waipiro arai hoki kia kaua e tae ki nga mou-
tere o Hawaiki ara ki Rarotonga me Niue.
E te iwi turakina te waipiro a tenei potitanga
e haere mai nei, kei waiho tonu tenei kai ka












5 5

▲back to top
HE KUPU WHAKAMARAMA.

ngaro taua te Maori ki te waha o te Parata ki
te Hopara nui a Toi. Ko te Wairua Tapu o
te Atua hei whakakaha i a tatou ki ana mahi.
Rapua, patukia, inoia, kia homai ki tena ki
tena o tatou.

Na R HU. TAHUPOTIKI.

Okaiawa, Taranaki.

 I te mea ehara i a matou nga korero e whakahe-
nga nei e to matou hoa e Tahupotiki he mea pai me i
tuhituhi ia ki te Whanganui Herara, engari ki ta ma-
tou whakaaro kaore tonu i marama te whaitaki a Ta

hupotiki.  Ko te Whakahe a te Herara mo te tautoko
o nga minita i te mahi a Wereta ara i to ratou whaka-
hoa ki taua mahi. Kaore a Tahupotiki i mea he teka
taua kupu, engari he pono pea taua kupu inahoki kua
tu tetahi o nga minita o Taranaki hei apotoro. Kaore
he kupu whakahe a Tahupotiki mo tenei, kei te kore-
rotia hoki e te tangata i tautokona e nga minita te ma-
hi a Wereta i Pariroa. I runga i te aronga o nga ko-
rero a Tahupotiki kahore tona iwi i te pai ki te tohu-
nga he pokanoa te huihui o nga iwi ki Pariroa ehara
i a ratou i powhiri kia haere atu ki reira. Kaore te
tangata e kurapa, noa ki te whakahe i te atawhai ta-
ngata ki te kauwhau i te Rongo Pai ki te pitihana ra-
nei kia turakina te hoko waipiro engari kia tupato kei
tautoko tatou kei whakahoa ranei ki nga mahi a te
rewera, e mea ana hoki te Karaipiture," a mehemea e
taea. ka mamingatia ano hoki te hunga whiriwhiri." 

He tika i mea a te Karaiti kia kaua e whakahe kia
kaua e whakawa, otira he mutunga ano o enei kupu a
te Karaiti inahoki i whakahe ano hoki ia a nana ano te
kupu," Kaua e waiho te whakawakanga i runga i ta te
kanohi, engari kia tika ta koutou whakaritenga whaka-
wa" (Hoani 7 •25 •) i mea ano hoki a Paora ki a Taituha
" Ki koi te kupu riri ki a ratou; kia ora ai to ratou
whakapono." Mo te tautoko o te Kawanatanga i tenei
hui; i mea a Timi Kara ki te Paremete kahore ia i mo-
hio he hui tohunga penei kua kore e whakaaetia e a
nga taporena, tetahi ehara i te mea ko te Kawanatanga
to tatou pihopa to tatou tauira ranei mo nga mea o te
Whakapono,— ETITA.]

WA KURA MAORI.

TE nui o nga kura Maori o te Kawenata

 nga i te tau 1903 101, te tokomaha o
nga tamariki katoa o enei kura e 3^693  Nga
moni katoa i pau mo enei kura i te tau e ^28
719' Ko nga kai whakaako hui katoa e 79
nga tane, 19 nga wahine, 81 nga kai awhina,
12 nga kai whakaako tuitui. Ko te kai wha-
kaako o Taumarere he awhekaihe ko Mrs.
Tauriri, ko te kai whakaako wahine tuatahi o
Rangitukia, he kura nui, ko Ngarangi Turei,
he tamahine na Rev. Mohi Turei. Ka nui te
whakamihi o te Kaitirotiro o nga kura ki te
mohio o Ngarangi ki te whakaako, ki te pai
o tana whakaako i te Reo Ingarihi.

Ko nga kura tokomaha rawa nga tamariki
ara kei runga ake i te 70:—

Ruatoki 94, Rangitukia 83, Hauaroa 75, Whi-
rinaki 75, Waimana 74 Tokaanu 71, Wha-
ngape 70. No Tokaanu no te kura o te Hahi
o Ingarangi i Waerenga-a-Hika ara ko Ma-
hauauki te Waru ko Tupara Kingi nga ta-
mariki i whiwhi ki te moni a Te Makarini.

Ko te rarangi tenei o te tu o nga kura i te
whakamatautauranga me nga maaka o roto o
te 100:—

Pomoana 99.6, Waimana 98.4» Tokaanu 95* 8

Whakarewarewa 95-u « Waioweka 94-9» Rapa-
rere 93 •8, Waikouaiti 92.0, Turanganui 90.6,
Te Kaha 90.1, Ranana 87.7» Rangitukia 87.5
Whangape 86.5, Tokomaru 86.5, Whakarara
85.2, Whareponga 84.5 Te Teko 83.6, Oro-
mahoe 83.4» Karioi 82.2, Ruapuke 82.2, Po-
roti 81.6, Okoha 81.3, Pukepoto 81.0, Kenana
80.6, Te Waotu 80.4, Raorao 79 •9^ Karetu
79.6, Te Kao 794' Te Kuiti 79-4» Paeroa 79 2
Ahuwhenua 79 2> Mangamaunu 78.9» Tikitiki
78.9, Maraeroa 78.1, Omaio 78.0, Whangauru
77 •6, Otaua 77 •3' Tuparoa 76.8, Taumarere
76, 6, Ruatoki 76.3, Te Araroa 75-8, Te Pupu-
ke 75 •5^ Matata 75-5^ Waiomatatini 75 •4»
Whangarae 74 •9> Te Haroto 74-6. Whangara
74.0, Pariroa 73-9» Te Kerepeehi 73-8, Kaia-
po i 73'8» Rangiawhia 73-0» Parawera 70»
Rapaki 72.0, Hiruharama 71 5» Touwai 71.1,
Poroporo 70.6, Kaikohe 70.5 Rakaumanga
70.4, Te Ahuahu 70.3, Torere 70.0, Omana
mutu 69.6, Kawhia 69.3» Pipiriki 69.3. Ota-
matea 68.1, Raukokore 68.0, The Neck 67.9.
Te Houhi 67.8, Waiotapu 67.6, Hauaroa 66.7
Manaia 65.5» Waimamaku 65.2, Papawai 65.2
Waikawa 65.2, Hapua 64.3. Little River 64.3
Whirinaki 63.6. Otamauru 62.6, Nuhaka 62.6
Parapara 61.8, Puniho 60.4, Takahiwai 60.3,
Omanaia 60.1, Te Kopua 594 Pamapuria
57.6, Ahipara 57 •3^ Tangoro 56.1, Mangaru-
ka 55-5. Wharekahika 55-2. Te Kotukutuku
54.8, Whakarapa 54 •5> Ohaeawai 54. Awa 
ngatatanui 53-6, Te Matai 52.8. Pena 51.8
Papamoa 49-5» Wairua 48.3, Motukaraka 48. 
Te Whaiti 46.2; ko Matihetihe ko Tapuae-
haruru ko Wairau ko Lower Waihou kahore
i whakamatautauria i tera tau.

I te kauwhau a Tahupotiki i te wharangi 3. ko tana
kohi e ^3 ano kahore i ^3°; kei te he etahi o nga kape.
I taua wharangi ano, Whekite. 27. kia penei, 22.

6 6

▲back to top
TE PIPIWHARAUROA

RUHIA ME TIAPANI.

EHARA noa iho te whawhai a te Ingara-
ngi raua ko ta te Poa, he mahi takaro
ina whakaritea ki ta Ruhia raua ko Tiapani e
mahi mai nei, kei te ara tonu te rau o te
patu, kei te maringi tonu te toto ki roto ki
nga raorao o Manakuria, ki nga awaawa o
Poota Aata,.

TE PAKANGA KI RIOANGA.

Ahakoa ka nui rawa nga ra o te pakanga ki
Lioyang, ko ta te Maori whai hoki ko nga
rongo hou tonu ahakoa pono, he ranei, otira
he mea pai kia whakarapopotia nga tino ko-
rero o tenei pakanga whakaharahara. Kaore
ano nga korero kia ata marama, engari e ma-
rama ana he pakanga nui, i tata ki te 60, 000
o nga taha e rua i mate i taotu ranei, a ko
Tiapani i toa ko Ruhia i whati whakangari -
hoiki tetahi ki 115,000 te parekura, 10, 000 no
Tiapani e 5000 "no Ruhia, otira e marama ana
i nui te hinganga o te Tiapani i ta ratou wha
kaekenga i Rioanga ko te -pa tino kaha hoki te
nei o Ruhia, i Manakuria. Kua rite katoa nga pu
kua oti nga parepare, e rima nga pukepuke ka-
maka i hoho ai te Ruhia, ko waho o nga pare
pare, he mea raranga ki te waea koikoi. Ko te
kokiri tuatahi a te Tiapani ma waenga kaanga
katahi ka tipia e nga purepo a Ruhia, ka koki-
ri ano te Tiapani, ka tipia ano. Ka tae ki nga
taiepa kaitukituki ki a ratou toki, katahi ka
hautopea ano e Ruhia, te take i mate rawa ai
te Tiapani na a ratou purepo ano ratou i pu-
puhi mai i muri. Ko te puta mai o te Tia-
pani i roto i te kaanga ano he heke pi, otira
no te putanga mai ki waho ka hautopea ano e
nga repo a te Ruhia. No te po o te rua o nga ra
i whawhai ai ka whakahaua ano e Tianara O-
ku kia kokiritia ano, ko te horonga tenei o Rio-
anga. I rere tonu atu te Tiapani ki roto i nga
taiapa waea koikoi; i uru rawa etahi ki roto i
nga parepare o te Ruhia, whakahanumi ana
nga tupapaku o Ruhia o Tiapani. No te
wha rawa o nga kokiri i heke ai te Ruhia ka
mataku hoki kei taiawhiotia ia e Tianara
Kuroki. I te hekenga o te Ruhia ka

noho he parepare ke ano, e wha ano kokirita-
nga a Oku ka heke ano te Ruhia, kua whiti
hoki te upoko o te matua i te awa Taltse. I
puta ai te matua a Kuropatakini na te kaha o
nga hoia eke hoiho ki te whawhai i te
Tiapani. Ko tetahi taua a Ruhia i raro i a
Tianara Orloff tata tonu ka mate katoa i te
Tiapani, i taparua. I te mohiotanga o te
Ruhia kua whati ratou ka tahuna te pa ki te
ahi, he nui nga kai i mahue me nga purepo.
Ki tetahi ki ano 16, 000 o te Ruhia i mate i
taotu e 37» ooo o te Tiapani. I kore ai te
Ruhia e karapotia e Kuroki he ngenge no ana
hoia he mate kai, e wha nga ra kahore he kai
heoi ano, he raihi mata. I te nui o te tupa-
paku kahore i taea te nehu katahi ka tahuna
ki te ahi. Kei te okioki te Tiapani i Rioanga
i enei ra. Katahi ano te whawhai tino nui
atu o enei tau maha; mo te paku o te repo
kahore he whawhai hei rite o te 26 o nga ra o
Akuhata tae mai ki te horonga o Rioanga ka
17, 539 o Te Tiapanihi kua mate kua taotu,

na Kuroki 4» 886, na Notonu 4992, na Oku
7, 681.

Kahore ano a Poota Auta kia horo, kanui
rawa te kaha. I toua ki te paura te whenua
mate ana o te Tiapani e 700, kati inaianei kei
te keria te whenua e te Tiapanihi kia hangai
ki raro i te pa ka tou ai ki te paura.

Ka pakaru a te Novick he manuao nui no
te Ruhia he matenga ka oma ki uta. Kua
tae a te Lena he manuao no te Ruhia kei
Haha Paraniko, he wahapu no te Marikena,
he pakaru i kuhu ai ki reira, e kiia ana na
te Tiapani i pupuhi, tera e tukua te kara o te
Lena.

Katahi ano te whawhai tino nui atu o enei
tau maha; mo te paku o te repo kahore he
whawhai hei rite.

RONGO TOMURI.

Kua puta te kupu a Tiapani ki te horo i a
ia a Mukutene e pai ana ia ki te hohou i te
rongo engari me utu a Ruhia ^'100, 000, 000,
ko nga manuao o Ruhia, ^! te Rawhiti mona,
ko te rerewe i Manakuria me tuku ma tetahi
kamupene e whakahaere.

Kua pakaru ano tetahi manuao o te Ruhia
ki Poota Auta, i pa ki te maina.

Kei te whai tonu te Tiapani i te Ruhia,
ko Ruhia kei te whati. I tu he pakanga nui
ki Mukutene, he nui te tangata i mate.














7 7

▲back to top
HE KUPU WHAKAMARAMA.

NGA WHENUA KURA.

Ki TE ETITA O TE PIPIWHARAUROA.

EHOA, tena koe. Kia ora korua ko to
manu e korihi nei i raro i te rangi. Kia
pai koe ki te tuku atu i enei kupu hei waha atu
ma to manu hei titiro iho ma o taua whanau-
nga maori, pakeha hoki i runga i enei motu,
ara mo runga i nga korero a to taua hoa a
Perere Peneti e mau nei i nga Nama 75- 76.
o TE PIPIWHARAUROA mo te tukunga o Whiti-
reia ki te Komiti Hahi hei turanga kura mo
nga tamariki Maori o Porirua, e o ratou ma-
tua i nga ra o mua. E ki ana a Peneti i roto
i tana whakamarama no tana kitenga iho i
nga huarahi whakahaere a nga kai whakahaere
o taua whenua, katahi ka tae mai te marama-
tanga ki a ia; i whakamarama ia mo te pai
me te tika o te whakahaere a nga tarahiti mo
nga moni e puta mai ana mo taua whenua. Na
e hoa no taku kitenga iho i aua korero a Pe-
neti ka mea ahau ka nui te pai hei titiro iho
ma te kanohi, otira e hoa ko Peneti anake pea
e tino marama ana ki te pai o te whakahaere
a nga tarahiti mo te whakapaunga o nga mo-
ni e puta mai ana mo taua whenua me te tika-
nga hoki o tera ingoa o te karahipi, kahore te
nuinga o nga matua whiwhi tamariki e mohio
ki te tikanga o tera kupu o te karahipi, me ti-
no whakamarama ano tera e Peneti. Na e
hoa i runga i te mea ko Peneti anake te tanga-
ta ka kite ahau i te kaha ki te rapu ki te wha-
kamarama hoki ki nga iwi maori, i te tika o te
whakahaere a te Komiti Hahi me nga tarahiti
mo nga moni e puta mai ana mo aua whenua
i tukua porana i mua e nga rangatira Maori
hei whenua kuranga mo a ratou tamariki me
a ratou mokopuna e tupu mai ana ki te ao.
No reira ka ki atu ahau tenei ano etehi whe-
nua kei Waikato nei i tukua hei whenua kura
i mua. Ko nga ingoa enei o aua whenua:—

i. Ko Kohanga, 1000 eka nuku atu hoki iho
ranei, kei te reti te whenua.

a. Ko Hopuhopu 1200 eka nuku atu hoki
iho ranei kei te reti.

3. Ko Pepepe e 600 eka nuku atu hoki iho
ranei kei te reti.

4. Ko te Awamutu 1000 eka nuku atu hoki
iho ranei kei te reti.

Na e hoa roto i enei ra kahore matou e mo-
hio e pewheatia ana nga moni o enei whenua
e nga Taratiti o aua whenua notemea ko ma.

tou etahi o nga uri o aua rangatira i tukua ai
enei whenua ki te Hahi kua whakatu i tetehi
kura nui ki Waikato nei kei Rakaumanga e
tu ana, he mea hoko te whenua e nga matua
o nga tamariki, e 3 eka, e ^"41 te eka. Na te
Kawanatanga i homai e ^5 hei awhina i nga
Maori e {,-] na nga Maori i utu. Na te Ka-
wanatanga i hanga nga whare me nga taiapa
hui katoa te moni a te Kawanatanga i pau e
^900. Kei waenganui tonu o Waikato e tu
ana, ko nga matua ano o nga tamariki kei te
kohi moni hei utu i te tahinga me te horoinga
o te whare kura. E 60 nga tamariki o tenei
kura, ka haere katoa mai ki te kura tera e
nuku noa atu i te 100 tamariki, no reira he
mea atu tenei ki to taua hoa ki a Peneti, he mea
tika kia tahuri hoki ia ki a rapu ki te Komiti
Hahi me ona tarahiti o te takiwa ki Akarana
kia tahuri mai o ratou whakaaro ki te awhina
i taua kura o Waikato e tu nei i Rakaumanga
kia pera me te Kawanatanga i aroha mai nei
ki te awhina i taua kura ahakoa kahore nei i
tukua aua whenua ki a ratou engari i tukua
ketia ki te Pihopa o te Hahi o Ingarangi, ko
te hiahia o nga tangata kia homai e nga tara-
titi kia ^20 i te tau ki te komiti maori o te
kura hei utu mo nga raruraru o taua kura i
roto i nga tau e tu mai nei, no te mea kei te
nui te tupu o te tamariki, ko te kura ano hoki
tenei kua oti te whakatuturu mo Waikato, no
reira kahore he take i puritia ai e nga tarahiti
etahi o nga moni e puta mai ana i aua whenua
i tukua nei hei kuranga. Ma to taua hoa ma
Peneti e titiro iho tenei korero, a ki te taea
tenei tono te whakarite e nga tarahiti ko reira
te iwi Maori mohio ai kei te tika ta ratou ma-
hi ki te kore ko reira te iwi Maori mohio ai
ko te Kawanatanga te mea tika hei whaka-
haere i aua whenua.

Na to hoa

na KARAKA T TARAWHITI.
Huntly, Waikato.

[ Ko te karahipi he moni i riro i te tangata i runga i
te whakamatautauranga hei oranga mona ki te kura.
He karahipi te moni a Te Makarini. Ma Peneti e
whakahoki te nuinga o nga korero a Karaka Tarawhiti
engari kahore matou e mohio ki te take i eke rawa ai ki
20 nga raruraru o te kura i te tau he rite ano hoki a
Rakaumanga ki era atu kura kahore nei he raruraru.
ko nga tamariki ano ki te tahi ki te horoi. — ETITA.]

8 8

▲back to top
TE PIPIWHARAUROA

TE PAREMETE.

I WHAI kupu i Poneke a Te Heuheu a
Wiki Taitoko me etahi atu rangatira mo
te whakahe i te Ture Reiti a Timi Kara. Na
Te Heuheu nga kupu kaha; i whakahe ia mo
te reiti i nga whenua Maori i te mea kahore
i rite tonu nga ture mo te pakeha mo te Maori.
I whakaritea e Te Heuheu te Ture Kaunihera
Whenua ki te taiapa i whakatuwheratia e te
Kawanatanga hei hopu i te I, wi Maori otira
no te korenga o te Maori e tomo ka mea te.
Minita Maori ki te tiki kuri mana hei ngau i
te Maori kia oma ki roto i tana taiapa i hanga
ai, ko tana kuri ko Ture Reiti.

He tokomaha nga mema pakeha i whakahe
ki te Ture Kaunihera Whenua, he taumaha,
ka maha nga tau i tu ai kahore ano he hua
kotahi. I mea a Pereiha mema o Nepia ko
te mea kino rawa o taua ture ko te kore kupu.
e hoki ano nga whenua ki te iwi kainga, engari
ki te tukua atu ki te.Kaunihera ka oti tonu atu
ake, ake, ake. I mea a Timi Kara ko tona
hiahia nui ko te pupuri i nga toenga whenua
o te Maori ki a ratou ano na reira e kore rawa
ia e whakaae kia tuwhera te hoko ki nga ta-
ngata katoa. E whakapono ana matou ko te
whakaaro nui o Timi Kara ko te pai mo tona
iwi Maori otira i te mea he mema pakeha ia
me whakaaro ano ia ki tona taha pakeha.

Ko te pire e tino whawhaitia ana ko te Pire
Waipiro. Ka nui to matou pouri ki te kite
iho e tautoko katoa ana nga mema Maori i te
taha whakatu i te hoko waipiro—tokowha to-
kowha atu ki te waipiro. Kei te mohio tonu
ratou hei mate mo te Maori te tu tonu o tenei
kai engari ko Io ratou mate pea he mataku i to
ratou kingi i a Te Hekana-me te mea na Te
Hetana ratou i pooti ki te Paremete. Kua
kupapa ano hoki pea "a Hone Heke ki a Te
Hetana inahoki i ona tau tuatahi ki te Pare-
mete nui atu tona whakatete ki te Pirimia
tena inaianei kua rata. He tika ano te wha-
kangawari ki te Kawanatanga i etahi wa, i nga
wa tika. He tokomaha nga mema o te Kawa-
natanga i pooti mo te taha turaki otira ko nga
Maori ka rite tonu. He aha ra ia he mahi
ma o taua mema? Kaore noa pea he tangata
kuare nei ka whakaingoa i a hei mema mo
taua kia kotahi noa ta ratou take ara ko te
turaki i te waipiro; e kore ratou e mokemoke
ko te nuinga hoki o nga mema no te taha tu-
raki, ina koa e tata mai nei i te pire nanakia
a Te Hetana. I kino ai o tatou mema he

kore kaore e riria, ko nga mama pakeha we-
hi rawa atu i te iwi. I te pootitanga he me-
ma mo Pahiatua ina tata ake nei hinga ana te
tangata a te Kawanatanga tu ana ko te kai
turaki i te waipiro. He aha te pai o te kai e
toroihi nei o tatou mema ki te tautoko? Ka-
ore ano ia nei nga niho o taua kai nei kia ngau
noa ki o tatou rawa ki o tatou whenua ki o
tatou tinana ki a tatou tamariki ki a tatou wa-
hine a ngau rawa ki o tatou wairua? Mehe-
mea ehara tenei i te mahi tika ma o tatou
mema ara te whakakore atu i tenei taniwha
kai, ka ui matou, He aha ra?

HE TOHUNGA MAORI.
HE KUPU WHAKANUI KI TE PIIPI.

Ki TE ETITA O TE PIPIWHARAUROA.

MAU e pai me tuku atu enei korero ki
nga marae nui e tae ai koe. No nga
ra o Hurae ka hori nei ka tae mai tetahi hau-
ra tohunga ki konei me tana wahine, ko Ra-
rima tana ingoa he akonga na Wereta, hei
taenga tuarua mai tenei mona, no mua atu i
te taenga mai o Maui Pomare te tuatahi o ta-
na tae mai ki konei, hoki atu i reira ka mate
tana turoro i mahi ai, haere atu ana ia, waiho
iho kia tangihia ana. Tuarua, ka hoki iho nei
ano me tana tumau, tana mahi nui ki tenei
whenua ara ki nga tangata o Maropiu  me
Taita, he whakatutu apotoro mo tana mahi
tohunga, ko nga apotoro i whakaturia e ia 13.
Tokorua no tetahi kainga no Naumai he kuia
nei tetehi me te mea taitama, ko te kaumatua
a taua kuia kihai i tomo ki taua mahi apotoro
heoi katahi taua kaumatua ka pangia e te
mate. I runga i te kupu a Ratima ka mahia
e ia otira i hemo taua kaumatua a Ripi Eru-
era, ko te tohunga i hoki. He kaumatua ra?-
ngatira tenei he uri no Nuku, he tino toa no
mua no Ngatiwaiora me te Aupouri me te
Rarawa, na tenei tupuna a Taoho i toa ai, he
uri ano hoki tenei no Tutangiora nana nei a
Te Perenga tupuna i ora ai, me tetahi tupuna
ano ko Mokairorerore, he uri ano hoki ia no
tetahi tupuna wahine o Ngapuhi ko te Aonga-
raurangi te ingoa no te Ngareraumati hapu.
Ko Ripi kei tua o te 65 nga tau. He tatai
kotahi maua ko tenei tangata i runga i enei












9 9

▲back to top
HE KUPU WHAKAMARAMA.

tupuna. He huihui hui i poto ai nga hapu o
te Wairoa nei ki te tangi ki a ia, na Rev. Wi-
ki te Paa i nehu. I puta te kupu a te Komi-
ti Marae me tino mutu te mahi a taua Ratima
i tenei kainga i Naumai. Heoi ra, kia ora, te
Piipi.

E whakapono ana ahau heoi ano te tino pe-
pa i waenganui i te Iwi Maori me te pakeha,
to mua ko Te Korimako, to naianei ko TE
PIPIWHARAUROA. Hariru e manu!

Na to pononga i roto i nga mahi Kaunihera,

na WAAKA TE HUIA,
Tiamana, Wairoa Maori Kaunihera.

Waihinahina, Dargaville

Akuhata, 29, 1904.

[ Kia ora e te hoa koutou ko o kupu. Ko to matou
hiahia nui ko te kimi painga mo te iwi he whakapuaki
i ta matou e mohio ana he tika. kahore o matou wha-
kaaro mo to matou kinongia, paingia ranei e te tangata.
Ki te kore e kitea e tenei whakatupuranga te tika o a
matou kupu mo nga mahi e whakapohehe nei e mami-
nga nei i a taua i te Iwi Maori waiho ma a tatou tama-
riki ma a tatou mokopuna e kite e whakaae te tika o
nga kupu a—TE PIPIWHARAUROA.]

TE WHIKA O TE KARAREHE.

E MEA ana a N T Taurere o Kaihu,
kahore ano ia ratou ko era atu kuare,
matapo, kia marama noa ki nga whakamara-
matanga a nga tangata e tuku korero ana ki
TE PIPIWHARAUROA mo te tikanga o te whika
o te kararehe, e 656. E hiahia ana ia kia ata
whakamaramatia e H. Tengo te ahua o te
mahinga: me matiparai ranei me riwairi ranei
te whika o te tangata ki to te kararehe me pe-
hea ranei. He kupu ano tana ki a H. Tengo
ara kahore nga upoko o Matiu i eke ki te 36,

heoi ano e 28.

Kua whakamaramatia    ano e matou te tika-
nga o te whika o te kararehe, hei tetahi atu
wa pea ka whakamarama ai ano hei titiro ma
nga tangata e hiahia ana. Ko te mea nui ia
e nga hoa, ko te whakaaroaro ki te whika o to
tatou oranga i tenei ao kia anga ai o tatou
ngakau ki te whakaaro, kia pera tatou me
Rawiri i mea ra, " Akona matou ki te tatau i
o matou ra, kia anga ai te ngakau ki te wha-
kaaro." (Whatata 90. 12.) Ko te whika nui
tenei hei titiro ma tatou kia kore te whika o
te kararehe ara o te mate e mau ki a tatou.

NGA MAHI MAORI.

Ki TE ETITA O TE PIPIWHARAUROA.

I WHEA ra nga tangata matau i nga wae
pehia ana tenei koroni e nga mahi tutua
a Taranaki a Waikato, i pa ai nga raruraru
me nga mate kino ki te iwi Maori o Niu Tire-
ni, tangohia ana e Taranaki ko Rura raua ko
Riki nga atua; ko enei atua nga putake mai o
te raruraru o te mate a ko te Ua te poropiti
raua ko Te Wiwini; i tu tenei poropiti i whai
kupu ki a Ngatiporou ka taea e ona atua te
kukume nga tima o te Kawanatanga ki uta
takoto ai, i runga i tenei kupu a taua poropiti
ka tu te tima ki te ngutuawa o Waiapu ki te
hari mai i nga hoia mo te whawhai ki Waiapu
ka ki te poropiti kia hui te iwi ki raro o te
niu tu ai me Rura me Riki ki runga rere ai,
kei te kukume te iwi kia u ki uta no te rerenga
o te tima katahi ka kata a Ngatiporou, ka mea
te iwi he korero parau. Kaati i runga i nga
totohe nupepa e mea ana tetahi nana nga kupu
mohio, ko tetahi e whakahe ana, ki taku nei
mohio ko nga tangata e puta ana mai i roto o
nga kareti nunui o nga kura he matauranga
pumau to ratou ki nga wehewehenga o nga ku-
pu karaipiture, me ona huihuinga. He pera
ano hoki nga mahi tohunga maori he hanga
noaiho kaore ona painga. Ko au te tangata
kaore e aro atu ki ena mahi parau. Hei aha?
Heoi aku kupu ruarua..

Na PENIAMINE TUHAKA.
Port Awanui, 3 Hepetema, I904.•
[ Kia ora e nehe. No era ra era korero parau
no enei ra enei korero parau', i whakaponohia
era korero parau e te Maori penei ano me enei
korero parau e whakaponohia nei i enei ra.
Kaore ano taua te Maori kia rereke. Ka tika
mau te whakapono ki nga mahi tohunga he
kaumatua hoki koe, tena ko te tamariki kei te
miharo nga anahera. — ETITA.]



RONGO-MAI-TAWHITI.

No Niu Kini tetahi kohuru kino he moute-.
re nui kei te raki o Ahitereiria. Toko ono
nga mihinare Pikopo he tane he wahine i ko-
horoia e nga mangumangu, i tapatapahia ki

te toki.   

I haere nga toa o Niu Tireni nei ki Ahite-
reiria ki te purei kupenga ara tenehi hinga
ana a Ahitereia  ko Niu Tireni te tiamupiana.
Ko Niu Tireni ano hoki te tiamupiana o te ao
katoa mo te pupuhi pu mo te putupaoro 

10 10

▲back to top
TE PIPIWHARAUROA

HE MANU,

(akiaki
i hakora
i makora?
(tarapunga
amokura
aroarotea
hakakao
(kuaka
hakoakoa
hakuakua
titi

(totorore
hakuai
hakuwai

- hokioi
hokiwai
(okioi
hihi

hihi-makakiore
hihipaka 
kohihi
kotihe

kotihe-wera
tihe

tihe-kiore
tiheora
tiora

(hihipopokera

hore

popokotea

 popotea

poupoutea

tataihore
upokotea

hiraka

iringatau

kanohi mowhiti

 motingitingi
 pihipihi

poporohe

tauhou

whiorangi

whioi

pihoihoi
 whaioio
whioi

hitakataka

hiwaiwaka

hiwakawaka

pirairaka

pitakataka

piwaiwaka

piwakawaka

tirairaka

tirakaraka

tiwaiwaka

tiwakawaka

hirorirori

horirerire
 koriroriro
 momohoua
I nonoroheke
rirerire
hoiho

homiromiro

komiromiro

miromiro

mirotoitoi

ngirungiru
 pimiromiro
pimirumiru
pingirungiru
pipitori
piropiro
huahou
huia
hurupounamu
 matuhituhi
I piwauwau
puano

kaeaea

kaiaia

kakarapiti

kauaua

karearea

karewarewa

karewarewa-tara

tawaka
kahoho

kuruwhengi

kuruwhengu
 papaunguungu
 pateke

putaitai

tete

wetawetangu

kahu
kahu-komokomo

 kahu-korako
I kahu-maiepa
 kahu-pango
 kaka

kaka-kereru

kaka-korako

 kakakura

kaka-pipiwharauroa
kaka-reko
 koriwhai
kakaha

- whekau

(ruruwhekau

kaka

 kautuku

 matuku

matuku-hurepo

(kakapo

 kakatarapo

 tarapo

tarepo

kakariki

I kakawariki

/ perere

I powhaitere

torete

kakatai
matuku-tai
kaki
kaoriki
karae x
karakahia
(karahe x
 tataki x

kareke

koitareke

kokoreke
korepa?
1 koreke

kotoreke

koutareke

tareke
 karoro
kororo?
 koiro
ngoiro

karuae

pitoitoi
 toitoireka
i totoara

toutou
toutouwai

karuhiruhi
kataitai x
katatai x
kawau

koau

(kawau-tuawhenua 
ka wau-paka
 kawekawea
I koehoperoa
, koekoea
I kohoperoa
 kohoperoa
(kea
" keha
[kereru

• kuku
(kukupa
kikimutu
kikirimutu
momotawai
momoutu
 moutuutu
 pihipihi
piripiri

tititipounamu
toirua

 tokepiripiri
kiwi

kiwi-karuai
kiwi-kara
kiwi-parure
 kiwi-pukupuku
roa

roaroa
rowi
 tokoeka
kohimako
kohorimako
kokomako
kokorohimako
kokorimako
komako

komako-huariki 

kopara (koparu?)

korimako

mako

makomako

rearea

titapu

titimako
kohutapu
 kukuruatu
I turuatu
tuturuatu














11 11

▲back to top
HE KUPU WHAKAMARAMA.

kokako
[koko
 pikari
(tui
konini x
koroire x

koroatito

korowatito

kotata

kukurutoki

i mata
matata
matuhi
nako
 toetoe

korohea
koropio
piopio
tiutiukata
korora
koureure x
 kotare
kotaretare
kotuku

kotuku-ngutupapa
(koukou

 peho

ruru

(kuia

• taiko
(toanui
kuweto x
manapou x
(mapo
matapo
mapua x
mapunga x
matapouri
papango

- raipo

tetepango
titiporangi
matirakahu
matukutuku

 matuku-nuia
(matuku-tai
matuku-moana
maunu

 parera

(topatopa
moa
moeriki

(moho i

• takitea'
(tokohea

'moho"patatai
moho-pereru

moho-ririwai

mohotatai

patatai

popotai
puohotata
mohorangi x
motihetihe x
ngako x
ngutupare 
onge x
oi
pakaha

pakura
"(pukeko
papua x
parekareka x

patake

1 tarawhatu
tete

[tetewhero
pateketeke
pihaua x
pioioi x
piokeoke x

pipiauroa
pipiwharaupa?
pipiwharauroa
 piripiriwharauroa
nakonako
wharauroa

whenakonako

(pipipi

toitoi

pirangirangi x

poaka

 pohoriki

(tete-moroiti

pohowera
pukunui

 takahikahi

tuturiwhati

tuturiwhatu

pokotiwha
tawaki

poporoihewa x
poreterete x
porihawa x
poua x
pouakai x
puakiaki x

pueto
 puetoeto

(putoto

purourou

tieke

tirauweke

tiraweke

putakitaki

putangitangi

putangitangiatama

 putangitangiatoa
putepe x
reoreo x
taihoropi

taratimoho

 totokipio
weiweia

weweia
takahikare x

(takapu

1 takupu

 toroa-haoika

toroa-horoika

tapukorako
(tara

- taraiti
(taranui
taiaho x
tarakakao x
tataeko x

tatariki x
tatarikuha x
tawaka
tei x

taiwana x
teoteo x
tiutiu

toitoireka x
tokitoki x

(torea

 torea «pango

torea-tai

(tuarahia
toroa

toroa •haunui

toroa •pango
tukararoa x
turiwhekoirangi a

(turituripourewa

 turuturupourewa

 tutumata

(tuturupourewa

(weka

(weka-pango

whiroia

whio

whiorau x

HE KUPU KI NGA KAUMATUA.

He ingoa enei no nga manu maori o enei
motu. He tohu te ripeka (Ka no te mea ka-
hore ano kia kitea e te pakeha te ahua. Ko
nga mea taiepa no te manu kotahi, ara, ki te ki
a tetahi tangata. Otira ki te mea no te manu
ke tetahi o nga ingoa i taiepatia, whakaaturia
mai te ahua o tetahi, o tetahi. Ki te mohio
hoki koutou ki tetahi atu manu, i kapea nei e
au te ingoa, ki te ahua ranei o tetahi o nga
mea e tohungia ana ki te ripeka, me whakaatu
mai.

Ko nga mea enei kia ata whakaaturia mai:

ko te nui, ko te ahua o nga huruhuru, ko te
kainga—no ro ngahere ranei, nowhea ranei,
he manu rere ranei, haere ranei i raro, tere ra-
nei ki te wai, — ara te tino ahua o te manu.

Na to koutou hoa,

na HAPATA WIREMU.

TE RAU, GISB0RNE.

12 12

▲back to top
TE PIPIWHARAUROA.
ഀ䠀䔀 吀唀刀䔀 吀唀吀唀刀唀⸀ഀഀ㄀⸀ 䬀漀琀愀栀椀 瀀甀琀愀渀最愀 漀 吀䔀 倀䤀倀䤀圀䠀䄀刀䄀唀刀伀䄀 椀 琀攀 洀愀ⴀ ഀ爀愀洀愀⸀ഀഀ㈀⸀ 䬀漀 琀攀 漀爀愀渀最愀 洀漀 琀攀 瀀攀瀀愀 攀 爀椀洀愀 栀攀爀攀渀椀 ⠀㔀⼀ⴀ⤀ 椀 琀攀 ഀ琀愀甀Ⰰ 洀攀 渀漀漀琀椀 漀 琀攀 倀漀甀琀愀瀀攀琀愀 洀攀 瀀愀渀攀 爀愀渀攀椀⸀ഀഀ㌀⸀ 䬀椀 琀攀 栀椀愀栀椀愀 琀攀 琀愀渀最愀琀愀 欀椀 琀攀 琀愀渀最漀 椀 吀攀 倀椀瀀椀ⴀ ഀ眀栀愀爀愀甀爀漀愀 洀攀 琀甀欀甀 洀愀椀 攀 椀愀 琀攀 洀漀渀椀 椀 爀漀琀漀 椀 琀攀 ഀ爀攀琀愀 眀栀愀欀愀愀琀甀 洀愀椀⸀ 䠀攀 眀栀愀欀愀愀琀甀 愀渀漀 栀漀欀椀 欀椀 渀最愀 ഀ琀愀渀最愀琀愀 攀 琀愀渀最漀 愀渀愀 椀 琀攀 瀀攀瀀愀Ⰰ 欀愀 琀愀攀 欀椀 琀攀 眀愀 攀 ഀ瀀愀甀 愀椀 愀 欀漀甀琀漀甀 洀漀渀椀 琀甀欀甀 洀愀椀 欀愀 琀愀欀愀椀愀 琀攀 瀀攀瀀愀 ഀ欀椀 琀攀 琀愀欀愀椀 眀栀攀爀漀⸀ 䬀椀愀 琀攀爀攀 琀攀 琀甀欀甀 洀愀椀 愀渀漀 椀 琀攀 ഀ栀甀愀 欀愀爀攀愀漀Ⰰ 欀椀 琀攀 欀漀爀攀 攀 琀攀爀攀 洀愀椀 欀愀 洀甀琀甀 琀攀 爀攀爀攀 ഀ愀琀甀⸀ 䬀漀 琀攀 甀琀甀 椀 琀攀 琀愀甀 㔀⼀ⴀⰀ 洀攀 甀琀甀 椀 琀攀 琀甀愀琀愀栀椀⸀ഀഀ㐀⸀ 䔀 瀀愀椀 愀渀愀 欀椀愀 琀甀欀甀愀 洀愀椀 渀最愀 欀漀爀攀爀漀 漀 椀愀 眀愀栀椀 漀 ഀ椀愀 眀愀栀椀 漀 琀攀 䴀漀琀甀Ⰰ 攀渀最愀爀椀 欀攀椀 琀攀 䔀琀椀琀愀 琀攀 琀椀欀愀渀最愀 洀漀 琀攀 ഀ琀愀 椀 愀甀愀 欀漀爀攀爀漀㬀 欀椀愀 洀愀爀愀洀愀 琀攀 琀甀栀椀琀甀栀椀⸀ഀഀ㔀⸀ 䴀攀 瀀攀渀攀椀 琀攀 琀甀栀椀 椀 眀愀栀漀 漀 渀最愀 爀攀琀愀 欀愀琀漀愀㨀᐀ഠഀ䬀椀 吀䔀 倀䤀倀䤀圀䠀䄀刀䄀唀刀伀䄀Ⰰഀഀ吀攀 刀愀甀Ⰰ 䜀椀猀戀漀洀攀⸀ഀഀഀഀഀഀ䠀䔀 倀䄀一唀䤀⸀ഀഀ䬀椀 琀攀 琀愀䬀愁琀愀 攀 栀椀愀栀椀愀 愀渀愀 欀椀 琀攀 刀愀眀椀爀椀 欀椀 琀攀 ഀ䠀椀洀攀渀攀㨀 栀攀 渀甀椀 渀漀愀 愀琀甀 䬀愁 瀀甀欀愀瀀甀欀愀 欀攀椀 愀 ഀ愀甀 椀渀愀椀愀渀攀椀㨀 欀漀 琀攀 甀琀甀㨀᐀ഠഀ䠀攀 洀攀愀 渀甀椀Ⰰ 欀椀爀椀 渀漀愀Ⰰ ㈀⼀㘀 ഀ䠀攀 洀攀愀 渀甀椀Ⰰ 欀椀爀椀 眀栀攀爀漀Ⰰ ㌀⼀ⴀ ഀ䠀攀 洀攀愀 渀甀椀Ⰰ 欀椀爀椀 瀀愀椀Ⰰ 㐀⼀ⴀ ഀ䠀攀 洀攀愀 渀甀椀Ⰰ 欀椀爀椀 瀀愀椀 爀愀眀愀Ⰰ 㔀⼀㘀 ഀ䠀攀 洀攀愀 瀀愀欀甀Ⰰ 欀椀爀椀 眀栀攀爀漀Ⰰ ㄀⼀㘀 ഀ䠀攀 洀攀愀 瀀愀欀甀Ⰰ 欀椀爀椀 瀀愀椀Ⰰ ㈀⼀㘀 ഀ䠀攀 洀攀愀 瀀愀欀甀Ⰰ 欀椀爀椀 渀漀愀Ⰰ 椀⼀ⴀ ഀ䠀攀 洀攀愀 瀀愀欀甀Ⰰ 欀椀爀椀 瀀愀椀 爀愀眀愀Ⰰ ㌀⼀㘀 ഀ刀愀眀椀爀椀 ☀ 䠀椀洀攀渀攀Ⰰ 欀椀爀椀 渀漀愀Ⰰ ㄀⼀㘀 ഀ刀愀眀椀爀椀 ☀ 䠀椀洀攀渀攀Ⰰ 眀栀攀爀漀Ⰰ ㈀⼀ⴀഀഀ刀愀眀椀爀椀 ☀ 䠀椀洀攀渀攀Ⰰ 瀀愀椀Ⰰ ㌀⼀ⴀ ഀ刀愀眀椀爀椀 ☀ 䠀椀洀攀渀攀Ⰰ 瀀愀椀 爀愀眀愀Ⰰ 㐀⼀ⴀ ഀ䠀攀 䠀椀洀攀渀攀Ⰰ 㘀搀⸀ഀഀ䴀愀欀甀 攀 甀琀甀 琀攀 倀愀渀攀 䬀椀䬀椁 栀攀椀 琀甀欀甀 愀琀甀 椀䬀 愀 ഀ瀀甀欀愀瀀甀欀愀 欀椀 愀 欀漀攀⸀ഀഀ一愀 䠀⸀ 圀⸀ 圀䤀䰀䰀䤀䄀䴀匀Ⰰഀഀ吀攀 刀愀甀Ⰰ 䜀椀猀戀漀爀渀攀⸀ഀഀഀഀ䬀椀 琀攀 栀椀愀栀椀愀 琀攀 琀愀䬀愁琀愀 欀椀 琀攀 倀愀椀瀀攀爀愀 欀椀 琀攀 ഀ䬀愀眀攀渀愀琀愀Ⰰ 洀攀 琀漀渀漀 欀椀 琀攀 䈀䤀䈀䰀䔀 䐀䔀倀伀匀䤀吀伀刀夀 ഀ匀唀一䐀䄀夀 匀䌀䠀伀伀䰀 唀一䤀伀一Ⰰ 䄀甀挀欀氀愀渀搀⸀ഀഀ倀愀椀瀀攀爀愀Ⰰ ㈀⼀㘀Ⰰ ㌀⼀㘀Ⰰ 㐀⼀㘀Ⰰ 洀攀 琀攀 瀀愀渀攀 欀椀䬀椁 椀⼀ⴀഀഀ䬀愀眀攀渀愀琀愀 洀攀 䬀愁 甀瀀漀欀漀 眀栀愀欀愀洀愀爀愀洀愀Ⰰ ㈀⼀㘀Ⰰ ㌀⼀ⴀ ഀ㐀⼀㘀Ⰰ 洀攀 琀攀 瀀愀渀攀 欀椀䬀椁 ㌀搀⸀ഀഀ䬀愀眀攀渀愀琀愀 瀀愀欀甀Ⰰ 洀攀 䬀愁 眀愀椀愀琀愀Ⰰ ㈀⼀ⴀⰀ ㈀⼀㘀Ⰰ ㌀⼀ⴀⰀ ㌀⼀㘀Ⰰ ഀ㐀⼀ⴀⰀ 洀攀 琀攀 瀀愀渀攀 欀椀䬀椁Ⰰ ㌀搀⸀ഀഀഀഀ倀爀椀渀琀攀搀 愀渀搀 倀甀戀氀椀猀栀攀搀 戀礀 䠀⸀ 圀⸀ 圀䤀䰀䰀䤀䄀䴀匀Ⰰ 愀琀 吀攀 刀愀甀 ഀ倀爀椀渀琀椀渀最 圀漀爀欀猀Ⰰ 䈀攀爀爀礀 匀琀爀攀攀琀Ⰰ 䜀椀猀戀漀爀渀攀㬀 一攀眀 娀攀愀氀愀渀搀⸀ഀഀ一䄀 吀䔀 䔀吀䤀吀䄀⸀ഀഀ一愀 琀攀 洀愀琀攀 漀 琀攀 欀愀椀ⴀ琀愀 椀 琀漀洀甀爀椀 愀椀 琀攀 爀攀爀攀渀最愀 ഀ漀 琀愀 琀愀琀漀甀 洀愀渀甀 椀 琀攀渀攀椀 洀愀爀愀洀愀⸀ 一愀 洀愀琀漀甀 ഀ琀漀渀甀 椀 琀愀 椀 漀琀椀 愀椀Ⰰ 洀攀 琀椀琀椀爀漀 琀漀渀甀 椀栀漀 栀漀氀搀 欀椀 琀攀 ഀ愀栀甀愀 漀 琀攀 琀愀渀最愀⸀ 䔀 渀最愀 栀漀愀Ⰰ 洀攀 椀 洀漀栀椀漀 ഀ欀漀甀琀漀甀 欀椀 琀漀 洀愀琀漀甀 欀愀栀愀 琀攀爀愀 欀漀甀琀漀甀 攀 栀椀栀椀欀漀 ഀ欀椀 琀攀 愀眀栀椀渀愀 椀 琀愀 琀愀琀漀甀 瀀攀瀀愀⸀ഀഀ一䜀䄀 䠀唀䄀 䬀䄀刀䔀䄀伀 䴀䄀 吀䄀 吀䄀吀伀唀 䴀䄀一唀⸀ഀഀ㄀ ⼀ⴀ 䴀爀猀⸀ 圀漀漀搀戀椀渀攀 䨀漀栀渀猀漀渀㬀 㔀⼀ⴀ 倀椀琀愀 琀攀 䠀愀甀 ഀ䠀攀渀爀礀 䐀甀渀渀Ⰰ 刀攀渀愀琀愀 倀攀爀攀琀漀㬀 䤀栀愀欀愀 琀攀 䬀愀椀琀甀栀椀Ⰰഀഀ䠀⸀圀⸀圀䤀䰀䰀䤀䄀䴀匀 吀䔀 刀䄀唀 倀刀䔀匀匀 䜀䤀匀䈀伀刀一䔀